Bosna i Hercegovina je apsolutni rekorder u Europi po broju politi\u010dkih stranaka. Njihov broj se u posljednjih 26 godina utrostru\u010dio. Opravdano se postavlja pitanje je li politika najunosniji biznis u dr\u017eavi, i za\u0161to je utrka za vode\u0107e funkcije postala toliko atraktivna.<\/p>\n\n\n\n
“Jedna politi\u010dka stranka na 30 tisu\u0107a stanovnika. Svatko bi da bude lider, ili da barem proba boriti se mo\u0107”, ka\u017ee biv\u0161i \u010dlan SIP-a BiH Vehid \u0160ehi\u0107. Dodaje, to nema veze sa demokracijom i politi\u010dkim pluralizmom nego s \u010dinjenicom da je politika odavno postala najpo\u017eeljnije, i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, najpla\u0107enije zanimanje u BiH.<\/p>\n\n\n\n
“U narodu se ka\u017ee, i to je pravilo \u201eJednom veleposlanik uvijek veleposlanik\u201c, ovdje jednom politi\u010dar, jednom predsjednik, ministar, premijer \u2013 uvijek predsjednik, ministar\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Isti ljudi, ali znatno ve\u0107i broj politi\u010dkih subjekata. Budu\u0107i da su svi tradicionalni nazivi zauzeti, imena stranaka postaju sve kreativnija.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak 31 politi\u010dka stranka i koalicija \u017eeli imati zastupnike u budu\u0107em sazivu Narodne skup\u0161tine Republike Srpske. Na listama je 1439 kandidata koji \u0107e na izborima tra\u017eiti svoju \u0161ansu, a samo su 83 fotelje. Preko fotelja lak\u0161e se dolazi i do radnih mjesta u javnim ustanovama i poduze\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
Komunikolog Mladen Bubonji\u0107 ka\u017ee da je nametnuta atmosfera da u na\u0161oj zemlji bez politike nema ni \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKako se pove\u0107ava broj stranaka na ovom, uvjetno re\u010deno, oporbenom spektru mo\u017eemo posumnjati da te stranke i ti politi\u010dari ne mogu donijeti zna\u010dajan postotak glasova sebi, ali mogu otkinuti glasove utabanim, etabliranim oporbenim strukturama i na taj na\u010din doprinesu samo vlasti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Javna je tajna da su bira\u010dki odbori rak rana tehni\u010dkih izmjena izbornog zakona.Kupovina bira\u010dkih odbora se ponavlja svakog izbornog ciklusa i nema veze sa sudjelovanjem u demokratskom izbornom procesu, stav je politi\u010dkog analiti\u010dara Denisa \u010carkad\u017ei\u0107a. <\/p>\n\n\n\n
“Tri posto je za entitetski,a pogotovo dr\u017eavni nivo je apsolutno nedosti\u017ean prag za njih 90%, kada uzmete ukupni broj. Problem s bira\u010dkim odborima \u2013 samo pogledajte broj kandidata za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i sve \u0107e vam biti jasno”.<\/p>\n\n\n\n
A na tom spisku je 31 ime. Za predstoje\u0107e izbore SIP je ovjerio 90 politi\u010dkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Za 22 stranke i 2 koalicije vi\u0161e nego tijekom izbornog razdoblja 2014-2018. Politi\u010dkim strankama opstanak je mnogo lak\u0161i nego privatnim tvrtkama, jer se financiraju javnim novcem, a lak\u0161e ih je i osnovati- iz prora\u010duna na svim razinama, od 2004. do danas izdvojeno je vi\u0161e od 335 milijuna maraka.<\/p>\n\n\n\n