{"id":171042,"date":"2022-08-21T09:46:04","date_gmt":"2022-08-21T08:46:04","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=171042"},"modified":"2022-08-21T09:46:06","modified_gmt":"2022-08-21T08:46:06","slug":"izetbegovicu-peljeski-most-i-dalje-trn-u-oku-kako-su-bosnjacki-politicari-pokusali-opstruirati-njegovu-izgradnju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/21\/izetbegovicu-peljeski-most-i-dalje-trn-u-oku-kako-su-bosnjacki-politicari-pokusali-opstruirati-njegovu-izgradnju\/","title":{"rendered":"Izetbegovi\u0107u Pelje\u0161ki most i dalje trn u oku: Kako su bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari poku\u0161ali opstruirati njegovu izgradnju?"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska je 26. srpnja napokon do\u010dekala pu\u0161tanje dugoo\u010dekivanog Pelje\u0161kog mosta u promet.<\/p>\n\n\n\n

Ovim va\u017enim hrvatskim infrastrukturnim projektom osigurava se nesmetan prolaz iz jednog dijela Hrvatske u drugi bez izlaska iz dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Od rje\u0161avanja problema velikog prometa i zastoja koji se ljeti, u turisti\u010dkoj sezoni, stvarao pri prolasku kroz neumski koridor, daleko je va\u017enije to da Hrvatska Pelje\u0161kim mostom osigurava jedinstvo svog teritorija \u0161to je pitanje nacionalnog interesa i nacionalne sigurnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Njegova izgradnja odu\u017eila se na vi\u0161e od dva desetlje\u0107a otkako se krenulo s prvim projektima \u2013 uz redovito negodovanje, ali i prijetnje bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dara.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik SDA Bakir Izetbegovi\u0107<\/strong> ni danas se ne miri s mostom te tvrdi da Hrvatska na pogre\u0161an na\u010din poma\u017ee Hrvatima u BiH \u2013 tako \u0161to su izgradili Pelje\u0161ki most, navodi dnevnik.ba<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\u201cHrvatska im poma\u017ee na pogre\u0161an na\u010din. Vr\u0161i pritisak, a pri tome ne vra\u0107a imovinu BiH, ne\u0107e da parafiraju granice, napravili su Pelje\u0161ki most, a da nam nisu garantirali izlaz na otvoreno more koji nam je zagarantiran UN-ovom Konvencijom o pravu mora\u201d, ustvrdio je nedavno Izetbegovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Inicijative o zaustavljanju radova na Pelje\u0161kom mostu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kada je 2007. godine odabran prvi izvo\u0111a\u010d za gradnju mosta, Predsjedni\u0161tvo BiH usvojilo  je zaklju\u010dak kojim je i slu\u017ebeno od Hrvatske tra\u017eilo da zaustavi gradnju Pelje\u0161kog mosta dok se ne rije\u0161i otvoreno pitanje vezano uz identifikaciju morske grani\u010dne crte i pristupa BiH otvorenom moru. Hrvatska je Vlada taj zahtjev odbila.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je Europska komisija odobrila sufinaciranje mosta i uz pripreme za po\u010detak izgradnje mosta, bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari najavili su tu\u017ebu protiv Hrvatske Me\u0111unarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, a glavni im je argument bio da \u0107e Pelje\u0161ki most sprije\u010diti ulazak ve\u0107ih plovila u akvatorij Neumskog zaljeva, ali i ugroziti pristup BiH otvorenom moru.<\/p>\n\n\n\n

Iz Hrvatske su odgovorili kako se gradnjom mosta ne kr\u0161e prava BiH o ne\u0161kodljivom prolazu te da se most gradi na hrvatskom teritoriju, 500 metara od privremene crte razgrani\u010denja koja se primjenjuje.<\/p>\n\n\n\n

Bo\u0161nja\u010dke stranke pokrenule su inicijativu u Domu naroda Parlamenta BiH o zaustavljanju radova na Pelje\u0161kom mostu dok se ne rije\u0161i pitanje morske granice kod Neuma. Slu\u017ebeni Zagreb ponudio je Republici Srpskoj u BiH ubrzani postupak i sufinanciranje izgradnje mosta preko Save kod Gradi\u0161ke, pa zastupnici Stranke nezavisnih demokrata (SNSD) Milorada Dodika nisu podr\u017eali inicijativu o blokadi radova.<\/p>\n\n\n\n

Nakon toga novi saziv Predsjedni\u0161tva BiH u kojem je i Dodik u o\u017eujku 2019. godine na dnevnom redu ima i prijedlog zaklju\u010dka kojim se Hrvatska poziva da zaustavi gradnju Pelje\u0161kog mosta te da se razgovorom rije\u0161e sva otvorena pitanja, u suprotnom BiH \u0107e pokrenuti postupak mirenja, a bude li to potrebno, i postupak pred Me\u0111unarodnim sudom za pravo mora.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak mora biti jednoglasno usvojen, me\u0111utim Dodik je glasovao protiv, pozivaju\u0107i se na pitanje nacionalnog interesa. On je od Narodne skup\u0161tine Republike Srpske zatra\u017eio da dvotre\u0107inskom ve\u0107inom podr\u017ei njegovo stajali\u0161te, \u0161to je skup\u0161tina u\u010dinila, i na taj na\u010din je tada sprije\u010dena posljednja mogu\u0107nost da BiH pravnim putem zaustavi gradnju Pelje\u0161kog mosta, navodi slobodnaevropa.org<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ucjene i prijetnje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Poku\u0161aji dijela politi\u010dara iz Bosne i Hercegovine da se opstruira gradnja mosta dosegnuli su vrhunac nakon prijetnji bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bakira Izetbegovi\u0107a<\/strong> i pisma koje su zamjenici predsjedatelja Zastupni\u010dkog i Doma naroda parlamenta BiH \u0160efik D\u017eaferovi\u0107<\/strong> i Safet Softi\u0107<\/strong> uputili na adrese visokih du\u017enosnika Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Saborski zastupnik HDZ-a Bo\u017eo Ljubi\u0107, koji je izabran na listi za dijasporu, a tako\u0111er je i nekada\u0161nji ministar komunikacija i prometa BiH, kazao je za tportal<\/a> 2017. da dio bo\u0161nja\u010dko-muslimanskih predstavnika u Vije\u0107u ministara i parlamentu BiH poku\u0161ava prema Hrvatskoj i prema Europskoj uniji komunicirati u ime Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNjihovi potezi govore o kontinuiranom nastojanju uzurpacije dr\u017eavnih ovlasti od jedne politi\u010dke stranke Bo\u0161njaka, a to je Stranka demokratske akcije (SDA). Ka\u017eu da su pismo europskim institucijama poslali zamjenici predsjedatelja oba doma parlamenta, Bo\u0161njaci, jer su slu\u010dajno na \u010delu oba doma trenutno Hrvati, jednog Bari\u0161a \u010colak, a drugog Borjana Kri\u0161to. To je jedna dimenzija problema koji je zapravo refleksija su\u0161tinskog ustavno-pravnog pitanja Bosne i Hercegovine\u201d, kazao je Ljubi\u0107 2017.<\/p>\n\n\n\n

Prema Ljubi\u0107evim rije\u010dima, takvi potezi odraz su mitomanije koja ide za tim da se u neumskom akvatoriju<\/strong> izgradi teretna luka<\/strong> u koju bi, kako je kazao jedan od zagovornika te ideje, uplovljavali nosa\u010di aviona i supertankeri<\/strong>, \u0161to je prakti\u010dki nemogu\u0107e na prostoru malostonskog zaljeva.<\/p>\n\n\n\n

Drugi motiv za opstrukciju Pelje\u0161kog mosta mo\u017ee biti \u017eelja da se kreira instrument ucjene Hrvatske<\/strong> preko koje bi se rje\u0161avali neki drugi problemi BiH s Hrvatskom, naveo je Ljubi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kom\u0161i\u0107: \u201cOtkidaju nam komad po komad na\u0161e dr\u017eave\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Po\u010detak gradnje Pelje\u0161kog mosta obilje\u017eila je u srpnju 2018. verbalna paljba na vlast koju je osuo \u017deljko Kom\u0161i\u0107<\/strong>, predsjednik stranke Demokratska fronta (DF) i tada kao kandidat za mjesto hrvatskog \u010dlana BiH Predsjedni\u0161tva, optu\u017eiv\u0161i \u010dlanove Predsjedni\u0161tva BiH i predsjedatelja Vije\u0107a ministara Denisa Zvizdi\u0107a za izdaju i ugro\u017eavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH zbog navodnog popustljivog odnosa prema Hrvatskoj u odnosu na projekt Pelje\u0161kog mosta.<\/p>\n\n\n\n

\u201cProsto je nevjerojatno da nam pred o\u010dima otkidaju komad po komad na\u0161e dr\u017eave, a da pri tome ljudi koji sjede u dr\u017eavnim institucijama pokazuju toliku koli\u010dinu servilnosti koja grani\u010dni s izdajni\u0161tvom. Do kada \u0107e to tako biti, to znaju samo gra\u0111ani BiH\u201d, izjavio je Kom\u0161i\u0107 tada nakon \u0161to je iz Hrvatske stigla najava o po\u010detku radova.<\/p>\n\n\n\n

Kom\u0161i\u0107evo je stajali\u0161te tada bilo kako je za BiH jedini va\u017ee\u0107i dokument u odnosu na Pelje\u0161ki most zaklju\u010dak Predsjedni\u0161tva BiH iz 2007. u \u010dijem je sazivu, uz Kom\u0161i\u0107a, bio i Haris Silajd\u017ei\u0107 te Neboj\u0161a Radmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kom\u0161i\u0107u se u u optu\u017ebama na ra\u010dun vlasti pridru\u017eio i Nermin Nik\u0161i\u0107<\/strong>, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), koji je u mandatu od 2010. do 2014. bio predsjednik vlade Federacije BiH.<\/p>\n\n\n\n

On je ocijenio kako je po\u010detak gradnje Pelje\u0161kog mosta \u201cporaz kako za indolentnu doma\u0107u vlast predvo\u0111enu SDA-om, tako i za sve gra\u0111ane BiH\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cIako su nas sve Zvizdi\u0107 i Izetbegovi\u0107 mjesecima uvjeravali da je dokumentacija koju imaju i argumentacija na strani BiH, te da do gradnje ne\u0107e do\u0107i i ove njihove obmane su rezultirale jo\u0161 jednim porazom i sramotom Bosne i Hercegovine, kao \u0161to je to bio slu\u010daj i sa revizijom presude za genocid protiv Srbije\u201d, izjavio je tada Nik\u0161i\u0107 podsje\u0107aju\u0107i na propali Izetbegovi\u0107ev poku\u0161aj da pred Me\u0111unarodnim sudom pravde (ICJ) ponovo otvori proces u kojemu bi Srbija bila ozna\u010dena krivcem za agresiju na BiH.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKoliko znam pripreme se vode u tom smjeru pa o\u010dekujemo od Izetbegovi\u0107a da \u0107e predati tu\u017ebu\u201d, izjavio je za televiziju N1 Ne\u0161ad Alikadi\u0107<\/strong>, bosanskohercegova\u010dki stru\u010dnjak za pravo mora koji je bio uklju\u010den u aktivno lobiranje protiv gradnje Pelje\u0161kog mosta.<\/p>\n\n\n\n

On je nudio \u201cnategnutu\u201d pravnu interpretaciju po kojoj Izetbegovi\u0107u za podno\u0161enje tu\u017ebe ne treba suglasnost druga dva \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, jer se to navodno moglo u\u010diniti na temelju deklaracije protiv gradnje Pelje\u0161kog mosta \u0161to ju je Zastupni\u010dki dom parlamenta BiH usvojio u rujnu 2017. godine. Za tu su deklaraciju glasovali zastupnici bo\u0161nja\u010dkih stranaka te Srpske demokratske stranke (SDS), a protiv su bili hrvatski zastupnici.<\/p>\n\n\n\n

Ta deklaracija me\u0111utim nikada nije dobila suglasnost Doma naroda pa se tretira kao neobvezuju\u0107i dokument.<\/p>\n\n\n\n

Adil Osmanovi\u0107: \u201cTra\u017eim pokretanje procedure pred me\u0111unarodnim sudom u Hamburgu\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Krajem rujna 2018. ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanovi\u0107<\/strong> zatra\u017eio je od Pravobraniteljstva te zemlje da pokrene proceduru zaustavljanja izgradnje Pelje\u0161kog mosta pred me\u0111unarodnim sudom u Hamburgu dok se s Republikom Hrvatskom ne postigne dogovor o granici na moru kod Neuma i utvrdi koridor za slobodan pristup otvorenom moru.<\/p>\n\n\n\n

\u201dOvim putem javno pozivam vodstvo Pravobraniteljstva BiH da savjesno ocjeni sve predo\u010dene informacije i dokaze, te na temelju stru\u010dne ocjene pod hitno pokrene pravne procedure kod nadle\u017enih me\u0111unarodnih sudova, koje \u0107e voditi zaustavljanju izgradnje Pelje\u0161kog mosta dok se ne rije\u0161i pitanje na\u0161e morske granice s Republikom Hrvatskom i utvr\u0111ivanja koridora za slobodan pristup otvorenom moru, kroz postupak mirenja pred Me\u0111unarodnim sudom za pravo mora\u201d, napisao je tada ministar Osmanovi\u0107 u javnom pozivu.<\/p>\n\n\n\n

Nije pojasnio \u0161to ga je motiviralo da uputi javni poziv Pravobraniteljstvu BiH, ali je pri tome vodstvo te institucije upozorio kako mogu kazneno odgovarati zbog postupanja \u201ckoje mo\u017ee biti na \u0161tetu i protiv interesa Bosne i Hercegovine\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Po njegovu tada\u0161njem tuma\u010denju Pravobraniteljstvo BiH bilo je du\u017eno pokrenuti spor protiv Hrvatske imaju\u0107i na umu da je BiH potpisnica UN-ove konvencije o pravu mora (UNCLOS), te zbog odluka Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine iz 2007. kao i Deklaracije Zastupni\u010dkog doma Parlamentarne skup\u0161tine BiH o Pelje\u0161kom mostu iz rujna 2017.<\/p>\n\n\n\n

Ideje o \u201dpokretnom\u201d mostu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Dvojica \u010dlanova Predsjedni\u0161tva BiH \u017deljko Kom\u0161i\u0107 i \u0160efik D\u017eaferovi\u0107<\/strong> odlukom iz 2019. zatra\u017eili su obustavu gradnje mosta, te zaprijetili da \u0107e pokrenuti postupak pred Me\u0111unarodnim sudom za pravo mora ako se ne postigne dogovor o prijepornim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n

Bo\u0161nja\u010dki \u010dlan Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine \u0160efik D\u017eaferovi\u0107<\/strong> krajem 2021. u razgovoru s posebnim izaslanikom ameri\u010dkog predsjednika Joea Bidena za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom rekao je da bi BiH trebala imati pristup otvorenom moru.<\/p>\n\n\n\n

Njemu se pridru\u017eio i bo\u0161nja\u010dki akademik Suad Kurt\u0107ehaji\u0107<\/strong>, koji je tvrdio da je BiH mogla imati izlaz na otvoreno more u crnogorskoj Sutorini, no odrekla ga se da ne bi dopao pod Republiku Srpsku, ali ne odustaje od nade kako bi se to moglo promijeniti, pisao je Sputnik<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\u201cIzgradnja Pelje\u0161kog mosta onemogu\u0107ava kruzerima i ve\u0107im brodovima da pristaju na teritoriji BiH i to je problem na koji je ukazao D\u017eaferovi\u0107\u201d, tvrdio je dr. Suad Kurt\u0107ehaji\u0107, sarajevski akademik i predsjednik Bosanske akademije nauka i umetnosti \u201dKulin ban\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201dU izgradnju mosta je do sada ulo\u017eeno tristo i ne\u0161to milijuna eura, uz to je Hrvatima za izgradnju mosta pomogao i EU, pa nema nikakve rije\u010di o ru\u0161enju ako smo dozvolili njegovu gradnju. Sad, ne znam mo\u017ee li se nekako \u201dizrezati\u201d pa da se napravi pokretni, podi\u017eu\u0107i most, kojim bi se omogu\u0107ilo uplovljavanje ve\u0107ih brodova i kruzera\u201d, ustvrdio je Kurt\u0107ehaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Akademik Davorin Rudolf opovrgnuo bo\u0161nja\u010dke tvrdnje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Da su bo\u0161nja\u010dki zahtjevi neosnovani potvrdio je i hrvatski stru\u010dnjak za pomorsko pravo, akademik Davorin Rudolf.<\/p>\n\n\n\n

\u201cCrta sredine ne zalazi u morsko ili podmorsko podru\u010dje ispod mosta. Nije ni u neposrednoj blizini mosta. Tvrdnja bo\u0161nja\u010dkih \u010delnika da Hrvatska ne mo\u017ee zapo\u010deti gradnju mosta jer jo\u0161 nije utvr\u0111ena granica, prema tome, nije utemeljena\u201d, istaknuo je akademik Rudolf u kolovozu 2017.<\/p>\n\n\n\n

On je pritom podsjetio kako je crta na moru povu\u010dena sporazumom izme\u0111u predsjednika Hrvatske Franje Tu\u0111mana i BiH Alije Izetbegovi\u0107a, te da su u me\u0111uvremenu vlasti u Zagrebu ispo\u0161tovale zahtjev Sarajeva oko dimenzija budu\u0107eg mosta.<\/p>\n\n\n\n

\u201cHrvatska javnost ogor\u010dena je nastojanjima bo\u0161nja\u010dkih lidera da zaustave gradnju mosta. Na\u0161 dojam je da se Bo\u0161njaci inate i pokazuju mi\u0161i\u0107e prema gra\u0111anima Hrvatske koji smatraju BiH svojim najbli\u017eim, prijateljskim, prisnim susjedstvom\u201d,  rekao je akademik.<\/p>\n\n\n\n

\u201cBiH je pomorska zemlja i mi u Hrvatskoj tu \u010dinjenicu nedvojbeno po\u0161tujemo. Nikada nitko u Hrvatskoj nije slu\u017ebeno izjavio da \u0107e Hrvatska na bilo koji na\u010din ograni\u010davati ili ote\u017eavati prolazak brodova koji plove u Neum i iz Neuma\u201d, dodao je.<\/p>\n\n\n\n

Prvi kruzer<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

U lipnju je u Neumski zaljev uplovio kruzer dug 237 i visok 32,5 metara s tisu\u0107u turista, i bez problema pro\u0161ao je ispod mosta. Time su opovrgnute zamjerke dijela politi\u010dara i javnosti u BiH da je Hrvatska izgradnjom mosta ugrozila pristup te zemlje otvorenom moru.<\/p>\n\n\n\n

Upravo kako bi ispod njega mogli prolaziti i najve\u0107i brodovi Hrvatska je izgradila Pelje\u0161ki most na 55 metara visine.<\/p>\n\n\n\n