Mnogi proizvo\u0111a\u010di automobila izrazili su strahovanje kako bi ve\u0107 do 2025. moglo do\u0107i do globalne nesta\u0161ice baterija za elektri\u010dne automobile, mobitele, prijenosna ra\u010dunala… Razlog tomu je nedostatak litija na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Naime, Njema\u010dka agencija za sirovine – DERA izra\u010dunala je da bi 2030. svjetska potro\u0161nja litija mogla biti izme\u0111u 316.000 i 558.800 tona. Godine 2020. svjetska proizvodnja litija iznosila je 82.000 tona, od kojih je samo 50 posto dovoljne \u010disto\u0107e kako bi se koristilo za proizvodnju baterija.<\/p>\n\n\n\n
Problem je i u tome \u0161to je industrija litija uglavnom utemeljena u samo \u010detiri svjetske dr\u017eave – Australiji, \u010cileu, Kini i Argentini. Portugal, kao jedina europska zemlja, sudjeluje u svjetskoj proizvodnji sa svega 1 posto. Upravo u tome svoju bi priliku mogla vidjeti BiH.<\/p>\n\n\n\n
Naime, ova zemlja izrazito je bogata litijem, donosi portal Ve\u010dernjeg lista BiH. Procjene stru\u010dnjaka upu\u0107uju na to da BiH i Srbija imaju 10 posto svjetskih rezervi litija, me\u0111utim, do otvaranja rudnika i rudarenja u na\u0161oj zemlji nikada nije do\u0161lo. Istra\u017eivanje litija Najozbiljnije namjere za to do sada je pokazao slovenski poduzetnik Andrej Rautner koji je osnovao tvrtku za istra\u017eivanje litija u BiH te ulo\u017eio 11,8 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n
Cilj mu je poku\u0161ati otvoriti rudnik, naravno, ako za to dobije koncesiju. Mje\u0161tani mjesne zajednice Suvo Polje kod Bijeljine tvrde kako litija pod zemljom itekako ima, me\u0111utim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvo\u0111enje detaljnih geolo\u0161kih istra\u017eivanja litija i bora bijeljinskoj tvrtki Rodon jer ne postoji dovoljno informacija ni odgovaraju\u0107i pravni temelj za izdavanje tra\u017eene suglasnosti. Istra\u017eivanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na podru\u010dju Zvornika. Rije\u010d je o lokacijama Pilica, Grbavci i Kozluk, na kojima su odobrena istra\u017eivanja, ne samo litija ve\u0107 i bora, natrija, stroncija i kalija. Na lokaciji Kamenica, osim litija, mogu\u0107a su nalazi\u0161ta rubidija, titanija i nikla. Ta sela nalaze se tridesetak kilometara od Loznice u Srbiji, gdje Rio Tinto planira izgradnju rudnika litija.<\/p>\n\n\n\n
Kemal Guti\u0107, dekan Rudarsko-geolo\u0161ko-gra\u0111evinskog fakulteta u Tuzli, jo\u0161 je prije tri godine, kada se aktualiziralo ovo pitanje, kazao kako litija ima u cijeloj BiH.<\/p>\n\n\n\n
– Rije\u010d je o nalazi\u0161tima ne samo u Podrinju nego i cijeloj BiH. Fridrih Kacer, jedan od najzna\u010dajnijih geologa u BiH jo\u0161 u vrijeme Austro-Ugarske, rekao je: “BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima”. Geolo\u0161ka kartiranja Kada je u pitanju litij, ima ga i na podru\u010dju Domaljevca, \u0160amca, u dijelu sredi\u0161nje Bosne – kazao je tom prilikom Guti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je na \u010dinjenicu da tuzlanski fakultet jo\u0161 od 60-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a radi geolo\u0161ka kartiranja kompletne BiH. – Posjedujemo sve podatke.<\/p>\n\n\n\n
Znamo da su za litij u Podrinju zainteresirane neke njema\u010dke kompanije – ka\u017ee Guti\u0107. Komentirao je i kako istra\u017eivanje litija zahtijeva mnogo priprema, elaborata, studija ekonomske isplativosti, kao i suglasnost ekolo\u0161ke zajednice.<\/p>\n\n\n\n
Proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan. Mnogi poduzetnici zainteresirani za eksploataciju litija, nakon informiranja o tome \u0161to je sve potrebno za eksploataciju, odustanu od ulaganja.<\/p>\n\n\n\n
Mnogo je izvjesnije da \u0107e se u eventualno rudarenje upustiti tvrtke iz inozemstva, kao \u0161to je to slu\u010daj s rudnikom cinka, barita i olova u Vare\u0161u, gdje se s iskopima po\u010dinje ve\u0107 u ovoj godini.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mnogi proizvo\u0111a\u010di automobila izrazili su strahovanje kako bi ve\u0107 do 2025. moglo do\u0107i do globalne nesta\u0161ice baterija za elektri\u010dne automobile, mobitele, prijenosna ra\u010dunala… Razlog tomu je nedostatak litija na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. Naime, Njema\u010dka agencija za sirovine – DERA izra\u010dunala je da bi 2030. svjetska potro\u0161nja litija mogla biti izme\u0111u 316.000 i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":171075,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-171074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n