{"id":169797,"date":"2022-08-17T10:08:34","date_gmt":"2022-08-17T09:08:34","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=169797"},"modified":"2022-08-17T10:08:36","modified_gmt":"2022-08-17T09:08:36","slug":"detalji-buduce-brze-ceste-preko-mostarskog-blata-do-polugrine-pa-prema-grudama-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/17\/detalji-buduce-brze-ceste-preko-mostarskog-blata-do-polugrine-pa-prema-grudama-video\/","title":{"rendered":"Detalji budu\u0107e brze ceste: Preko Mostarskog blata do Polugrine pa prema Grudama – video"},"content":{"rendered":"\n

Na prostoru Hercegovine, od Mostara na istoku pa do Gruda na zapadu, vrlo brzo bit \u0107e pokrenuto jo\u0161 jedno veliko gradili\u0161te na kojemu \u0107e se realizirati strate\u0161ki projekt prometnog uvezivanja s Republikom Hrvatskom. Brza cesta Mostar \u2013 \u0160iroki Brijeg \u2013 granica s Republikom Hrvatskom, oko koje se ve\u0107 neko vrijeme provode pripremne aktivnosti, dobila je i svoju kona\u010dnu trasu koja \u0107e prolaziti podru\u010djem dvaju gradova i jedne op\u0107ine, a koja \u0107e, o\u010dekivanja su, donijeti nove perspektive gospodarskog razvoja u tom dijelu BiH, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.

Dvije poddionice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je poznato, brza je cesta podijeljena na dvije dionice; Mostar sjever \u2013 Polog (20,3 km) i Polog \u2013 granica RH (40,4 km), a upravo je u kontekstu potonje nedavno provedeno nekoliko pripremnih aktivnosti koje prethode raspisivanju natje\u010daja i gradnji. Dionica Polog \u2013 granica RH, kao \u0161to je poznato, sastojat \u0107e se od dviju poddionica \u2013 Polog \u2013 Polugrina i Polugrina \u2013 granica RH.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak trase na poddionici Polog \u2013 Polugrina je na podru\u010dju Mostarskog blata (Polog) koje se nalazi na podru\u010dju Hercegova\u010dko-neretvanske \u017eupanije, dok ostatak poddionice prolazi podru\u010djem \u017dupanije Zapadnohercegova\u010dke i zavr\u0161ava petljom Polugrina. Na poddionici je projektirano dvostrano odmori\u0161te \u201cGradina\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u010dernji list imao je uvid i u vizualnu prezentaciju budu\u0107e trase od Pologa do granice s Republikom Hrvatskom, a pritom je vidljivo kako \u0107e se prometnica nastavljati na postoje\u0107u koja od Pologa ide do Miljkovi\u0107a odnosno Varde.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak dionice upravo je u Pologu, a nakon toga \u0107e skretati jugozapadno, preko Mostarskog blata, u smjeru Uzari\u0107a, Tur\u010dinovi\u0107a i dalje Buhova te Rasnog.<\/p>\n\n\n\n

Pritom \u0107e trebati svladati brdovito podru\u010dje prije izlaska na visoravan u smjeru op\u0107ine Grude, a svatko tko je prolazio ovim dijelom Hercegovine zna o kakvom je zahtjevnom i izrazito kr\u0161evitom terenu rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Nakon petlje Podledinac trasa ide izme\u0111u naselja Ledinac i Podledinac, pri \u010demu je najve\u0107im dijelom u manjim nasipima i usjecima.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107a petlja predvi\u0111ena na ovoj dionici je petlja Grude istok, koja se ve\u017ee na postoje\u0107u cestu R-420.<\/p>\n\n\n\n

Na ovom dijelu trase najve\u0107i objekti su vijadukti Kr\u0161telica 1 (L = 129 m) i Kr\u0161telica 2 (L = 140 m) na kraku petlje Grude istok te vijadukt Kr\u0161telica 3 (Ll = 102 m i Ld = 75 m).<\/p>\n\n\n\n

Nakon toga brza cesta bi i\u0161la iznad Gruda, prate\u0107i paralelno postoje\u0107u magistralnu prometnicu te bi se okvirno kod Pocrta trebala spu\u0161tati u Imotsko-bekijsko polje. Ovaj dio prometnice, prije spu\u0161tanja u samo polje, bit \u0107e izazov za gra\u0111evinsku struku jer \u0107e trebati svladati izrazito brdovit kr\u0161ki teren iznad Gruda.<\/p>\n\n\n\n

Dalje \u0107e prometnica i\u0107i kroz samo polje, dovoljno udaljena od gu\u0161\u0107e naseljenih podru\u010dja Bobanove Drage i Sovi\u0107a, pa sve do grani\u010dnog prijelaza s Republikom Hrvatskom.<\/p>\n\n\n\n

Na ovom dijelu trase najzna\u010dajniji objekti su \u010detiri vijadukta. Na ovu prometnicu \u010delnici \u0160irokog Bijega i Gruda gledaju kao na iznimno va\u017ean projekt koji \u0107e izravno doprinijeti ja\u010danju gospodarskih potencijala ovoga dijela dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Poznato je kako je zapadna Hercegovina dom brojnim uspje\u0161nim, \u010desto izvozno orijentiranim poduze\u0107ima, a upravo \u0107e im brza cesta do granice s Hrvatskom omogu\u0107iti br\u017eu i u\u010dinkovitiju komunikaciju i prijevoz roba. Pretpostavka svakog gospodarskog razvoja, a poglavito danas u vremenima kada se tra\u017ei kontinuirana veza izme\u0111u tr\u017ei\u0161ta i proizvodnih pogona, jest sigurna prometna povezanost, a to je ne\u0161to \u0161to je bilo i presudni \u010dimbenik pri planiranju jednog ovakvog projekta.<\/p>\n\n\n\n

Povezivanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da \u0107e se cesta na svojem isto\u010dnom kraku nastavljati na ju\u017enu mostarsku obilaznicu, bit \u0107e omogu\u0107en i lak\u0161i spoj s dolinom Neretve, odnosno autocestom na koridoru Vc, a to sa sobom vu\u010de i dodatnu vrijednost koja se ogleda u stvaranju regionalno zna\u010dajnih prometnih \u010dvori\u0161ta. Na zapadnom se pak dijelu nalazi i grani\u010dni prijelaz Gorica \u2013 Vinjani Donji, koji je jedan od najfrekventnijih grani\u010dnih prijelaza ju\u017eno od Gradi\u0161ke kada je u pitanju broj putnika, osobnih automobila, kao i broj teretnih kamiona.<\/p>\n\n\n\n

Sve navedeno govori kako \u0107e od projekta koristi imati gospodarstvo s obiju strana granice, a dokaz tomu je i \u010dinjenica da je, ne tako davno, u posjetu gradovima i op\u0107inama u \u017dupaniji Zapadnohercegova\u010dkoj boravilo izaslanstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, a jedna od tema bila je upravo i budu\u0107a brza cesta.<\/p>\n\n\n\n