Jasni pozivi najvi\u0161ih ameri\u010dkih i europskih du\u017enosnika zadu\u017eenih za ovaj dio svijeta za provedbu izbornih reformi najsna\u017eniji su signal kako bi nakon vi\u0161e godina tri strane u BiH kona\u010dno mogle napraviti iskorak. U \u010detvrtak je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan \u010covi\u0107 pozdravio odluku Vije\u0107a ministara o imenovanju predstavnika u me\u0111uresornu radnu skupinu. Za Ve\u010dernji list \u2028otkriva detalje razgovora i o\u010dekivanja od ovoga procesa.<\/p>\n\n\n\n
U kojoj smo fazi, postoje li uop\u0107e razgovori o izmjenama Izbornoga zakona?<\/p>\n\n\n\n
– Razgovori ve\u0107 dulje traju vezano uz taj proces, od 17. lipnja pro\u0161le godine, kad smo definirali u Mostaru i potpisali dva sporazuma. Lagano istje\u010de vrijeme i ostalo je jo\u0161 nekih mjesec i pol dana kako bismo ispunili obveze iz toga sporazuma. \u010cini mi se da se prepoznaje kako je bilo racionalno postaviti vremenski okvir kao plan da rije\u0161imo Izborni zakon i puno drugih stvari do kraja lipnja. Na taj na\u010din se razmi\u0161ljalo da mo\u017eda u ovoj, neizbornoj godini dobijemo kandidacijski status. No, najva\u017enije je da sve pripremimo za izbore u sljede\u0107oj, 2022. godini.<\/p>\n\n\n\n
Utemeljena su povjerenstva, razgovarate s diplomatima, \u0161to se konkretno nazire kao rje\u0161enje?!<\/p>\n\n\n\n
– Zadnji u nizu razgovora koje smo vodili bio je u rezidenciji veleposlanika SAD-a gospodina Nelsona, a gdje smo bili gospodin Sattler, ja i gospodin Izetbegovi\u0107. Opet smo tu otvorili ovu temu iz raznih kutova gledanja. Klju\u010d svega je sada kako kroz tri povjerenstva koja smo utemeljili, a koja ne funkcioniraju voditi taj proces. Jedno povjerenstvo odnosi se na 14 uvjeta Europske unije u kojima su predstavnici HDZ-a, SDA, SNSD-a s manje ili vi\u0161e uspjeha. Moram biti iskren, rezultat tih razgovora je da smo ve\u0107 u Parlamentu dobili zakon o javnim nabavama. Istina, nije pro\u0161ao ni na Domu naroda, ni Zastupni\u010dkom domu, ali nije ni odba\u010den. Zna\u010di, dobili smo vrijeme amandmanski usuglasiti sve \u0161to treba. I mislim kako je ta pri\u010da zavr\u0161ena. Sljede\u0107i je Zakon o sukobu interesa kao drugi vitalan za uvjete iz kandidacijskog statusa. I tre\u0107i se odnosi na Visoko sudbeno i tu\u017eiteljsko vije\u0107e, gdje \u0107e biti malo vi\u0161e problema. Za mene, prvi je, naravno, Izborni zakon.<\/p>\n\n\n\n
Gdje se tu nalazimo vezano uz taj zakon?<\/p>\n\n\n\n
– SDA je tu postavio jedan od uvjeta rekav\u0161i kako \u017eeli razgovarati o Izbornom zakonu, ali da rije\u0161imo njima zanimljiva pitanja u FBiH, \u0161to smo mi, naravno, prihvatili kao jedan izazov. Zato smo sastavili povjerenstvo koje uime nas predvodi kolega \u010cavara s na\u0161im du\u017enosnicima u oba doma Parlamenta kako bismo govorili o svim otvorenim pitanjima na federalnoj razini vlasti. Bo\u0161nja\u010dku stranu zanima samo kako popuniti – ne novu vladu, jer jasno je njima kako do nove vlade ne mogu do\u0107i jer nemaju dovoljno ruku. Oni inzistiraju na izmjeni jednoga ili dvaju ministarskih mjesta koja su prazna. Mi smo pri tome jasno rekli kako, ako \u0107emo imenovati ministra branitelja, onda moramo kona\u010dno rije\u0161iti pitanje dvaju sektora unutar tog ministarstva koja bi se odnosila na Hrvatsko vije\u0107e obrane odnosno Armiju BiH kako bismo olak\u0161ali rje\u0161avanje tih prijepora. Istodobno, ako se pak \u017eeli imenovati novog ministra unutarnjih poslova, onda je s na\u0161e strane jasan uvjet da imenujemo i ravnatelja Federalne uprave policije. Tu je jasna ustavna pozicija. Ako je ministar Bo\u0161njak, ravnatelj policija mora biti Hrvat.<\/p>\n\n\n\n
Pa \u0161to je onda problem?<\/p>\n\n\n\n
– Kolega Izetbegovi\u0107 ima jasan stav da Hrvat ne smije biti ravnatelj policije. \u010cak to i ne krije. To je za mene vrlo jasan pokazatelj gdje je mjesto Hrvatima u promi\u0161ljanju budu\u0107nosti Federacije BiH po mjeri kolege Izetbegovi\u0107a ili nekih politika iz Sarajeva. A to su one koje se nazivaju probosanskim, patriotskim… Sljede\u0107i sastanci koji \u0107e biti odmah nakon blagdana bit \u0107e organizirani tako da \u0107emo imati dva, tri dana razgovora. Tim razgovorima bi se, uz du\u017enosnike SAD-a i EU-a, pridru\u017eili predstavnici me\u0111unarodnih organizacija koje nam mogu pravno pomo\u0107i. Ideja je razgovarati nekoliko dana zajedno. To je jako va\u017eno kako vi\u0161e ne bismo gubili vrijeme sastancima i nastavcima. O\u010dekujem kako je realno tijekom svibnja usuglasiti ono \u0161to je mogu\u0107e. Na\u0161 stav je jasan.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to tra\u017eite?<\/p>\n\n\n\n
– Tra\u017eimo otklanjanje svih oblika diskriminacija. Mi tra\u017eimo izmjene o na\u010dinu biranja Doma naroda i Predsjedni\u0161tva kroz legitimno predstavljanje. To mo\u017eemo rije\u0161iti tako da izmijenimo Izborni zakon uz ograni\u010dene izmjene Ustava koje treba napraviti ako bi i\u0161le u tome smjeru. No, ako se dogovorimo da neizravno biramo \u010dlanove Predsjedni\u0161tva, onda je u Ustavu dovoljno samo napisati neizravno, a primjerice, rije\u010d \u201cHrvat\u201d zamijeniti s \u201chrvatski\u201d, umjesto \u201cBo\u0161njak\u201d da pi\u0161e \u201cbo\u0161nja\u010dki\u201d ili pak \u201cSrbin\u201d da pi\u0161e \u201csrpski\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Teoretski, po tom prijedlogu mogu\u0107e je da Dervo Sejdi\u0107 bude hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH?!<\/p>\n\n\n\n
– Za\u0161to ne. Mo\u017ee postati bilo tko iz one skupine koja ga \u017eeli izabrati da je predstavlja.<\/p>\n\n\n\n
Vi ne biste imali ni\u0161ta protiv takvog izbora?!<\/p>\n\n\n\n
– Ako je za ve\u0107inu Hrvata izbor Dragan, Dervo, Jakob ili netko tre\u0107i, ja nemam problema s time. Ali to mora biti odluka ve\u0107ine Hrvata.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatsku se stranu godinama nastojalo suprotstaviti s rje\u0161enjem presuda Suda u Strasbourgu i zapravo nekoga tko dodatno pogor\u0161ava prava manjina. Je li to tako?<\/p>\n\n\n\n
– Obrnuto. Mi smo svjesni \u0161to danas zna\u010di biti manjina u nekoj sredini u BiH. Zato vi\u0161e nego dobro razumijemo predstavnike romske zajednice, kao i svih drugih manjinskih zajednica koje danas \u010dine oko 3 posto pu\u010danstva i ne predstavljaju se kao pripadnici triju konstitutivnih naroda. Istina, Dayton ili Ustav BiH definira tri konstitutivna naroda kao jednakopravna, pa i \u010dlanove Predsjedni\u0161tva BiH vezuje uz tri naroda. Na razini dr\u017eave su u Domu naroda tri konstitutivna naroda. HDZ BiH ne samo da ne podr\u017eava oduzimanje prava tim skupinama nego i radi sve kako bi se uspostavili najsna\u017eniji standardi koji vrijede danas u EU-u kada su u pitanju temeljna ljudska prava i slobode. A izbor je svakako jedno od tih prava. Na\u0107i \u0107emo na\u010dina da se to jasno prepozna u Ustavu i Izbornome zakonu. No, pri tome nikada ne mo\u017eemo eliminirati temeljnu odrednicu BiH kao dr\u017eave s tri konstitutivna naroda – Hrvatima, Bo\u0161njacima i Srbima. To je definirano kroz referendumsko pitanje, preambulu Ustava. Oni koji ma\u0161taju o \u201cgra\u0111anskom dru\u0161tvu\u201d u kojemu bi proveli svoju verziju unitarne dr\u017eave, dominacije jednoga naroda, moraju znati kako od toga nema ni\u0161ta. Danas jedan narod bira predstavnike Hrvatima i to \u0107emo sada morati eliminirati. No, time definitivno ne\u0107emo umanjiti pravo manjina. Dapa\u010de. Mi \u017eelimo provesti sve presude Suda za ljudska prava, uz ostalo, i \u201cSejdi\u0107 – Finci\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Reforma Ustava?!<\/p>\n\n\n\n
– Mi smo u prethodnom razdoblju tvrdili da mo\u017ee do\u0107i do promjena i bez promjene Ustava, ali smo spremni kao HDZ i HNS na ograni\u010dene promjene ustava ukoliko to zahtijeva dogovor. Dapa\u010de. Mi smo prvi koji \u0107e to zagovarati.<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki diplomati danima ponavljaju – jedna dr\u017eava, dva entiteta i tri konstitutivna naroda kao trajnu kategoriju BiH. Ima se dojam kako se u posljednje vrijeme bolje razumiju stajali\u0161ta hrvatske strane. \u010cemu to zahvaliti?<\/p>\n\n\n\n
– Mislim da na naplatu dolazi jedan rad koji je gotovo bio neprimjetan kada su u pitanju te administracije, a osobito ameri\u010dka. Jako dugo radimo, uporno definiraju\u0107i na\u0161u poziciju kao konstitutivnoga naroda na euroatlantskom putu u kontekstu reformi koje trebamo provesti. I oko EU-a i NATO-a, ali i unutar same BiH. Pred svakim du\u017enosnikom ameri\u010dke administracije isti\u010demo da je politika hrvatskog naroda koji predvodi HDZ BiH kroz HNS prijateljska politika upravo takvim promi\u0161ljanjima budu\u0107nosti BiH koju iskreno nazivam svojom domovinom. Ne\u0107ete na\u0107i ni jednog du\u017enosnika ovih politika koji \u0107e stvari predstaviti druk\u010dije, ali istina je da postoje oni koji su pomalo nervozni s osje\u0107ajem izigranosti u tom na\u0161em tra\u017eenju jednakopravnosti jer ve\u0107 tre\u0107i put imamo dva bo\u0161nja\u010dka \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH. Moje je pitanje bilo kakvu su korist imali Bo\u0161njaci \u0161to su izabrali dva \u010dlana Predsjedni\u0161tva. Hrvati svakako nemaju, nitko nema i imamo blokadu. Uz to, mogli bismo na\u0107i bezbroj drugih iznimki iz kojih je vidljiva praksa brojnijeg naroda prema Hrvatima. Drago mi je \u0161to ova nova, jednako kao i stara administracija u State Departmenu do kraja razumije ovo \u0161to govorimo te \u0161to smo postali partneri. Kada me pitaju ameri\u010dki predstavnici, gospodin Palmer ili pak neki drugi, odgovaram kako je moj jedini interes otklanjanje svih diskriminacija te, prije svega, jednakopravnost hrvatskoga naroda. Hrvati su, uz to, jedini istinski zainteresirani za europski i NATO put jer unutar druga dva naroda imaju razloga za kalkuliranje. U posljednjem razgovoru koji sam vodio s Washingtonom stvari sam predstavio kao zajedni\u010dki projekt, oko \u010dega treba biti uporan. Upravo zainteresiranost SAD-a za mene je jamstvo kako \u0107emo u ovoj, neizbornoj godini zavr\u0161iti ove procese oko Izbornoga zakona i drugih reformi koji bi nas pribli\u017eili EU-u i NATO savezu. Velika je \u0161teta \u0161to to nismo zavr\u0161ili 2018. godine. Vjerojatno ne bismo do\u0161li do razvoja retorike koju smo imali prigodu slu\u0161ati posljednjih dana kroz kojekakva pisma, non-papere.<\/p>\n\n\n\n
Kako ste do\u017eivjeli plasiranje non-papera, znate li je li autenti\u010dan, jeste li za njega znali odranije?<\/p>\n\n\n\n
– Tajming ovoga non papera je, prije svega, poruka. Otkuda je do\u0161ao jedan takav dokument pravo je pitanje. Postoji li mo\u017eda vi\u0161e takvih dokumenata, tako\u0111er se \u0161pekulira. Postoje teorije da je taj dokument radio netko u Sloveniji, Sarajevu, \u0161to nije daleko od istine, da su ga napisali Albanci za neke druge potrebe. Mi naga\u0111amo o ne\u010demu \u0161to zapravo slu\u017ebeno ne postoji. Pravo je pitanje za\u0161to se pridaje va\u017enost fantomskom dokumentu. Evidentno je to bio jedan od spinova. Taj dan kada se dokument pojavio imali ste veliki broj komentara iz Sarajeva, institucija BiH. Jasno je onda kako je u tome krugu sve to isplanirano kao dokument koji je trebao uzdrmati odre\u0111ene procese. Nakon toga imali ste stavove iz Republike Srpske, a nas se prozivalo kako nemamo stava. No, na\u0161 poziv bio je jasan – put prema EU i NATO savezu kroz promjene Izbornoga zakona. Mi \u017eelimo provoditi reforme, a ne baviti se non-paperima. Jedini dokument na kojem smo mogli raditi i sudjelovati u izradi je hrvatski non-paper koji je podr\u017ealo \u0161est zemalja EU-a i oko \u010dega \u0107e se uskoro raspravljati pred Vije\u0107em EU-a. BiH vi\u0161e nije tabu-tema i to je najva\u017enije.<\/p>\n\n\n\n
Ho\u0107ete li tra\u017eiti \u0161iri legitimitet za rje\u0161enja o izmjenama Izbornoga zakona i reformama?<\/p>\n\n\n\n
– \u017delimo okupiti \u0161iroki prohrvatski blok oko ovoga. Uporno \u0107u konzultirati sve predstavnike Hrvatskog narodnog sabora. Tijekom svibnja o\u010dekujem da \u0107emo organizirati zasjedanje HNS-a koje nismo pro\u0161le godine odr\u017eali zbog koronavirusa. Uz to, razgovarat \u0107emo s predstavnicima Katoli\u010dke crkve, akademske zajednice i svima onima koji nam u BiH i izvan nje, prije svega, u Republici Hrvatskoj mogu pomo\u0107i zajedni\u010dki do\u0107i do rje\u0161enja i stabiliziranja stanja u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to se mo\u017ee razumjeti kao poruka s bo\u0161nja\u010dke strane jest da nisu spremni na kompromis, pa \u010dak ni na razgovore, ako rje\u0161enje ne podrazumijeva dominaciju toga naroda, a alternativa je status quo i poku\u0161aj eliminacije Hrvata na izborima 2022.?!<\/p>\n\n\n\n
– Na\u017ealost, to je prava istina i dio je taktike. S bo\u0161nja\u010dkom se politikom poklapa do kraja. Zbog toga je iznimno va\u017eno nastojanje me\u0111unarodnih administracija da se to pitanje trajno rije\u0161i u neizbornoj godini. Uz Dom naroda i Predsjedni\u0161tvo, tu je niz tehni\u010dkih dorada kako vi\u0161e ne bismo postavljali pitanja je li netko nekoga pokrao na izborima ili bilo koje druge neregularnosti. Uvjeren sam kako \u0107e bo\u0161nja\u010dka strana u\u010diniti sve da se Federacija BiH transformira kao dominantno entitet Bo\u0161njaka u vrlo prakti\u010dnom smislu. S druge pak strane, stalno \u010dujemo kako mi kao najmanji narod mo\u017eemo sve zaustaviti. Zbog toga kolega Izetbegovi\u0107 tra\u017ei da se mijenja uloga domova naroda kao drugog doma. No, pri tome se mora znati kako Ustav BiH po\u010diva na jednakopravnosti triju naroda, koja se upravo \u0161titi kroz Dom naroda i Predsjedni\u0161tvo BiH.<\/p>\n\n\n\n
Je li za vas prihvatljiva promjena uloge Doma naroda?<\/p>\n\n\n\n
– Na\u0161a su stajali\u0161ta o tome poznata odranije. Dopustite mi, me\u0111utim, da se vratim na bo\u0161nja\u010dku politi\u010dku scenu. Tko god bio s druge strane, on \u0107e nastojati u\u010diniti isto. Vjerojatno bi \u010duli \u017ealjenje \u0161to su Hrvatima nametnuti predstavnici, ali bi nastavili \u010diniti isto. Sada je bila prava vje\u0161tina kako zadr\u017eati na\u0161a stajali\u0161ta i istodobno ne iza\u0107i s negativnom retorikom, nego o\u010duvati stabilnost u ovome vremenu. Valja re\u0107i da je ovo pravi maraton jer i 25 godina nakon Daytona pri\u010damo o istom dokumentu, a jasno je kako se on te\u0161ko mo\u017ee promijeniti u bilo kojem dijelu. Tako\u0111er, sa strane vi\u0161e ne\u0107e biti nametanja. Jasno je da onda moramo napraviti kompromis. Bit \u0107e nam svima lak\u0161e kada prihvatimo formulu jednakopravnosti triju naroda. Zbog toga sam svim predstavnicima tih politika jasno rekao da, ako \u017eele o\u010duvati dr\u017eavu kako ne bi do\u017eivjela sudbinu biv\u0161ih zajednica s istim zabludama, onda je vrijeme da se kona\u010dno po\u010dnu praviti dogovori. A Hrvati su partner s kojim se mo\u017ee razgovarati u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Je li bo\u0161nja\u010dka politika svjesna opasnosti poteza koje povla\u010di?<\/p>\n\n\n\n
– Bez daljnjeg je svjesna opasnosti.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to onda svjesno riskiraju rasplet koji bi bio poguban za sve?<\/p>\n\n\n\n
– To postoji kao na\u010delo pona\u0161anja. Uostalom, pro\u010ditajte Islamsku deklaraciju napisanu u Sarajevu. Taj se dokument i dalje daje odre\u0111enim me\u0111unarodnim predstavnicima koji to vole pro\u010ditati. Pro\u010ditajte deklaracije ili dokumente kongresa klju\u010dnih bo\u0161nja\u010dkih stranaka iz Sarajeva. Na\u0107i \u0107ete iste stvari koje se preklapaju. U nekima se to napi\u0161e uvijeno, a u drugima stoji jasan cilj. BiH ima svoju budu\u0107nost i moj optimizam nije presu\u0161io, ali uz uva\u017eavanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda. To nema veze s HDZ-om ili Draganom \u010covi\u0107em. Bo\u0161njaci su najvi\u0161e pomogli homogenizirati hrvatsko bira\u010dko tijelo oko jedne hrvatske politi\u010dke opcije. Kada se to rije\u0161i, vjerojatno \u0107e i kod nas biti druk\u010diji pogled s vi\u0161estrana\u010djem.<\/p>\n\n\n\n
Odre\u0111ene analize govore da bi HDZ mogao najvi\u0161e trpjeti \u0161tetu ako se izmijeni zakon po kojemu bi Hrvati mogli birati svoje predstavnike. Imate li onda dvojbe oko ispravnosti onoga \u0161to tra\u017eite? –<\/p>\n\n\n\n
Pri\u017eeljkujem da se takvo \u0161to dogodi. Idemo za\u0161tititi poziciju hrvatskog naroda da hrvatski narod na idu\u0107im izborima mo\u017ee relaksirano poru\u010diti \u201cdosta je\u201d odre\u0111enim ljudima. Hrvatima je potrebna konkurencija i borba tko \u0107e biti bolji me\u0111u njima. To bi u kona\u010dnici donijelo vidan napredak na podru\u010djima gdje \u017eive Hrvati. Dok se to ne dogodi, mi \u0107emo morati dobivati, kao \u0161to smo to do sada radili, vi\u0161e od 80 posto potpore hrvatskog bira\u010dkoga tijela. Mislim da \u0107e ta potpora biti izvan svake logike ako se uredi normalno dru\u0161tvo u kojemu Hrvati ne\u0107e strahovati od stvaranja unitarne ili islamske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jasni pozivi najvi\u0161ih ameri\u010dkih i europskih du\u017enosnika zadu\u017eenih za ovaj dio svijeta za provedbu izbornih reformi najsna\u017eniji su signal kako bi nakon vi\u0161e godina tri strane u BiH kona\u010dno mogle napraviti iskorak. U \u010detvrtak je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan \u010covi\u0107 pozdravio odluku Vije\u0107a ministara o imenovanju predstavnika u me\u0111uresornu radnu skupinu. Za […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":17502,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-17501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n