{"id":172376,"date":"2022-08-25T14:31:19","date_gmt":"2022-08-25T13:31:19","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=172376"},"modified":"2022-08-25T14:31:20","modified_gmt":"2022-08-25T13:31:20","slug":"tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/","title":{"rendered":"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019"},"content":{"rendered":"\n<p>Poznato je kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man bio u otvorenom sukobu sa samoprozvanim filantropom, milijarderom i aktivistom Georgeom Sorosem jer je smatrao kako on \u017eeli stvoriti dr\u017eavu unutar dr\u017eave u Republici Hrvatskoj. Soros, koji danas ima 91 godinu, desetlje\u0107ima pa i danas donira milijarde dolara za provo\u0111enje lijevo-liberalne politi\u010dke agende, a Tu\u0111mana je nazivao diktatorom te njegovu stranku \u2013 HDZ, ultranacionalisti\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Tu\u0111manova Hrvatska bila je prva zemlja koja je podnijela optu\u017enice protiv Sorosevih ljudi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Tu\u0111manova Hrvatska bila je prva zemlja koja je podnijela optu\u017enice protiv Sorosevih ljudi po\u010detkom 1997. godine, a krajem 1996., sedmog prosinca 1996. Tu\u0111man je sjednicu Glavnog odbora HDZ-a posvetio svim unutarnjim i vanjskim protivnicima hrvatske samostalnosti od Londona, Pariza i Rima do Bonna i Washingtona.<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku u cijelosti prenosimo njegov govor naslova \u2013 <strong>\u2018Pozadina i svrha namjera za smjenu demokratske vlasti suverene Hrvatske\u2019<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p>Blokovska podjela svijeta zasnivala se na odr\u017eavanju <strong>versajsko-jaltskog sustava<\/strong>. I, nakon raspada bloka, Isto\u010dnog i Zapadnog bloka, europske sile i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave bile su za o\u010duvanje versajskog poretka. U tom sklopu, o\u010duvanje biv\u0161e Jugoslavije pod svaku cijenu, pomo\u0107u komunisti\u010dkih reformista, koje predvodi <strong>Ante Markovi\u0107<\/strong> iz Hrvatske, ili pak prijestolonasljednik <strong>Karad\u017eord\u017eevi\u0107a<\/strong> iz Londona ili ameri\u010dkog dr\u017eavljanina <strong>Pani\u0107a<\/strong> iz Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzgred, Zapad je bio prihvatio Tita i uspostavu komunisti\u010dkog re\u017eima u Jugoslaviji samo zato \u0161to je to bio jedini na\u010din ponovnog obnavljanja versajske Jugoslavije. A, isto tako, usput \u2013 Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave nisu dopustile, na moj prijedlog, biv\u0161em guverneru jedne od ameri\u010dkih dr\u017eava, <strong>Rudiju Prpi\u0107u<\/strong> \u2013 da prihvati ministarsko mjesto u hrvatskoj Vladi, a bio je ve\u0107 u Zagrebu mjesecima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Vanjski u unutarnji protivnici hrvatske samostalnosti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U takvim me\u0111unarodnim okolnostima i u sklopu takvih strate\u0161kih pogleda i opredjeljenja i europskih sila i Sjedinjenih Dr\u017eava, kao glavne svjetske velesile, Hrvatska se na svom putu osamostaljenja na\u0161la i neprestano nalazila u veoma nepovoljnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n<p>Za mnoge i u bezizglednom polo\u017eaju. Bez dosljednih saveznika unutar biv\u0161e Jugoslavije i ne samo s nenaklono\u0161\u0107u, nego i s odlu\u010dnim suprotstavljanjem svih bitnih me\u0111unarodnih \u010dimbenika.<\/p>\n\n\n\n<p>I, jama\u010dno, tim i takvim okolnostima, a ne samo subjektivnom nezrelo\u0161\u0107u mogu se objasniti \u010dinjenice:<\/p>\n\n\n\n<p>Da je u prijelomnim danima 1989. i 1990. u hrvatskom politi\u010dkom \u017eivotu samo Hrvatska demokratska zajednica nastupila s dovoljno jasnim i \u010dvrstim programom uspostave samostalne i demokratske hrvatske dr\u017eave, i da je od samog po\u010detka, od prvih dana pa nadalje, sve do danas, do\u0161lo do svestrane sprege svih unutarnjih i vanjskih protivnika uspostave suverene hrvatske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 sam spomenuo glavni razlog svih vanjskih protivnika, odre\u0111enih krugova, od Londona i Pariza, Rima i Bonna do Washingtona. <strong>Za njih je o\u010duvanje osnova versajskog poretka dobilo jo\u0161 vi\u0161e na va\u017enosti upravo zbog neo\u010dekivanog proboja Hrvatske<\/strong>, \u0161to treba osujetiti regionalnim planom integracije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u2018Znakovito je mi\u0161ljenje biv\u0161eg predsjednika Francuske Mitterranda\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Za dr\u017eanje me\u0111unarodnih \u010dimbenika znakovito je mi\u0161ljenje biv\u0161eg predsjednika Francuske <strong>Mitterranda<\/strong>, da, ako bi dopustili takvo zbivanje kao \u0161to je to osamostaljenje Hrvatske, \u0161to bi moglo slijediti onda desetak drugih u Europi, za\u0161to smo onda vodili i \u0161to bi bilo s rezultatima i I. i II. svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, protiv HDZ-a i protiv Tu\u0111mana, bili su i stoga \u0161to je taj <strong>hrvatski primjer bio veoma zarazan primjer za sve druge nesamostalne narode<\/strong> koji su te\u017eili svojoj nacionalnoj suverenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakve vanjske me\u0111unarodne okolnosti izrazito nesklone prema hrvatskoj samostalnosti, svakako su pogodovale, dijelom i uvjetovale, ali ne i proizvele ili prouzro\u010dile sve protivnike HDZ-ovskog programa i suverene Hrvatske i na doma\u0107oj, unutarnjoj politi\u010dkoj sceni.<\/p>\n\n\n\n<p>Ti protivnici bili su logi\u010dan poslijedak ve\u0107im dijelom sveukupne hrvatske politi\u010dke tradicije, a manjim dijelom i novonastalih okolnosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u2018Izraz nei\u017eivljenih jugointegralisti\u010dkih, pa\u010de i jugounitaristi\u010dkih pogleda\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Oni su ponajprije bili izraz nei\u017eivljenih jugointegralisti\u010dkih, pa\u010de i jugounitaristi\u010dkih pogleda idejno preostalih jo\u0161 od pro\u0161log stolje\u0107a, a i iz doba I. isvjetskog rata, a podr\u017eavani, za sve vrijeme socijalisti\u010dkog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n<p>U znatnijem broju dolazili su iz redova na\u010delno, ali ne i dovoljno stvarno, obezvla\u0161\u0107enog socijalisti\u010dkog sustava, i to politi\u010dki potkovanih, svih idejnih pobornika marksisti\u010dkog internacionalizma, \u0161to \u0107e re\u0107i, u najmanju ruku, hrvatskog jugoslavenstva. Ali, isto tako, ne manje, nego jo\u0161 i vi\u0161e, nezadovoljnih ostataka komunisti\u010dkog sustava i jugosrpskog re\u017eimskog stanja u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>U manjem broju u njihovu, ili kraj njihova tora, bili su i stekli\u0161ki pobornici velikohrvatskog radikalizma, primjer <strong>Parage i \u0160varca<\/strong>, kojima su HDZ-ovski program i ova politika bili nedovoljno prava\u0161ki dosljedni i odlu\u010dni, jer nisu i\u0161li do Zemuna, Drine i Boke.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz sve ove, ali tako\u0111er i iz takvog politi\u010dkog naslje\u0111a, a jama\u010dno i iz novih okolnosti, pojavljivali su se i udru\u017eivali na HDZ-u protivni\u010dkim osnovama svi oni, dosta brojni, vi\u0161e ili manje ozbiljni i ambiciozni stari i novouskrsli politi\u010dari i politikantski diletanti, pa i strani poslu\u0161nici.<\/p>\n\n\n\n<p>Razlozi njihova nepomirljivog oporbenja\u0161tva prema HDZ-u i hrvatskoj dr\u017eavnoj politici, osim ve\u0107 spomenutog idejno-politi\u010dkog naslje\u0111a jesu ponajvi\u0161e subjektivne naravi.<\/p>\n\n\n\n<p>Tra\u017eenju opravdanja svoje osobne ili strana\u010dke nezrelosti da programski i politi\u010dki odigraju onu ulogu, koju je na sebe preuzela Hrvatska demokratska zajednica, ili da joj se priklju\u010de u povijesno prijelomnim neponovljivom razdoblju za hrvatski narod.<\/p>\n\n\n\n<p>Pogre\u0161ne prosudbe vanjskih i unutarnjih okolnosti, odnosno nesposobnost samostalnog vlastitog zaklju\u010divanja, na razini povijesnog izazova.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Mo\u0107ni za\u0161titnici i saveznici<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Pomanjkanje vjere, ne samo u vlastite programe, nego i vlastiti hrvatski narod. I, na kraju, ali ne i najneva\u017enije \u2013 potpadanje ne samo pod politi\u010dki utjecaj stranih \u010dimbenika i centara, nego i povezivanje s njima radi osiguranja mo\u0107nih za\u0161titnika i saveznika, <strong>pa i izravne politi\u010dke i financijske pomo\u0107i<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz takvih op\u0107ih okolnosti do\u0161lo je ve\u0107 na samom po\u010detku, u danima stvaranja vi\u0161estrana\u010dkog \u017eivota do sprege unutarnjih i vanjskih protivnika HDZ-a i samostalne Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Goldsteinova socijalno-liberalna stranka<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Najprije, dotada\u0161nji komunisti\u010dki re\u017eim i kad se ve\u0107 opredijelio za pluralisti\u010dke izbore poku\u0161ao sprije\u010diti HDZ kao stranku opasnih namjera, slu\u017ee\u0107i se pritom i <strong>Goldsteinovom socijalno-liberalnom strankom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad su komunisti ipak u zadnji \u010das dopustili nastup HDZ-a, onda je do\u0161lo do stvaranja \u0161iroke koalicije od reformisti\u010dkih komunista iz 1971. do desnih struja nasuprot HDZ-u, kojem ni re\u017eimski ni oporbeni doma\u0107i i vanjski stratezi nisu davali nikakve izglede na izborima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon trijumfalne pobjede HDZ-a na prvim izborima, do\u0161lo je na unutarnjoj sceni samo do djelomi\u010dnog preslojavanja i u pozitivnom i u negativnom smislu, a u vanjskim krugovima do jo\u0161 o\u0161trijeg odnosa prema HDZ-u kao poborniku samostalne Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Svi me\u0111unarodni \u010dimbenici bili su za odr\u017eanje pod svaku cijenu biv\u0161e Jugoslavije<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Svi me\u0111unarodni \u010dimbenici od Londona, Pariza i Rima do Bonna i Washingtona, i razumije se, Moskve, bili su za odr\u017eanje pod svaku cijenu biv\u0161e Jugoslavije, kao glavnog ugaonog kamena versajskog poretka u ovom dijelu Europe.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad su se svi politi\u010dko-diplomatski napori za odr\u017eanje Jugoslavije izjalovili, onda su ti isti krugovi prosu\u0111ivali da se samostalna Hrvatska ne mo\u017ee odr\u017eati, ugro\u017eena od organizirane pobune srpskog pu\u010danstva u Hrvatskoj i neizmjerne vojne premo\u0107i jugokomunisti\u010dke armije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Embargo na oru\u017eje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Sve europske sile zajedno s \u010ditavom Europskom zajednicom i s Amerikom i Ujedinjenim narodima ne samo da su skr\u0161tenih ruku promatrale kako u jesen 1991. jugokomunisti\u010dke i srpske snage barbarski razaraju Vukovar i druge hrvatske gradove<\/strong>, ve\u0107 su u Vije\u0107u sigurnosti proglasile embargo na uvoz oru\u017eja. To nije zna\u010dilo ni\u0161ta drugo nego ostavili goloruko bespomo\u0107nu Hrvatsku na milost i nemilost nadmo\u0107i jugoslavenske armije koja je smatrana jednom od najja\u010dih vojnih sila u Europi.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosudbe diplomatskih vojnih stratega bile su da \u0107e se Hrvatskom biti gotovo do Bo\u017ei\u0107a 1991., a uo\u010di raketiranja Banskih dvora 7. listopada radi obezglavljenja Hrvatske, ameri\u010dki i sovjetsko-ruski generali konzuli napustili su Zagreb.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se Hrvatska usprkos svemu odr\u017eala na iznena\u0111enje i \u010du\u0111enje svega takvog svijeta, onda je do\u0161lo do me\u0111unarodnog priznanja Hrvatske na po\u010detku 1992.<\/p>\n\n\n\n<p>No, jama\u010dno, op\u0107i i politi\u010dko-strate\u0161ki pogledi na Hrvatsku i na ovo podru\u010dje nisu se s time bitno promijenili.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Promjena odnosa prema Hrvatskoj<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>A kad je Hrvatska grade\u0107i svoju promi\u0161ljenu odlu\u010dnu politiku na \u010dvrstini demokratskog poretka i jedinstvu goleme ve\u0107ine hrvatskog naroda domovinske i iseljene Hrvatske, svim svojim uspjesima na gospodarskom, politi\u010dko-diplomatskom i vojnom podru\u010dju postala samostalan i va\u017ean me\u0111unarodni subjekt, onda su prema njoj i u bitnom po\u010deli mijenjati slu\u017ebeni odnosi pojedinih dr\u017eava i sila.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se u stvaranju svoje oru\u017eane sile nismo mogli osloniti ni na koga i ni u \u010demu i premda smo sve svoje odluke o osloba\u0111anju okupiranih podru\u010dja i rje\u0161avanju krize u Bosni i Hercegovini donosili ne samo samostalno, nego i nasuprot materijalnim savjetima i prosudbama, nasuprot prijateljskim savjetima i prosudbama, od masleni\u010dke operacije do otkaza UNPROFOR-u, od oslobo\u0111enja sredi\u0161njih podru\u010dja Hrvatske, <strong>me\u0111unarodni \u010dimbenici morali su ih post festum priznati i prihvatiti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Velebnim, za svijet posve iznena\u0111uju\u0107im bljeskovitim i olujnim ratnim pobjedama u Hrvatskoj i u Bosni promijenili smo strate\u0161ke odnose, ne samo na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije, i ostvarili partnerske odnose sa glavnom svjetskom velesilom Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Nakon ratnih pobjeda, nastavljena je politika nesklona hrvatskoj samostalnosti i suverenosti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, unato\u010d svemu tome, a dijelom i ba\u0161 zbog toga, nastavljena je <strong>politika nesklona hrvatskoj samostalnosti i suverenosti. I to podjednako iz unutarnjih i vanjskih krugova, sa sve ve\u0107om njihovom spregom i radikalizacijom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>U tom sklopu pripremali su do sada nekoliko uzastopnim pothvata, sve u cilju kompromitacije i destabilizacije HDZ-a i uspostavljanja vlasti i razumije se, njihove kompromitacije, destabilizacije HDZ-a i uspostavljene demokratske vlasti i razumije se, njihove zamjene s novim vodstvom i ljudima koji bi bili prihvatljivi nevidljivim nalogodavcima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 sam spomenuo stvaranje velike koalicije za prve izbore 1990. koja je trebala zamijeniti vlast komunista, ali i sprije\u010diti pobjedu HDZ-a.<\/p>\n\n\n\n<p>U tijeku 1991.-1992. stvorena je <strong>\u201cMe\u0111unarodna hrvatska inicijativa\u201d<\/strong>, od skupine hrvatskih intelektualaca iz svijeta ili iseljeni\u0161ta. Tu skupinu predvodili su <strong>Ivo Banac, Krsto Cviji\u0107, Neven \u0160imac, a sa\u010dinjavali su je kanonik Milan Sim\u010di\u0107 i prof. Juraj \u0160utija, Radoslav Kati\u010di\u0107, Stanko Lasi\u0107 i Mark \u0110idara, te dr. Krnjevi\u0107, sin Jurja Krnjevi\u0107a.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kako su ve\u0107ina spomenutih dobronamjernih ubrzo spoznali da stvarna namjera te Inicijative nije \u201cpomo\u0107 Hrvatskoj dr\u017eavi\u201d, ve\u0107 stvaranje druge vlasti u Hrvatskoj, to je ubrzo do\u0161lo do njihova razlaza s predvodnicima, gotovo sve koje sam spomenuo su napustili osim predvodnika.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201cVrijeme za povla\u010denje s vlasti\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Pravi program tih inicijatora i njihovih suradnika iz Hrvatske, o\u010ditovao se u pismu, \u0161to su ga objavili u <strong>\u201cErazmusu\u201d<\/strong>, 20. rujna 1993. nakon \u0161to ga je jedan ambasador prije toga prihvatio. Objavili su zna\u010di, pismo pod naslovom \u201cVrijeme za povla\u010denje s vlasti\u201d koje su potpisali <strong>Ivo Banac, Krsto Cviji\u0107, Slavko Goldstein, Vlado Gotovac, Vesna Pusi\u0107, Ozren \u017dunec<\/strong>, tra\u017ee\u0107i od hrvatskog predsjednika da odmah podnese ostavku.<\/p>\n\n\n\n<p>Kolovo\u0111e tih i takvih inicijativa prenijeti \u0107e te\u017ei\u0161te svojih djelatnosti u zemlju, gdje \u0107e oformiti udrugu <strong>\u201cDomovina i dijaspora\u201d<\/strong>. Tu \u0107e udrugu ili krug njihovih istomi\u0161ljenika u domovini \u010diniti gotovo svi oni pojedinci iz iseljeni\u0161tva kao \u0161to su <strong>Ivo Banac, Cviji\u0107, Ra\u0111a, Maruna, Jak\u0161a Ku\u0161an, Vlado Pavlini\u0107, Gojko Bori\u0107, neki Osman Stjuard, zapravo Alija Brkovi\u0107<\/strong> s jednog na\u0161eg otoka, svi oni prema kojima je sveukupno hrvatsko domoljubno iseljeni\u0161tvo bilo veoma suzdr\u017eano u svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sada u slobodnoj domovini takvi su pobornici povezivanja oporbenih i inozemnih krugova i neprestano novih inicijativa za destabilizaciju HDZ-a, kompromitacijom ili izazivanjem raskola i smijenjivanjem s vlasti svim mogu\u0107im sredstvima.<\/p>\n\n\n\n<p>Za saborske i predsjedni\u010dke izbore 1992. pripremali su se s napisanim smjernicama iz londonske centrale, s prosudbom da bi pomo\u0107u HSLS- a mogli ukloniti HDZ.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se to me\u0111utim pokazalo nestvarnim i neostvarivim onda su na izbore 1995. tu <strong>ulogu namijenili HSS-u<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Do\u017eivjev\u0161i uzastopne neuspjehe na izborima la\u0107aju se svih mogu\u0107ih metoda uklju\u010duju\u0107i i pozivanja na neposluh, na socijalne nemire, na \u0161trajkove, a <strong>politi\u010dki najdalekose\u017eniji ali i najprozirniji pothvat bio im je izazivanje zagreba\u010dke krize<\/strong>. U povijesti demokracije nezabilje\u017een je slu\u010daj stvaranja nenaravne koalicije udru\u017eivanjem svih stranaka, stran\u010dica i struja od krajnje desnice do krajnje ljevice, s odbijanjem prava Hrvatskoj demokratskoj zajednici, koja je odnijela pobjedu u \u010ditavoj Hrvatskoj, pa i u Zagrebu, <strong>da uop\u0107e sudjeluje u gradskoj upravi<\/strong>. Trebalo je zagreba\u010dku krizu, na kojoj su dobili maksimalnu potporu, i ucjene Hrvatske iz inozemstva, protegnuti na \u010ditavu Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<p>U svezi s tim treba se podsjetiti da je skupina <strong>dr. Paula Wernera<\/strong>, koja je u Njema\u010dkoj radila pod zvu\u010dnim imenom <strong>Demokratski hrvatski op\u0107i sabor, DEHOS<\/strong>, u pro\u0161loj godini ne samo poticala stvaranje male i velike koalicije od hrvatskih oporbenih stranaka, ve\u0107 i uspjela da prvaci sedmoglave Udruge budu odjednom pozvani u Njema\u010dku s obe\u0107anjem pomo\u0107i od slu\u017ebenih njema\u010dkih krugova.<\/p>\n\n\n\n<p>Do toga ipak nije do\u0161lo po\u0161to smo se s DEHOS-om pozabavili na prvoj sjednici Glavnog odbora u velja\u010di ove godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim izravne politi\u010dke djelatnosti, raznoobraznih sastavnica doma\u0107e i vanjske protuhadezovske sprege ne, manja, nego \u010dak i ve\u0107a aktivnost, za promjenu lika Hrvatske, razvijena je na podru\u010dju humanitarnih, kulturnih i publicisti\u010dko-medijskih djelatnosti, u brizi za ljudska prava i op\u0107e slobode.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201dPosredstvom Soroseva \u201cOtvorena dru\u0161tva\u201d, Helsin\u0161kog odbora i drugih organizacija za ljudska prava pro\u017eeli su nam \u010ditavo dru\u0161tvo\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Posredstvom Soroseva \u201cOtvorena dru\u0161tva\u201d, Helsin\u0161kog odbora i drugih organizacija za ljudska prava pro\u017eeli su nam \u010ditavo dru\u0161tvo. Soros je registriran u Hrvatskoj 5. o\u017eujka 1993. pri Ministarstvu gospodarstva, sa suglasno\u0161\u0107u za \u201cprikupljanje i raspodjelu humanitarne pomo\u0107i\u201d. Kako je ta humanitarna pomo\u0107 bila rije\u0161ena?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Moram samokriti\u010dno priznati da je meni bilo jasno kakva je to humanitarna pomo\u0107, ali da smo se i prema Sorosu i prema drugima, pa i prema pona\u0161anju traktorskih diplomata morati odnositi \u0161ire, u ono vrijeme kad smo se borili za slu\u017ebeno dobre odnose i s europskim dr\u017eavama i s glavnom svjetskom velesilom<\/strong>.<strong> Pri tom smo me\u0111utim, ispustili iz vida razmjere njihovih djelatnosti, dopustiv\u0161i im da rade maltene \u0161to ho\u0107e, tako da su oni dobili u svoje ruke gotovo neograni\u010dene, nesmetane mogu\u0107nosti djelovanja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>U svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u Hrvatskoj<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u Hrvatskoj, i neposredno jo\u0161 na stotine ljudi, koje izravno imaju na svojim vezama, koji daju stipendije ili ve\u0107e ili manje svote novaca. U svoju mre\u017eu upleli su ili su upisali, nastoje\u0107i ih pridobiti financijskim potporama, pripadnike svih nara\u0161taja i stale\u017ea od srednjo\u0161kolaca i studenata do novinara, sveu\u010dili\u0161nih profesora i akademika, i to iz svih podru\u010dja kulturnog, gospodarskog, znanstvenog, zdravstvenog, pravnog i publicisti\u010dkog \u017eivota. Proteklih godina samo Soroseva fundacija dala je u te svrhe 15-tak milijuna dolara.<\/p>\n\n\n\n<p>U svezi s tim treba re\u0107i, da smo kao vlast, kao dr\u017eavna uprava, bez obzira \u0161to smo morali voditi ra\u010duna i biti \u0161iri zbog spomenutih me\u0111unarodnih okolnosti ipak <strong>dopustili takvu jednu djelatnost koja nije spojiva s diplomatskim kodeksima i dr\u017eavnom suvereno\u0161\u0107u<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>A, \u0161to ho\u0107e sa svim tim, to Sorosevo i sli\u010dna dru\u0161tva, to oni i sami otvoreno govore: zada\u0107a je \u2013 promjena vlasni\u010dke i upravlja\u010dke strukture posredstvom donacija i u tehni\u010dkoj i u ra\u010dunarskoj financijskoj opremi. \u010cak i otvoreno ka\u017eu \u2013 da im nije dovoljno \u0161to putem razli\u010ditih stipendija za<strong> Ameriku, BBC<\/strong> i sl. za \u0161to izdaju i javne i interne pozive, da nije dovoljno \u0161to \u0161koluju novinare i druge, ve\u0107 je potrebno da ih se opremi i tehni\u010dki i financijski.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201dSvojim najve\u0107im uspjehom smatraju, pored postojanja 101, jo\u0161 i Feral Tribune\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p><strong>\u201cVoice of America\u201d<\/strong> uputio je poziv svim radio postajama u Hrvatskoj da prenosi njihov program, s tim da im daju tehni\u010dku opremu radi prijema i emitiranja, ali odazvao se samo <strong>Radio 101<\/strong>. A svojim najve\u0107im uspjehom smatraju, pored postojanja 101, jo\u0161 i <strong>Feral Tribune<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Jama\u010dno, javnost, sve do ministara, o svemu tome nije dovoljno upoznata, pa onda ima, ne samo nerazumijevanja takvih pojava, nego i pogre\u0161nih ocjena i postupaka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Financiranje medija<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U stvaranju situacije za promjenu sada\u0161nje vlasti i prilika u Hrvatskoj, za ovladavanje svim podru\u010djima \u017eivota, najutjecajnije i najja\u010de treba djelovati na podru\u010dju medija i kulture. To ponavljaju na svim svojim skupovima, svim svojim pisanim dokumentima. U Sorosevu misiju za pomo\u0107 medijima, anga\u017eiraju se i druge strane europske i ameri\u010dka zaklade, fundacije, pa i diplomatska predstavni\u0161tva. U tu svrhu financijski se podr\u017eavaju <strong>Feral, Arkzin, Vijenac, Novi list, Bumerang, Otok-Ivani\u0107, Dan, Metro, Start nove generacije, Radio Baranja, Radio Labin<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>A, na kojim su razinama, vidno je iz toga \u0161to jednom Feral Tribunu pridaju posebnu va\u017enost, u medijskom prostoru, kao jednom od najuspje\u0161nijih njihovih projekata uop\u0107e u slobodnom svijetu. Osim njega, uspjeh, pored Radija 101, ubrajaju i neki Bumerang u Osijeku, i nekakav Otok u Ivani\u0107 Gradu, gdje su uspjeli, kako sami pi\u0161u \u2013 pokrenuti smjenu na\u010delnika op\u0107ine i direktora doma zdravlja, a i izazvati aferu u uredu obrane.<\/p>\n\n\n\n<p>A, da su umre\u017eene ustanove i pojedinci, upu\u0107eni na konkretnu djelatnost, pokazuje i primjer dviju slu\u017ebenica dje\u010djeg vrti\u0107a iz Samobora, koje su jasno primile dolarske \u0161kude, a koje su onda pristupile organiziranju pri prikupljanju potpisa za smjenu HDZ-ovskog gradona\u010delnika Bedeni\u010di\u0107a u <strong>Samoboru<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Spre\u017eno samozvano \u201cvodstvo\u201d \u201cDomovine i dijaspore\u201d ve\u0107 se priprema za izbore 1997. \u0161to je u sada\u0161njoj situaciji poprimilo ozbiljnost planova za posttu\u0111manovsko razdoblje, no, \u0161to razumije se, treba iskoristiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Velike nade polagali su u uvo\u0111enje <strong>Zakona o porezu na dodanu vrijednos<\/strong>t, ocjenjuju\u0107i da bi to jo\u0161 poja\u010dalo nezadovoljstvo \u0161irokih slojeva, i olak\u0161alo sve ono \u0161to je priprema za smjenu HDZ-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve to stoji u njihovim pisanim dokumentima, strate\u0161kim studijama, koje im rade ne samo pojedinci, a uz sve one pojedince anga\u017eirane ve\u0107 prije, od Londona, Washingtona, Pariza do Bonna, \u010dak i do Australije \u2013 o\u010dito imaju iza sebe jo\u0161 centre koji se bave strate\u0161kim planovima uklju\u010denja Hrvatske u regionalnu integraciju balkansku (ju\u017enu od Slovenije i sjeverno od Gr\u010dke) ili, jugoisto\u010dnoeuropsku, \u0161to zapravo ide jo\u0161, odnosno ho\u0107e jo\u0161 dublje, na Balkan.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>HSLS<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Spomenuti emisari, u ulozi kolovo\u0111a i koordinatora sveukupne aktivnosti za skidanje HDZ-ovske vlasti, imaju ve\u0107 razra\u0111ene nacrte, a pripremaju i posebne studije za strategiju glavne oporbene stranke, \u0161to opet smatraju HSLS, zbog predsjedni\u010dkog kandidata, i za udru\u017eivanje sveukupne oporbe.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve treba poduzimati da do\u0111e do raspada HDZ-a. Prema njihovim prosudbama, unutar HDZ-a postoje i umjerene snage, ali se njima ne mo\u017ee pomo\u0107i, niti se s njima mo\u017ee sura\u0111ivati dok je na \u010delu stranke i dr\u017eave Tu\u0111man. \u010covjek ima velike zasluge za Hrvatsku, priznaju, ali, koji je glavna zapreka, razumije se \u010demu sve glavna zapreka \u2013 i, pi\u0161u \u2013 s Tu\u0111manom se ne smije dogovarati, mora ga se pobijediti!<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dito, da se podsjetimo, to su isti oni koji su pokrenuli i prvu inozemnu inicijativu, iz koje je do\u0161ao onaj poziv da Tu\u0111man da ostavku, koji su iz zemlje potpisali Gotovac, Goldstein i sli\u010dni. Kao \u0161to ve\u0107 spomenusmo iz te po\u010detne inicijative brzo se povukli dobronamjerni profesori i du\u017enosnik Vatikana. <strong>Vatikan je sa svojim dvotisu\u0107ljetnim iskustvom veoma brzo doku\u010dio o \u010demu se radi, i odrekao svaku suradnju s takvom protuhrvatskom djelatno\u0161\u0107u u danim svjetskim odnosima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta grupacija, kojoj jezgru \u010dine sva ona dvojbena imena iz emigracija sa svojom \u0161irokom povezano\u0161\u0107u, sustavno pro\u0161iruje svoju djelatnost, radi postizanja svoga cilja. Osim ljudi iz oporbenih redova, nastoje privu\u0107i \u0161to vi\u0161e \u201cneutralnih\u201d (kao \u0161to su <strong>\u017divko Kusti\u0107 ili Vice Vukov<\/strong>), makar samo i u svoje posebne kulturne i medijske programe.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 su organizirali posebnu programsku <strong>TV-Mre\u017eu, koja \u0107e OTV-u<\/strong> i drugim nuditi svoje programe, od sada pa sve do izbora 1997.<\/p>\n\n\n\n<p>U anga\u017eiranju ljudi razli\u010ditih pogleda idu vrlo \u0161iroko, jer, na kraju, treba osvojiti sve ono \u0161to se nema u rukama, da bi se iz manjine postalo ili nametnulo ve\u0107inu. Me\u0111u novim projektima, pored svih \u017eutih tjednika, s kojima su izravno ili posredno istovjetni, planiraju pokretanje i jednog ozbiljnijeg tjednika, pa i dnevnika. <strong>Za tjednik ve\u0107 imaju predvi\u0111ene i izdava\u010de i tiskaru i urednike<\/strong>. A od potrebnih oko pola milijuna dolara, ve\u0107 su osigurali znatna sredstva, uklju\u010duju\u0107i i iz nekih ambasada, s obzirom da \u0107e program biti odobravan od tog veleposlanstva. A, budu\u0107i da predvi\u0111aju da \u0107e takav tjednik mo\u0107i posti\u0107i takvu nakladu, da \u0107e biti profitabilan, to \u0107e, u suradnju s tim veleposlanstvom, profit biti ostvaren na du\u017ei rok, biti upotrijebljen za podr\u0161ku razvoja demokracije i u drugim medijima u Hrvatskoj. Prijedlog za uporabu tih fondova bit \u0107e podne\u0161eni na odobrenje onima koji su dali sredstva, prije svega, tom veleposlanstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>To su zama\u0161ni novi projekti uz one za koji su do sada dali ve\u0107 <strong>4 milijuna<\/strong>, samo u medijskim projektima u protekloj godini.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201dO\u010dito, neki zaklju\u010dci name\u0107u se sami po sebi\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Nasuprot tome, ni Hrvatska demokratska zajednica, ni hrvatska demokratska vlast, do dana dana\u0161njeg <strong>nismo mogli osigurati normalne financijske uvjete, \u010dak za izlazak, \u010dak ni za jedan Vjesnik, jedva na\u0111osmo nekakvo rje\u0161enje za izlazak Obzora, ali ne jo\u0161 potpuno i za knji\u017eevni tjednik Hrvatsko slovo. Mi, koji smo morali rje\u0161avati obranu i izgradnju dr\u017eave, nemamo sredstava, a ovi koji nam rade o dr\u017eavi, ti imaju sredstava i vremena. O\u010dito, neki zaklju\u010dci name\u0107u se sami po sebi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>No, nije rije\u010d samo o medijima. Rije\u010d je, prije svega, o znanosti i kulturi, za\u0161titi okoli\u0161a, o zdravstvu, o prosvjeti. A, ta gospoda, osnovali su u Zagrebu i <strong>Hrvatski pravni centar<\/strong>, i navodno pla\u0107aju desetke odvjetnika, koji ispituju ratne zlo\u010dine u Hrvatskoj, pri \u010demu od njih jo\u0161 nismo \u010duli o zlo\u010dinima, agresora i terorista od Vukovara do \u0160kabrnje, ve\u0107 samo o tobo\u017enjima u \u201cBljesku\u201d i \u201cOluji\u201d. Bave se raznim oblicima edukacije, pomo\u0107i knji\u017enicama, pomo\u0107i vrti\u0107ima i srednjim \u0161kolama, a u kakve sve svrhe \u2013 ve\u0107 smo vidjeli i na primjeru Ivani\u0107 Grada i Samobora.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010ci\u010dkov Helsin\u0161ki odbor <\/strong>zapo\u0161ljava mno\u0161tvo ljudi, a on se na televiziji ne libi izjaviti da prima donacije od 5, 6 nekih me\u0111unarodnih organizacija i iz stranih ambasada u Zagrebu. A, onda mu mi dozvoljavamo odr\u017eavanje mitinga na Jela\u010di\u0107evu trgu, koji on organizira bez odobrenja, ne po\u0161tuju\u0107i va\u017ee\u0107e zakone, iako se ina\u010de predstavlja kao pobornik pravne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru pokretanja svog novog lista, utvr\u0111ene su obveze na veoma demokratski na\u010din, na prvom mjestu treba udovoljiti programske zahtjeve financijera, onda formalnih izdava\u010da, pa na kraju zaista i postoji javnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Konstatiraju, u pismenom obliku, da se ve\u0107 do sada u sada\u0161njim medijima uspjelo devalvirati vrijednosti svih osoba u Hrvatskoj koje ne\u0161to zna\u010de, sustavnim napadajima i izno\u0161enjem razli\u010ditih izmi\u0161ljenih afera.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Cviji\u0107-Ban\u010dev<\/strong> savjetodavni sto\u017eer planira unaprijed emisije i konferencije u zemlji i sudjelovanje na me\u0111unarodnim skupovima, mjesecima pa i \u010ditavu godinu unaprijed. Pojedine ustanove kao na primjer <strong>Centar dramskih umjetnosti Hrvatske u Zagrebu<\/strong> \u0161to ga vode <strong>Vjeran Zuppa<\/strong> i <strong>Nenad Puhovski<\/strong>, u\u010dinili su sredi\u0161tima svoje \u0161ire djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u0160to im je cilj?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Otvoreno su proklamirali da im je cilj: \u2013 internacionalizacija hrvatske drame i svih literalnih tema, \u0161tovi\u0161e eliminiranje uop\u0107e nacionalnog elementa iz hrvatske umjetnosti u cjelini. Zna\u010di, denacionalizacija hrvatske kulture ili kako se Banac u\u010denije izrazio <strong>deetnizacija hrvatske kulture<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>To su im programski ciljevi, dakako ne samo u kulturi, ni\u0161ta vi\u0161e ni ni\u0161ta manje od toga.<\/p>\n\n\n\n<p>A za to daju i nedvosmisleno obrazlo\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Evo citata iz njihova dokumenta: <strong>\u201cDavanje prostora za uvo\u0111enje multikulturnog aspekta kulture, koje postoji na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, te u drugim socijalisti\u010dkim dr\u017eavama\u201d. Vjerovali ili ne.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Da to i takvim svojim planovima, a za njihovo ostvarenje tih i sli\u010dnih ideja jedan njihov sudionik iz Australije koji nastupa pod veoma karakteristi\u010dnim imenom Osman Stuard, a zapravo je neki hrva\u010danin sa otoka I\u017ea, raspravlja s Bancem i Cvije\u0107em kako treba u Hrvatskoj formirati \u201cthink-tank\u201d \u2013 strate\u0161ki centar, u kojem bi njihov trust mozgova, po uzoru na londonske i ameri\u010dke, razvijao njihove demokratske ideje. No, radi uspjeha na hrvatskom tlu treba mu dati ime Stjepan Radi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201dDehrvatizacija hrvatske kulture\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>S obzirom na takvo proklamiranje, tobo\u017ee demokratske kulturne politike, koja otvoreno zagovara dehrvatizaciju hrvatske kulture, a da bi se to omogu\u0107ilo treba dehrvatizirati hrvatsku politiku i Hrvatsku dr\u017eavu, nije li potrebno da se Hrvatska intelektualna, ali i sva druga javnost zapita, kako su takve pojave mogu\u0107e i \u010demu slu\u017ee nakon ostvarenja hrvatske slobode, hrvatske demokracije i na\u0161e dr\u017eavne samostojnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je mogu\u0107e da u <strong>hrvatskom PEN-klubu<\/strong> glavnu rije\u010d pred svijetom danas imaju Ban\u010devi i Cviji\u0107evi istomi\u0161njenici <strong>Prosperov Novak<\/strong> i sli\u010dni knji\u017eevni neznatnici, a ne glavna pera hrvatska knji\u017eevnosti Petar \u0160egedin, Ranko Marinkovi\u0107, Slobodan Novak, Dragutin Tadijanovi\u0107, Slavko Mihali\u0107, Pero Budak, Ivan Aralica, Ivan Ku\u0161an, Hrvoje Hitrec, Nikola Mili\u010devi\u0107, Pavao Pavi\u010di\u0107, Goran Tribuson, Vlatko Pavleti\u0107, Milivoj Slavi\u010dek, Ivo Frange\u0161, Nedjeljko Fabrio, Ante Stama\u010d, Dubravko Jel\u010di\u0107, An\u0111elko Vuleti\u0107, Nedjeljko Mihanovi\u0107, Dubravko Horvati\u0107, Josip Pavi\u0107i\u0107 i drugi. Nema ni jednog zna\u010dajnijeg imena knji\u017eevnog, kulturnog me\u0111u njima, a oni govore u ime, i to ne samo hrvatskog PEN-a, nego tobo\u017ee hrvatske intelektualne javnosti. Da, kako je to mogu\u0107e, za\u0161to dopu\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p>I primjer PEN-a dokazuje do koje su se mjere odr\u017eati ostaci jugokomunisti\u010dkog naslije\u0111a i nametnuli novi iluzionisti, ne samo zatornici svega hrvatskog nego zaista i novi iluzionisti kakve smo imali od sveslavenstva, jugoslavenstva, internacionalizma do danas. Dok su takvi prodirali u sve kulturne, znanstvene i u razli\u010dite, \u010dak i sporedne pore dru\u0161tvenog \u017eivota, o kojima mi nismo stigli razmi\u0161ljati zaokupljeni svim problemima dr\u017eavne izgradnje. <strong>Nismo dovoljno okupili \u010dak ni sve ratne veterane i ni dr\u017eavne medije, niti se dovoljno ozbiljno pozabavili svim problemima tranzicije civilnog dru\u0161tva razli\u010ditim udrugama od onih mlade\u017ei do antifa\u0161isti\u010dkih boraca, politi\u010dkih zatvorenika, predstavnika srpskih i drugih manjina itd.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sve u svemu stvarali su nam dr\u017eavu u dr\u017eavi, nastoje\u0107i je destabilizirati, ali ipak, usprkos svemu tome, s veoma neznatnim rezultatima.<\/p>\n\n\n\n<p>Na sve mogu\u0107e na\u010dine trude se da uvjere svoje istomi\u0161ljenike i inozemnu i doma\u0107u javnost kako oporba ja\u010da, a ugled i utjecaj HDZ-a neprestano pada, i u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ankete<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U tom smislu neprestano objavljuju, ne samo u \u017eutom tisku tobo\u017enje rezultate istra\u017eivanja javnog mnijenja, po kojima HDZ nema vi\u0161e nikakvih izgleda na pobjedu.<\/p>\n\n\n\n<p>No, evo sa\u017eetka istra\u017eivanja javnog mnijenja, \u0161to ga je proveo Institut za primjenjena dru\u0161tvena istra\u017eivanja zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, od 1. do 22. listopada o.g. na \u0161irokom, koliko ja znam, do sada naj\u0161irem uzorku od 3441 ispitanika iz 419 naselja Hrvatske, i to kombiniranom metodom usmene ankete i tajnog izja\u0161njavanja ispitanika.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Hrvatsku demokratsku zajednicu na razini Hrvatske u trenutku provedbe istra\u017eivanja glasovalo je izme\u0111u <strong>36 do 40 posto glasa\u010da<\/strong>, za HSS i HSLS izme\u0111u 12 do 14 posto, a za SDP 7 do 8 posto, a za sve ostale to se kre\u0107e od 1 do 3 ili ispod.<\/p>\n\n\n\n<p>Istodobno bi Hrvatska demokratska zajednica i u Zagrebu osvojila kao i prije oko <strong>35 posto glasova<\/strong>, HSLS 19, HSS 13, SDP 9. To je stvarno stanje javnog mnijenja a ne ono koje oni prikazuju.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od 62 posto anketiranih gra\u0111ana u potpunosti ili uglavnom podr\u017eava na\u010din na koji dr. Tu\u0111man obna\u0161a svoju predsjedni\u010dku du\u017enost, ne podr\u017eava ga 25 posto, ali protiv njega bi glasovalo samo 13 posto. Na predsjedni\u010dkim izborima koji bi bili odr\u017eani u razdoblju istra\u017eivanja za Tu\u0111mana bi glasovalo sigurno izme\u0111u <strong>48-51 posto bira\u010da<\/strong>, za Gotovca izme\u0111u 10 i 13, za Tomca izme\u0111u 11 i 14, za Tom\u010di\u0107a izme\u0111u 5 i 8 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema tome, i ova zadnja objektivna istra\u017eivanja dokazuju da HDZ ostaje ne samo sredi\u0161nja, nego i glavna stranka hrvatskog politi\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Strate\u0161ke planove za predsjedni\u010dke izbore i to za konkretnog predsjedni\u010dkog kandidata, pripremaju inozemni spre\u017enici. Jasno opredijelili su se za kandidata najja\u010de oporbene stranke.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali ne ta stranka, nego savjetni\u010dka skupina ovih ljudi (o kojima je rije\u010d) iz domovine i inozemstva treba utvrditi izborni program i ve\u0107 ga rade i dora\u0111uju. I odnosi su precizirani: \u2013 savjetni\u010dka skupina daje program, a on, predsjedni\u010dki kandidat, mora ga nametnuti i svojoj stranci i strana\u010dkim partnerima, i razumije se, javnosti, tako da tu ne mo\u017ee biti nikakvih nejasno\u0107a, o najvi\u0161em stupnju demokracije.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosu\u0111uju da oporba jedino udru\u017eivanjem mo\u017ee odnijeti pobjedu nad HDZ-om. <strong>Kandidat se sa savjetni\u010dkom skupinom mora redovito savjetovati<\/strong>, dr\u017eati je potpuno, informiranom i provoditi njene savjete i prijedloge i politiku.<\/p>\n\n\n\n<p>Eto, takvi su im idejni i organizacijski planovi. Vidjeli smo \u0161to su do sada ostvarili, \u0161to su im neposredni planovi i ciljevi za budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p>Dame i gospodo, \u0161tovani \u010dlanovi Glavnog odbora, dragi strana\u010dki prijatelji, cijenjeni gosti:<\/p>\n\n\n\n<p>U uvodnom dijelu podsjetio sam na versajsku pozadinu i regionalnu svrhu ustrajnih napora za smjenjivanje demokratske vlasti suverene Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim ova dva bitna razloga bilo je i drugih, zbog kojih je Hrvatska bila izlo\u017eena trajnim zahtjevima za promjenom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201dI u Hrvatskoj se odr\u017eavala bitka za predsjedni\u010dke izbore u Sjedinjenim Dr\u017eavama\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>I u Hrvatskoj se odr\u017eavala bitka za predsjedni\u010dke izbore u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Zbog uloge Hrvatske i njezina partnerstva sa Sjedinjenim Dr\u017eavama, <strong>trebalo je kompromitirati i Hrvatsku i Clintona<\/strong> u korist Dola, a to se osje\u0107alo po odnosu svih prorepublikanskih subjekata sve do Sorosevih otvorenih dru\u0161tava i donacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 va\u017enije od toga bilo je svojevrsno nadmetanje izme\u0111u europske unije, odnosno glavnih europskih sila i Sjedinjenih Dr\u017eava preko le\u0111a Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Nezadovoljni, \u0161to su same Sjedinjene Dr\u017eave odigrale glavnu ulogu u rje\u0161avanju bosanske krize, a isto tako i s Hrvatskom jer im je promjenom strate\u0161kih odnosa i <strong>bitnom ulogom u Daytonu uzdrmala osnove njihovog pristupa, neki europski krugovi i\u0161li su na kompromitaciju Daytonskog sporazuma<\/strong>. A za sve te\u0161ko\u0107e i \u017eeljeni neuspjeh bilo je uputnije optu\u017eivati Hrvatsku negoli glavnu svjetsku silu SAD.<\/p>\n\n\n\n<p>Sustavne planove kojima se Hrvatsku htjelo prisiliti da ostane vezana za jugoslavenski i balkanski prostor, Hrvatska je onemogu\u0107ila izrastanjem u samostalnu snagu, koja sama mo\u017ee rje\u0161avati probleme svog nacionalnog dr\u017eavnog opstanka.<\/p>\n\n\n\n<p>Prisjetimo se <strong>plana Z-4<\/strong>, koji je predvi\u0111ao srpsku republiku, s posebnom vladom, valutom i vojskom, 28 km od Zagreba, a i zahtjeva za transgrani\u010dki izlaz Istre. Da to nismo bili kadri rije\u0161iti, jama\u010dno, da bi nam bilo mjesto u regionalnoj integraciji.<\/p>\n\n\n\n<p>No, ako nam je po\u0161lo za rukom da svojom politikom i snagom promijenimo aktualne odnose, slu\u017ebene vlada europskih dr\u017eava, SAD prema Hrvatskoj, to nije slu\u010daj i s njihovim prevladavaju\u0107im strate\u0161kim pogledima na ovaj dio Europe, \u0161to se ogleda u njihovim planovima za regionalnu integraciju.<\/p>\n\n\n\n<p>A kako je za ostvarenje tih planova svejedno balkanske ili jugoisto\u010dne europske integracije glavna zapreka sada\u0161nja Hrvatska pod vodstvom HDZ-a i Tu\u0111mana to ih valja na svaki na\u010din ukloniti.<\/p>\n\n\n\n<p>Istine radi, treba dodati da su strate\u0161kim centrima, iz kojih se odre\u0111uje politika na dulje staze, predvidjeli da sa politi\u010dke scene treba maknuti sve koji su krivi za raspad Jugoslavije, a to su <strong>i Milo\u0161evi\u0107 i Izetbegovi\u0107 pored Tu\u0111mana<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>I bez obzira, na bitnije ili neznatnije razlike izme\u0111u pojedinih centara i europskih i ameri\u010dkih pogleda, u tome su uglavnom jedinstveni.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010detkom pro\u0161le godine i u diplomatskim krugovima \u0161aputalo se da bi uklanjanje tih krivaca za nestanak Jugoslavije trebalo <strong>provesti u roku 2,5 do 3 godine<\/strong>!<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201d\u0160pekulacije u svezi bolesti predsjednika Hrvatske, tome su dale samo novog maha\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Bljeskovito-olujno izrastanje Hrvatske<\/strong> u jakog i nezamjenjivog me\u0111unarodnog subjekta, samo je dijelom dovelo u pitanje takve planove, a dijelom ih \u010dak i aktualiziralo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160pekulacije u svezi bolesti predsjednika Hrvatske, tome su dale samo novog maha. A sve to treba politi\u010dki i prakti\u010dno pripremati na me\u0111unarodnoj sceni, ali i u samoj Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n<p>Svjedoci smo kakve to oblike poprima na sceni unutarnje hrvatske politike, a ne slu\u010dajno u vrijeme doga\u0111anja naroda u Beogradu i u Sarajevu. Pa, evo samo nekih primjera iz me\u0111unarodnih okvira o kakvim se pogledima i kakva se politi\u010dka obrazlo\u017eenja za takvu politiku daju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Warren Zimmerman<\/strong> zadnji ameri\u010dki veleposlanik u Beogradu bio je tamo od 1989. do 1992. objavio je ove godine knjigu o uzrocima katastrofe i ru\u0161iteljima Jugoslavije. Za na\u0161e razmatranje nije od tolike va\u017enosti \u0161to on ne pravi razlike izme\u0111u rasizma, nacionalizma i fa\u0161izma, ili njegova nebulozna umovanja o Anti Markovi\u0107u, ili Aliji Izetbegovi\u0107u. No, kad on svaki hrvatski nacionalizam poistovje\u0107uje s fa\u0161izmom, a Tu\u0111mana progla\u0161ava hrvatskim Hitlerom, a Milo\u0161evi\u0107a srpskim Staljinom, onda je u tome sadr\u017eana zloguka poruka iz njemu sli\u010dnih redova. Hitlera je, kao \u0161to je poznato, trebalo uni\u0161titi, makar i u savezu sa Staljinom!<\/p>\n\n\n\n<p>U rujnu ove godine, <strong>Jimm Hougland<\/strong>, jedan od najutjecajnih ameri\u010dkih vanjskopoliti\u010dkih komentatora, s grupom novinara iz Washington Posta, objavljuje u International Herald Tribunu uredni\u010dki \u010dlanak \u2013 \u201cNajve\u0107a opasnost za Bosnu nisu Srbi\u201d, ve\u0107 je \u201cTu\u0111man najopasnija osoba za budu\u0107nost Bosne\u201d. Na sli\u010dna umovanja povremeno nailazimo i u europskim glasilima od Engleske i Francuske do Njema\u010dke i Italije.<\/p>\n\n\n\n<p>Evo \u0161to je 1. ovog mjeseca napisao talijanski <strong>Colliere de la Sera<\/strong>, pod naslovom \u2013 \u201cBalkan, izazov dvojici diktatora\u201d. Za mnoge, bilo Hrvate, bilo Srbe, radi se o diktaturi, jer \u201ckraljevstva\u201d Tu\u0111mana i Milo\u0161evi\u0107a, iako razli\u010dita, izgledaju tako kao dvojaj\u010dani blizanci: iza\u0161li iz utrobe nekada\u0161nje Jugoslavije, oblikovani nacionalizmom, vo\u0111eni na isti na\u010din, odvedeni u balkanski rat s istovjetnim te\u017enjama.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to rekoh, takva i sli\u010dna pisanja nisu slu\u017ebena gledi\u0161ta vlada tih zemalja, ali zavaravali bismo se te\u0161ko kad ne bismo vidjeli da se ona odra\u017eavaju i u planovima koji \u017eele prisiliti <strong>srednjoeuropsku i sredozemenu katoli\u010dku Hrvatsku na regionalnu integraciju s balkanskim, pravoslavnim zemljama<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U svezi sa svim izlo\u017eenim u zaklju\u010dku smatram za potrebno re\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<p>Kao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice obra\u0107am se svom strana\u010dkom vodstvu, od Predsjedni\u0161tva i Glavnog odbora do \u017eupanijskih, gradskih i op\u0107inskih odbora, i sveukupnom \u010dlanstvu HDZ-a u domovini i iseljeni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Budimo ponosni \u0161to smo na \u010delu hrvatskog naroda ostvarili hrvatsku slobodu, hrvatsku demokraciju i samostalnu i suverenu hrvatsku dr\u017eavu. Budimo svjesni povijesne uloge i odgovornosti za budu\u0107nost svega \u0161to smo ostvarili, a o \u010demu su sanjali i za \u0161to su umirali hrvatski ljudi stolje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010duvajmo i ja\u010dajmo jedinstvo Hrvatske demokratske zajednice, kao sredi\u0161nje op\u0107enarodne dr\u017eavotvorne i demokratske stranke, koja svoj program i djelatnost zasniva na na\u010delima kr\u0161\u0107anske civilizacije. Budimo dosljedni u provedbi sredi\u0161nje strana\u010dke i nacionalne dr\u017eavne politike, politike pomirbe i izgradnje svoje Hrvatske u prosperitetnu, socijalnu, demokratsku i pravnu dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n<p>Razlike unutar HDZ-a proiza\u0161le iz okupljanja svih pozitivnih povijesnih sastavnica, od desnice do ljevice, nisu slabost, nego jakost Hrvatske demokratske zajednice, jer, u sada\u0161njim okolnostima sve podjednako doprinose sredi\u0161njoj politici ostvarivanja nacionalno dr\u017eavnog programa HDZ-a. <strong>HDZ nije, i ne treba se pretvoriti ni u kakvu monolitnu, kadrovsku stranku, ve\u0107 mora ostati i razvijati se kao \u0161iroka, op\u0107enarodna demokratska stranka<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedinstvo i dosljednost u provedbi sredi\u0161nje politike u vodstvu HDZ-a jamstvo su u sada\u0161njim unutarnjim i vanjskim okolnostima, \u010dvrstine demokratskog poretka, i sveukupnog djelotvornog ustroja dr\u017eavne uprave, a i sigurnosti me\u0111unarodnog polo\u017eaja Hrvatske. A, kao Predsjednik Hrvatske i svih Hrvata, i svih gra\u0111ana Hrvatske \u2013 obra\u0107am se, ovom prigodom i svim istinskim demokratskim snagama Hrvatske, strankama i pojedincima, svim ljudima na svim podru\u010djima dru\u0161tvenog \u017eivota, kao i umirovljenicima, studentima i svoj mlade\u017ei, na svim podru\u010djima, od kulture, znanosti i gospodarstva, do prosvjete i \u0161porta, i osobito i posebno djelatnicima u sindikatima i u medijima:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Povijesni je trenutak da svi trijezno razmislimo o izlo\u017eenim me\u0111unarodnim i unutarnjim okolnostima, s kojima je suo\u010dena Hrvatska<\/strong>. Vrijeme je da prepoznate opasnosti, da ne postane slijepo oru\u0111e upregnuti u politi\u010dka kola onih me\u0111unarodnih krugova koji su neskloni samostalnoj Hrvatskoj, ili onih unutarnjih jugokomunisti\u010dkih ostataka, koji se ne mogu s njome pomiriti.<\/p>\n\n\n\n<p>Nasuprot rastrojstvenom djelovanju svih protivnika hrvatske suverenosti, neka se udru\u017ee srodne stranke i snage s Hrvatskom demokratskom zajednicom, radi za\u0161tite bitnih nacionalno dr\u017eavnih interesa. Svoju smo slobodu i suverenu dr\u017eavu izvoj\u0161tili \u201codlu\u010duju\u0107i sami o svojoj sudbini\u201d. Sada mo\u017eemo i moramo sami rje\u0161avati svoje probleme, bez i\u010dijeg tutorstva i tra\u017eenja tu\u0111eg skrbni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ne dopustimo da Hrvatska ikad opet postane objekt tu\u0111e politike!<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Podsjetimo se, za hrvatske povijesne neda\u0107e nisu nam bili krivi samo vanjski protivnici, ve\u0107 ponajvi\u0161e nejedinstvo, razdor i nezrelost u redovima hrvatskoga plemstva, a kasnije u redovima drugih vode\u0107ih politi\u010dkih struktura. Danas je na svima nama odgovornost, da ne dopustimo da nam i nakon na\u0161ih velebnih pobjeda i uspjeha, zbog na\u0161ih nesloga, nametnu nove bleibur\u0161ke, jasenova\u010dke poraze i kri\u017ene putove.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to sam u pro\u0161losti, i ju\u010der, vjerovao u sada\u0161njost hrvatskog naroda, u njegovu politi\u010dku svijest i zrelost, na putu uspostave, obrane i izgradnje samostalne hrvatske dr\u017eave; tako danas, vjerujem u budu\u0107nost hrvatskog naroda na osnovama umnogostru\u010dene i svijesti i zrelosti i osobito stvorene snage, \u0161to su jedino jamstvo i za budu\u0107nost, dosanjane i o\u017eivotvorene slobodne i nezavisne, demokratske i suverene hrvatske dr\u017eave\u201d, zaklju\u010dio je dr. Franjo Tu\u0111man svoj govor.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Poznato je kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man bio u otvorenom sukobu sa samoprozvanim filantropom, milijarderom i aktivistom Georgeom Sorosem jer je smatrao kako on \u017eeli stvoriti dr\u017eavu unutar dr\u017eave u Republici Hrvatskoj. Soros, koji danas ima 91 godinu, desetlje\u0107ima pa i danas donira milijarde dolara za provo\u0111enje lijevo-liberalne politi\u010dke agende, a Tu\u0111mana je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":172377,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-172376","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.3 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019 - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019 - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Poznato je kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man bio u otvorenom sukobu sa samoprozvanim filantropom, milijarderom i aktivistom Georgeom Sorosem jer je smatrao kako on \u017eeli stvoriti dr\u017eavu unutar dr\u017eave u Republici Hrvatskoj. Soros, koji danas ima 91 godinu, desetlje\u0107ima pa i danas donira milijarde dolara za provo\u0111enje lijevo-liberalne politi\u010dke agende, a Tu\u0111mana je [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-08-25T13:31:19+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-08-25T13:31:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"510\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"26 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019\",\"datePublished\":\"2022-08-25T13:31:19+00:00\",\"dateModified\":\"2022-08-25T13:31:20+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/\"},\"wordCount\":6497,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/\",\"name\":\"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019 - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png\",\"datePublished\":\"2022-08-25T13:31:19+00:00\",\"dateModified\":\"2022-08-25T13:31:20+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png\",\"width\":696,\"height\":510},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/08\\\/25\\\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019 - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019 - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Poznato je kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man bio u otvorenom sukobu sa samoprozvanim filantropom, milijarderom i aktivistom Georgeom Sorosem jer je smatrao kako on \u017eeli stvoriti dr\u017eavu unutar dr\u017eave u Republici Hrvatskoj. Soros, koji danas ima 91 godinu, desetlje\u0107ima pa i danas donira milijarde dolara za provo\u0111enje lijevo-liberalne politi\u010dke agende, a Tu\u0111mana je [&hellip;]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2022-08-25T13:31:19+00:00","article_modified_time":"2022-08-25T13:31:20+00:00","og_image":[{"width":696,"height":510,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png","type":"image\/png"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"26 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019","datePublished":"2022-08-25T13:31:19+00:00","dateModified":"2022-08-25T13:31:20+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/"},"wordCount":6497,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/","name":"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019 - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png","datePublished":"2022-08-25T13:31:19+00:00","dateModified":"2022-08-25T13:31:20+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Screenshot-from-2021-05-10-18-22-57-696x510-1.png","width":696,"height":510},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/08\/25\/tudman-96-soros-i-ostali-u-svoje-projekte-ukljucili-su-nista-manje-nego-290-razlicitih-ustanova-u-rh\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Tu\u0111man \u201996.: \u2018Soros i ostali u svoje projekte uklju\u010dili su ni\u0161ta manje nego 290 razli\u010ditih ustanova u RH\u2019"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172376","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=172376"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172376\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":172378,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/172376\/revisions\/172378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/172377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=172376"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=172376"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=172376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}