{"id":169361,"date":"2022-08-15T09:12:30","date_gmt":"2022-08-15T08:12:30","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=169361"},"modified":"2022-08-15T09:12:32","modified_gmt":"2022-08-15T08:12:32","slug":"uznesenje-blazene-djevice-marije-na-nebo-velika-gospa-sto-slavimo-danasnjom-svetkovinom-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/15\/uznesenje-blazene-djevice-marije-na-nebo-velika-gospa-sto-slavimo-danasnjom-svetkovinom-2\/","title":{"rendered":"Uznesenje Bla\u017eene Djevice Marije na Nebo \u2013 Velika Gospa: \u0160to slavimo dana\u0161njom svetkovinom?"},"content":{"rendered":"\n

Danas slavimo svetkovinu Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije ili Veliku Gospu koja posebnom milo\u0161\u0107u svemogu\u0107ega Boga nije okusila trule\u017e smrti, nego je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s du\u0161om \u2013 uzdignuto na nebo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posljednje godine na zemlji \u2013 one koji su pro\u0161le od Duhova do Uznesenja \u2013 ostale su obavijene maglom toliko gustom da ih gotovo nije bilo mogu\u0107e vidjeti pogledom, a jo\u0161 manje do njih prodrijeti. Pismo \u0161uti, i Predaja nam donosi samo daleke i nesigurne odjeke. Njezino postojanje prolazilo je u radu i \u0161utnji: kao skriveni izvor koji daje aromu cvjetovima i svje\u017einu vo\u0107u. Hortus conclusus, fons signatus<\/em> (Ct,4,12), naziva je liturgija rije\u010dima Svetoga pisma: vrt zatvoren, izvor ope\u010da\u0107en. Odr\u017eavala je vode \u017eivima, potok koji se spu\u0161ta s Libanona (Ibid., 15). Kao kada je zajedno s Isusom pro\u0161la neopa\u017eena, bdiju\u0107i za Crkvu u njezinim po\u010decima.<\/p>\n\n\n\n

Isus ju je poveo u nebesku slavu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Jasno je da je, bez ikakve sumnje, Marija \u017eivjela sa sv. Ivanom, jer je bila povjerena njegovoj sinovskoj brizi. I u godinama koje su slijedile nakon Pedesetnice uglavnom je boravila u Jeruzalemu. Tamo se stalno nalazila blizu sv. Petra. U vrijeme putovanja sv. Pavla, uo\u010di Jeruzalemskoga sabora oko godine 50. (cfr. Dj, 15, 1-34), ljubljeni je u\u010denik me\u0111u stupovima Crkve (Gal 2,9). Ako je Marija jo\u0161 uz njega, morala je imati oko 70 godina, kako potvr\u0111uje predaja: u dobi koje Sveto pismo smatra zrelo\u0161\u0107u ljudskoga \u017eivota (Psalam 89,10).<\/p>\n\n\n\n

Ali Marijino je mjesto na Nebu, gdje ju je njezin Sin o\u010dekivao. Jednoga dana koji je za nas nepoznat, Isus ju je poveo u nebesku slavu. Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije \u017eelio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je i\u0161la izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stolje\u0107ima Crkve, najve\u0107i dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Krist \u2013 njezina smrt nije bila danak grijeha \u2013 bila je bezgre\u0161na! \u2013 nego da bi se posve poistovjetila s Isusom.<\/p>\n\n\n\n

Nije okusila trule\u017e smrti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Od 6. stolje\u0107a na Istoku se slavi blagdan Usnu\u0107a Djevice, prijelaz koji je sli\u010dniji snu nego smrti. Ostavila je zemlju, kako tvrde sveci, prevezena ljubavlju. Apostoli, osim Jakova Starijega, koji je ve\u0107 bio mu\u010denik, i Tome, koji se nalazio u Indiji, okupili su se u Jeruzalemu kako bi u posljednjim trenucima bili s njom. I jednoga vedroga popodneva zatvorile su se njezine o\u010di pa su njezino tijelo polo\u017eili u grob, pi\u0161e opusdei.org<\/a><\/p>\n\n\n\n

Nakon nekoliko dana, kada je do\u0161ao, Toma je \u017eelio vidjeti Djevi\u010dino tijelo, ali na\u0161li su prazan grob i \u010duli nebesku glazbu. Ono \u0161to je posve sigurno jest da Djevica Marija, posebnom milo\u0161\u0107u svemogu\u0107ega Boga, nije okusila trule\u017e smrti, nego da je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s du\u0161om i da je Marija bila uzdignuta na nebo, odakle kraljuje u slavi, zajedno s Isusom, kako bi slavila Boga i zagovarala nas. To u dogmi navodi papa Pio XII.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d \u0161utnji Pisma, jedno poglavlje Apokalipse navodi taj slavni Gospin kraj. Jedan veliki znak pojavljuje se na nebu: \u017dena odjevena Suncem, Mjesec joj pod nogama, a na glavi joj kruna od dvanaest zvijezda (Ap 12,1). Crkveno u\u010diteljstvo vidi u tom prizoru ne samo opis posljednjega trijumfa Crkve nego i opis Marijine pobjede smrti.<\/p>\n\n\n\n

Pogledajte \u010din progla\u0161enja dogme o Marijinom uznesenju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Izgleda kao da je u\u010denik koji se brinuo za Mariju dok nije oti\u0161la na Nebo \u017eelio ostaviti stalno prisutnu \u2013 na samozatajan i \u0161utljiv na\u010din \u2013 tu \u010dinjenicu, a kr\u0161\u0107anski puk je to, nadahnut Duhom Svetim, prepoznao i \u010dastio i od prvih stolje\u0107a. I mi, koje pokre\u0107e liturgija u Misi bdjenja uo\u010di ovoga blagdana, zazivamo Na\u0161u Gospu ovim rije\u010dima: gloriosa dicta sunt de te, Maria, qu\u00e6 hodie exaltata es super choros angelorum.<\/em> Blagoslovljena si ti, Marijo, jer si danas uznesena nad sve zborove an\u0111ela zajedno s Kristom i postigla vje\u010dnu pobjedu.<\/p>\n\n\n\n

Pogledajte \u010din progla\u0161enja dogme o Marijinom uznesenju koju je sve\u010dano proglasio papa Pio XII. 1. studenoga 1950. rije\u010dima: \u201cIzri\u010demo, progla\u0161avamo i utvr\u0111ujemo da je ovo dogma, od Boga objavljena: Bezgrje\u0161na Majka Bo\u017eja vazda djevica Marija, zavr\u0161iv\u0161i tijek zemaljskoga \u017eivota, bi uznesena du\u0161om i tijelom u nebesku slavu.\u201d<\/p>\n\n\n\n