Dok se cijeli svijet spaja nevidljivim procesima globalizacije, izolirana dru\u0161tva svim snagama poku\u0161avaju njegovati svoju tradiciju kako bi izbjegli vanjske pritiske i integraciju u moderno dru\u0161tvo koje ih poku\u0161ava odvojiti od prirode. Neki u tome uspijevaju, ali mnogi su jo\u0161 uvijek u opasnosti od pobunjenika, lovokradica, rudarskih kompanija i svih onih koji u njihovom domu vide materijalnu korist.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d nasilju i gubitku, pleme Mbuti jo\u0161 uvijek nastavlja \u017eivjeti u pra\u0161umi, koriste\u0107i znanja koja su stolje\u0107ima upijali iz prirode.<\/p>\n\n\n\n
Mbuti su pripadnici autohtone srednjeafri\u010dke skupine pigmeja, porijeklom iz guste \u0161ume Ituri u sjeveroisto\u010dnom Kongu, koji pre\u017eivljavaju zahvaljuju\u0107i nevjerojatnoj sposobnosti svojih boljih polovica, najni\u017eih \u017eena na svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Mbuti su vrsni lovci i sakuplja\u010di koji svaka dva tjedna sele na drugo podru\u010dje beskrajnog zelenila afri\u010dke pra\u0161ume kako bi ostatku plemena osigurali hranu i osnovne \u017eivotne potrep\u0161tine. Antropolozi smatraju da su oni najraniji ljudi Afrike. Poznati kao \u201edjeca \u0161ume\u201c (bamiki bandura) i procjenjuje se da ih trenutno ondje \u017eivi oko 40 tisu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Mbuti na svoju \u0161umu gledaju kao na sveto mjesto. Sa svojim domom razgovaraju puni po\u0161tovanja, divljenja i obo\u017eavanja. Duboko u njihovoj tradiciji je ukorijenjena pjesma \u0161umi, koju uvje\u017ebavaju \u010dim nau\u010de govoriti.<\/p>\n\n\n\n
Mra\u010dne i hladne pra\u0161umske no\u0107i donose razne opasnosti. \u0160uma no\u0107u spava pa ju pleme pjesmom mora probuditi kako bi im prisko\u010dila u pomo\u0107 ako ih napadnu neprijatelji. Pjesme \u0161umi ujedno su i znak zahvalnosti za sve \u0161to \u0161uma za njih \u010dini.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od svojih susjeda, ne vjeruju u duhove i \u010darobnja\u0161tva, ve\u0107 isklju\u010divo u dobrotu i ljubaznost koju crpe iz prirode. Majka Mbuti razvija posebnu uspavanku koju po\u010dinje pjevati svojoj bebi dok je jo\u0161 u maternici. Pjesma je autorski uradak svake majke, a obi\u010dno sadr\u017ei stihove koji veli\u010daju \u0161umu i u\u010de dijete o dobroti, ljubavi i zajedni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
Misionari ovo posebno pleme nazivaju najsretnijim narodom na svijetu. Smijeh je sastavni dio njihove kulture i koriste ga kao glavno oru\u017eje u borbi protiv neprijatelja. Svaka generacija ima svoga klauna, mu\u0161karca iz plemena koji je zadu\u017een da smijehom, \u0161alama i raznim ludorijama pa\u017enju neprijatelja privu\u010de na sebe i tako spasi svoje sunarodnjake.<\/p>\n\n\n\n
\u017dene plemena Mbuti obavljaju gotovo sve aktivnosti potrebne za \u017eivot, a njihove su sposobnosti neophodne za lov. Tradicionalni lov uklju\u010duje zamku za \u017eivotinje u obliku mre\u017ee koju mu\u0161karci postavljaju, a \u017eene, zajedno s plijenom, nose natrag u selo.<\/p>\n\n\n\n
Osim dostave plijena ostatku plemena, \u017eenska uloga je namamiti \u017eivotinju i zadr\u017eati je u mre\u017ei, da bi je mu\u0161karac mogao probosti kopljem. Mre\u017ea je obi\u010dno te\u0161ka poput njih samih, jer Mbuti \u017eene tijekom svoga \u017eivota dosegnu do 137 cm visine. Istra\u017eiva\u010di smatraju da je funkcija hormona rasta ograni\u010dena kako bi se njihova mala tijela mogla prilagoditi posebnim izazovima pra\u0161ume.<\/p>\n\n\n\n
Pleme Mbuti nema poglavicu, a se odluke donose konsenzusom. Jednako je va\u017ean glas mu\u0161karca, \u017eene i djeteta, a politi\u010dka jedinica ovog plemena je bend. Najgori zlo\u010din koji stanovnik ovog plemena mo\u017ee po\u010diniti je \u201edovo\u0111enje plemena u opasnot\u201c, a najgora kazna je izbacivanje iz benda.<\/p>\n\n\n\n
\u017divot i smrt plemena je u neraskidivoj vezi s prirodom. \u010cim se dijete rodi, \u017eene ga zalijevaju sokom vinove loze, a oko gle\u017enja mu ve\u017eu pletenicu od trava. Ova ceremonija je sli\u010dna kr\u0161tenju i tradicionalni je povod za plemenski party. Za tu priliku lovci i sakuplja\u010di pronalaze posebne delicije, a pjesma i ples traju danima. Obi\u010daj je, sve do prelaska u svijet odraslih, ostalu djecu iz plemena nazivati bra\u0107om i sestrama. Brak je u ovom plemenu monogaman, a smatra se slu\u017ebenim tek nakon ro\u0111enja prvog djeteta.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od susjeda, Mbuti se ne bave vje\u0161ti\u010darenjem, ali imaju bogatu tradiciju prakticiranja posebne religije i rituala. Sredi\u0161nji ritual plemena Mbuti je elima \u2013 obilje\u017eavanje prve mjese\u010dnice mlade \u017eene. Prema njihovom vjerovanju, to je vrijeme seksualne slobode, koje djevojke u kona\u010dnici dovodi do pronalaska budu\u0107eg bra\u010dog partnera.<\/p>\n\n\n\n
Svoj prvi \u201eodrasli tjedan\u201c djevojke provode s najbli\u017eim \u017eenama u posebnoj kolibi u kojoj, kroz razgovor, pjesmu i ples, u\u010de o svima aspektima maj\u010dinstva, seksualnih odnosa i prelaska u svijet odrasle \u017eene. Ako se djevoj\u010dica nakon tjedna seksualnog odgoja osje\u0107a spremnom, mo\u017ee krenuti u potragu za svojim de\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n
Dje\u010daci su, ipak, dio brutalne ceremonije prelaska u svijet odraslih koja uklju\u010duje bolno obrezivanje. Vjeruje se da samo obrezani mu\u0161karci nakon smrti mogu sjediti za istim stolom sa svojim precima. Ova ceremonija se naziva nkumbi, zatvorena je za javnost i \u017eenama je strogo zabranjeno na bilo kakav na\u010din sudjelovati u ovome ritualu.<\/p>\n\n\n\n
Mbuti su jednako ranjivi kao i njihova \u0161uma. Nao\u010ditija prijetnja njihovom tradicionalnom na\u010dinu \u017eivota je uni\u0161tavanje \u0161ume, a samim time i izvora njihovog \u017eivota. Oni nemaju nikakva zakonska prava nad svojim domom pa nemo\u0107no gledaju kako komercijalna sje\u010da uni\u0161tava zelena prostranstva koja su stolje\u0107ima \u010duvali. Kad se \u0161umski resursi iscrpe, ovo \u0107e posebno pleme postati jeftina radna snaga koju \u0107e mnogi dobro iskoristiti.<\/p>\n\n\n\n
Izvor.pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dok se cijeli svijet spaja nevidljivim procesima globalizacije, izolirana dru\u0161tva svim snagama poku\u0161avaju njegovati svoju tradiciju kako bi izbjegli vanjske pritiske i integraciju u moderno dru\u0161tvo koje ih poku\u0161ava odvojiti od prirode. Neki u tome uspijevaju, ali mnogi su jo\u0161 uvijek u opasnosti od pobunjenika, lovokradica, rudarskih kompanija i svih onih koji u njihovom domu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":173714,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-173713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n