Otok Hvar, zahvaljuju\u0107i svojim prirodnim ljepotama, o\u010duvanoj obali i \u0161ljun\u010danim \u017ealima, jedno je od vode\u0107ih dalmatinskih turisti\u010dkih odredi\u0161ta koje svake godine broji sve vi\u0161e posjetitelja.<\/p>\n\n\n\n
Fotografije gostiju s motivima oto\u010dnih pejza\u017ea i suncem obasjanih \u017eala \u0161ire se dru\u0161tvenim mre\u017eama i reklamiraju \u0161koj kao idealno mjesto za odmor, ali pitanje je – koliko jo\u0161? Prema znanstvenim istra\u017eivanjima, ve\u0107ina \u017eala diljem svijeta pod sna\u017enim je utjecajem one\u010di\u0161\u0107enja i erozije, odnosno njihova se povr\u0161ina zbog razli\u010ditih vanjskih utjecaja smanjuje, dok neka u potpunosti nestaju, pi\u0161e Slobodna dalmacija.<\/p>\n\n\n\n
Taj trend nije zaobi\u0161ao ni isto\u010dnu obalu Jadranskog mora, uklju\u010duju\u0107i otok Hvar. Da bi se boduli upoznali s tom problematikom, u Gradskoj knji\u017enici i \u010ditaonici Hvar, Marin Mi\u0107unovi\u0107, doktorand i asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta u Zagrebu, odr\u017eao je predavanje \u201c\u017dala otoka Hvara \u2013 ju\u010der, danas, sutra\u201d, u kojem je predstavio suvremena geomorfolo\u0161ka istra\u017eivanja na oto\u010dnim \u017ealima.<\/p>\n\n\n\n
To je bilo prvo predavanje u organizaciji te ustanove u kulturi poslije pandemije koronavirusa, a broj posjetitelja i sudionika rasprave pokazao je da su oto\u010dani \u017eeljni novih znanja o procesima koji se odvijaju na obalama njihova \u0161koja. Ina\u010de, Hvar ima vi\u0161e od 250 \u017eala koja se istra\u017euju pomo\u0107u daljinskih i terenskih metoda istra\u017eivanja. Suvremena tehnologija koja je sve dostupnija omogu\u0107uje precizno pra\u0107enje, odnosno monitoring \u017eala u visokoj rezoluciji.<\/p>\n\n\n\n
\u017dELJNI PREDAVANJA
– Javnost treba znati da se prvi dio istra\u017eivanja odnosi na odre\u0111ivanje geomorfolo\u0161kih obilje\u017eja \u017eala i formiranje baze podataka za daljnji rad. Rezultati su pokazali da na Hvaru postoje \u017eala razli\u010ditih veli\u010dina, od vrlo malih, takozvanih d\u017eepnih \u017eala do \u017eala povr\u0161ine od oko dvije tisu\u0107e \u010detvornih metara.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina ih je satkana od \u0161ljunka i oblutaka, \u0161to je njihova specifi\u010dnost, dok je najmanje onih pje\u0161\u010danih. Upravo ta prva istra\u017eivanja dovela su do pretpostavki da su s obzirom na njihova geomorfolo\u0161ka obilje\u017eja \u017eala razli\u010dito podlo\u017ena promjenama, stoga se detaljno prate recentne promjene na pedesetak \u017eala \u2013 kazao je Mi\u0107unovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Bespilotne letjelice, poznatije kao dronovi, pokazale su se kao vrlo precizan instrument za pra\u0107enje promjena. \u017dala se snimaju uz velika preklapanja fotog<\/p>\n\n\n\n
U kombinaciji s visoko preciznim GNSS sustavima dobivaju se modeli centimetarske rezolucije, \u0161to zna\u010di da se iz tih modela vidi pomak gotovo svakog \u0161ljunka i oblutka na \u017ealu, odnosno mo\u017ee se vidjeti kako \u017ealo reagira na razli\u010dite utjecaje valova, plime i oseke, ali i sveprisutnije antropogene utjecaje. Tako\u0111er je va\u017eno napomenuti i to da se prilikom terenskih istra\u017eivanja hvarskih \u017eala po\u0161tuje hrvatska legislativa za snimanje iz zraka.<\/p>\n\n\n\n
– Dakle, pomo\u0107u navedenih daljinskih istra\u017eivanja i arhivskih podataka prate se stoljetne, vi\u0161egodi\u0161nje i sezonske promjene na \u017ealima, a prema prvim rezultatima na ve\u0107ini \u017eala primije\u0107en je trend erozije. Pje\u0161\u010dano \u017ealo Mina kod Jelse prednja\u010di s erozijom, a ono je do nedavnog nasipavanja izgubilo vi\u0161e od 70 posto svoje povr\u0161ine \u2013 tvrdi na\u0161 sugovornik.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda najpoznatije \u017ealo Dubovica izgubilo je oko 40 posto, a na ostalim \u017ealima promjene su u prosjeku 34 posto u posljednjih 200 godina. Zanimljivo je da su u ovo istra\u017eivanje uklju\u010dene i lokalne zajednice, u svijetu poznatije kao citizen science, koje se uklju\u010duju u pronalasku arhivskog materijala, primjerice starih fotografija \u017eala koje se koriste u metodi ponovljene fotografije da bi se procijenilo stanje \u017eala iz razdoblja kada je ta fotografija nastala. Stoga Mi\u0107unovi\u0107 i zahvaljuje domicilnom stanovni\u0161tvu na pomo\u0107i u prikupljanju podataka te susretljivosti i razumijevanju prilikom izvo\u0111enja snimanja dronom u blizini obiteljskih ku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Navedeno predavanje i istra\u017eivanje dio je znanstvenog projekta pod nazivom \u201cSEA LeveL \u2013 Relativna promjena morske razine i klimatske promjene du\u017e isto\u010dne obale Jadrana\u201d s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. Sanje Faivre.<\/p>\n\n\n\n
Taj interdisciplinarni projekt financiran je sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, a njegov cilj je istra\u017eivanje relativne promjene morske razine i klimatskih promjena pomo\u0107u dva glavna markera: algnih vijenaca i siga s freatskim obra\u0161tajem. Cilj je tako\u0111er istra\u017eiti kako se te promjene reflektiraju na \u017eala tijekom posljednjih 200 godina.<\/p>\n\n\n\n
– Rezultati istra\u017eivanja i razumijevanje kako i za\u0161to se morska razina mijenjala u pro\u0161losti omogu\u0107it \u0107e bolje procjene budu\u0107ih promjena i ranjivosti obalnih podru\u010dja, osobito \u017eala, \u0161to mo\u017ee pomo\u0107i djelotvornijoj organizaciji i pripremi lokalne zajednice. U tom smislu formiran je interdisciplinarni tim koji \u010dine znanstvenici razli\u010ditih struka – geografi, geomorfolozi, geolozi, speleolozi, fizi\u010dari i kemi\u010dari sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zadru i slovenskoj Ljubljani, sa Sveu\u010dili\u0161ta Ju\u017ene Floride (SAD) i Instituta \u201cRu\u0111er Bo\u0161kovi\u0107\u201d. Vjerujemo da \u0107e spoznaje temeljene na istra\u017eivanjima projekta SEA LeveL pomo\u0107i u stvaranju baze podataka o promjenama na obali i \u017ealima, sve da bi se njima \u0161to prije odr\u017eivo upravljalo \u2013 poru\u010duje profesorica Faivre.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:slobodnadalmacija.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Otok Hvar, zahvaljuju\u0107i svojim prirodnim ljepotama, o\u010duvanoj obali i \u0161ljun\u010danim \u017ealima, jedno je od vode\u0107ih dalmatinskih turisti\u010dkih odredi\u0161ta koje svake godine broji sve vi\u0161e posjetitelja. Fotografije gostiju s motivima oto\u010dnih pejza\u017ea i suncem obasjanih \u017eala \u0161ire se dru\u0161tvenim mre\u017eama i reklamiraju \u0161koj kao idealno mjesto za odmor, ali pitanje je – koliko jo\u0161? Prema znanstvenim […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":171646,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-171645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n