Osu\u0111eni na ni\u017ee temperature na termostatima i vunene \u010darape, Europljani se pripremaju za te\u0161ku zimu jer ne\u0107e biti dovoljno plina iz Rusije, koja je invazijom na Ukrajinu prije \u0161est mjeseci izazvala potres na energetskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Prvi na udaru bili su Latvijci, koji ve\u0107 od srpnja vi\u0161e nemaju ruskog plina, no znaju kako \u0107e prebroditi mjesece koji dolaze.<\/p>\n\n\n\n
Cijene energije toliko su velike da smo se odspojili s gradskog vrelovoda i instalirali vlastiti bojler. To je jeftinije od zajedni\u010dke tople vode, rekao je Juons Ratiniks, stanovnik gradi\u0107a Rezekne, nedaleko od ruske granice.<\/p>\n\n\n\n
Osim za Latviju, ventil za ruski plin ve\u0107 je zavrnut i za Bugarsku, Dansku, Finsku, Nizozemsku i Poljsku. Dotok plina prema drugima u Europi sve je slabiji: u srpnju je bio oko 70 posto manji nego godinu dana prije, po nekoliko stru\u010dnjaka s kojima je AFP razgovarao.<\/p>\n\n\n\n
Perspektiva hladnih radijatora i zatvorenih tvornica progoni vlade koje znaju da Vladimir Putin strate\u0161ki koristi energetsko oru\u017eje. Manje isporuke podigle su cijenu plina u nebo, a prati je cijena struje jer mnoge termoelektrane rade na plin. Nafta je tako\u0111er bila poskupjela prije nego \u0161to je nedavno pojeftinila.<\/p>\n\n\n\n
Rat je izazvao prvu pravu svjetsku energetsku krizu u povijesti, rekao je Fatih Birol, izvr\u0161ni direktor Me\u0111unarodne agencije za energiju (IEA).<\/p>\n\n\n\n
Europa je u epicentru krize.<\/p>\n\n\n\n
Plin je toliko bitan osobito u zemljama poput Njema\u010dke \u010dija te\u0161ka industrija o njemu jako ovisi da je izuzet iz europskih sankcija, suprotno od ugljena (potpuni embargo) i nafte (postupni embargo).<\/p>\n\n\n\n
Operacija termostat<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 uvelike smanjen dotok plina putem jako va\u017enog plinovoda Sjeverni tok 1 izme\u0111u Rusije i Njema\u010dke fluktuirat \u0107e izme\u0111u ni\u0161tice i 20 posto kapaciteta narednih mjeseci, \u0161to \u0107e prouzro\u010diti recesiju u Europi tijekom zime 2022.\/23., prognozira Matt Oxenford iz Economist Intelligence Unita.<\/p>\n\n\n\n U slu\u010daju nesta\u0161ice vlasti \u0107e prvo obustaviti opskrbu nekih poduze\u0107a. U Francuskoj i Njema\u010dkoj vlade upravo odlu\u010duju koja \u0107e prvo biti \u017ertvovana.<\/p>\n\n\n\n Ali i potro\u0161a\u010di koji se griju ili kuhaju na plin tako\u0111er su pozvani na \u0161tednju energije, a Bruxelles tra\u017ei od 27 dr\u017eava \u010dlanica da za 15 posto smanje potro\u0161nju plina.<\/p>\n\n\n\n Italija je proljetos pokrenula Operaciju termostat u cilju smanjenja grijanja i klimatizacije u \u0161kolama i tijelima javne uprave. Tu inicijativu imitiraju \u0160panjolska i Njema\u010dka.<\/p>\n\n\n\n U Njema\u010dkoj je pokrenuta kampanja koja poti\u010de smanjenje klimatizacije, davanje prednosti javnom prijevozu ili nabavu tu\u0161a koji manje tro\u0161i vodu. Mnogi gradovi smanjili su temperaturu u bazenima i \u0161tede na javnoj rasvjeti.<\/p>\n\n\n\n \u0160tedim energiju, objasnila je Annette Kapaon, 70-godi\u0161nja umirovljenica u Berlinu. Grijem samo prostoriju u kojoj boravim, druge samo toliko da se ne zalede.<\/p>\n\n\n\n Ugljen i LNG<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Francuska je zamrznula cijenu plina za ku\u0107anstva, no u Njema\u010dkoj ra\u010duni \u0107e ku\u0107anstvima porasti za nekoliko stotina eura na godinu.<\/p>\n\n\n\n Pred te\u0161ku zimu, centar za potro\u0161a\u010de u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nikada nije bio tra\u017eeniji u 40 godina svojeg postojanja. Bit \u0107e puno ku\u0107anstava koja ne\u0107e mo\u0107i platiti, rekao je glasnogovornik centra Udo Sieverding.<\/p>\n\n\n\n Mnogi se raspituju o postavljanju solarnih plo\u010da. No navala je i na ugljen.<\/p>\n\n\n\n Francuska uvodi borbu protiv rasipanja, trgovine koje koriste klima ure\u0111aje zamoljene su da dr\u017ee vrata zatvorenima.<\/p>\n\n\n\n Radi se ubrzano i na tome da se prona\u0111u alternativni izvore energije kao \u0161to su ukapljeni plin (LNG) i ugljen, koji me\u0111utim jako zaga\u0111uje okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n Francuska je tako privremeno odustala od zatvaranja jedne termoelektrane na ugljen i planira novi LNG terminal, \u0161to kritiziraju aktivisti za za\u0161titu okoli\u0161a. Terminal u Le Havreu u Gornjoj Normandiji trebao bi biti u funkciji od rujna 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Osu\u0111eni na ni\u017ee temperature na termostatima i vunene \u010darape, Europljani se pripremaju za te\u0161ku zimu jer ne\u0107e biti dovoljno plina iz Rusije, koja je invazijom na Ukrajinu prije \u0161est mjeseci izazvala potres na energetskom tr\u017ei\u0161tu. Prvi na udaru bili su Latvijci, koji ve\u0107 od srpnja vi\u0161e nemaju ruskog plina, no znaju kako \u0107e prebroditi mjesece […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":171798,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-171797","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n