Jedno od toplijih ljeta ostavilo je nesagledive posljedice na obradivim povr\u0161inama. Kukuruz je zbog su\u0161e ove godine najvi\u0161e stradao i prinosi \u0107e biti umanjeni od 20 do 80 posto, a ponegdje \u0107e \u0161teta biti i potpuna. Potvrdio je to Srni nedavno predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da RS-a Stojan Marinkovi\u0107. Podsjetio je da se \u017eetva kukuruza o\u010dekuje od polovine rujna na parcelama gdje je manje \u0161tete, dok se na zemlji\u0161tima dublje strukture gdje je odra\u0111ena puna agrotehnika mo\u017ee o\u010dekivati do 30 posto uobi\u010dajenog prinosa.<\/p>\n\n\n\n
Potra\u017enja i problemi<\/p>\n\n\n\n
– Potra\u017enja za kukuruzom u ovom trenutku ne bilje\u017ei zna\u010dajan porast. S obzirom na poprili\u010dno desetkovan sto\u010dni fond u BiH i Republici Srpskoj, vidjet \u0107emo kakva \u0107e potra\u017enja biti za ovom \u017eitaricom. O\u010dekujemo da \u0107e se mo\u0107i plasirati neke eventualne koli\u010dine koje budu pretekle s obzirom na nizak rod – rekao je Marinkovi\u0107. Isti\u010de da ima dosta problema na terenu i da je u ovom trenutku rano prognozirati u kojim \u0107e opsegu i kako poljoprivrednici zasijati povr\u0161ine tijekom jesenje sjetve. – Iako je Ministarstvo poljoprivrede RS-a uspjelo na vrijeme isplatiti subvencije, kapitalne investicije, pove\u0107anje prora\u010duna, a tu je i pomo\u0107 koja se realizira s Vladom Ma\u0111arske u mehanizaciji i drugo – sve je to korisno i dobro do\u0161lo poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima, ali na terenu je prisutna neizvjesnost oko zanavljanja jesenje sjetve, oko plasmana p\u0161enice koju imamo – rekao je Marinkovi\u0107 Srni. Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da u RS-u za Ve\u010dernji list ranije je potvrdio da su u nekim dijelovima \u0161tete ve\u0107e od 80 posto. – Prinosi \u0107e biti manji i do 90 posto, ima njiva koje su potpuno izgorjele. Prema njegovim rije\u010dima, zemlja je pukla vi\u0161e od 10 centimetara pa postoji mogu\u0107nost da ne\u0107e ni biti sjetve p\u0161enice. – Zemlja je toliko isu\u0161ena da se uop\u0107e ne mo\u017ee orati ni pripremati za daljnji rad. U nekim se dijelovima mo\u017ee o\u010dekivati da ne\u0107e biti sjetve p\u0161enice. I tko bude imao novac da je posije, ne\u0107e to mo\u0107i fizi\u010dki uraditi – govori Usorac. Su\u0161a je, ka\u017ee Usorac, dovela i do manjeg broja grla. – Broj grla smanjuje se jer nemamo hranu za stoku. Mo\u017eemo uvesti p\u0161enicu i hranu za ljude, ali ne mo\u017eemo uvesti sijeno i sila\u017eu za prehranu stoke. Uvijek ra\u010dunamo koliko grla mo\u017eemo hraniti, a koliko smo ih primorani prodati. Broj poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da je, tako\u0111er, manji, a ako se ovakvo stanje nastavi, mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e i taj broj dodatno padati. Iznosim vam i konkretan primjer – broj poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da smanjio se s nekada\u0161njih 12.000 na 2000, a njih \u010detiri ili pet ima manje od 40 godina. Broj mljekara u RS-u s nekada\u0161njih 17.600 smanjio se na 2000 – kazao je Usorac za Ve\u010dernji list.<\/p>\n\n\n\n
Europsko izvje\u0161\u0107e<\/p>\n\n\n\n
Situacija, kada je rije\u010d o su\u0161i, nije bolja ni u svijetu, potvrdilo je to nedavno izvje\u0161\u0107e Zajedni\u010dkoga istra\u017eiva\u010dkog centra (JRC) Europske komisije. U izvje\u0161\u0107u se navodi da je 10. kolovoza 47 posto europskog teritorija doseglo razinu upozorenja na su\u0161u, dok je 17 posto ispitanih regija u stanju pune pripravnosti. Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da su suhi uvjeti povezani s rijetkim oborinama i brojnim toplinskim valovima od svibnja pa nadalje, a koji su utjecali na pad razina rijeka diljem Europe.<\/p>\n\n\n\n
Smanjene koli\u010dine vode tako\u0111er su negativno utjecale na energetski sektor, kako za proizvodnju hidroenergije tako i za rashladne sustave drugih elektrana. Su\u0161a je zna\u010dajno smanjila prinose usjeva, pri \u010demu su najvi\u0161e pogo\u0111eni kukuruz, soja i suncokret, rekli su istra\u017eiva\u010di.
<\/p>\n\n\n\n
Izvor:Vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedno od toplijih ljeta ostavilo je nesagledive posljedice na obradivim povr\u0161inama. Kukuruz je zbog su\u0161e ove godine najvi\u0161e stradao i prinosi \u0107e biti umanjeni od 20 do 80 posto, a ponegdje \u0107e \u0161teta biti i potpuna. Potvrdio je to Srni nedavno predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da RS-a Stojan Marinkovi\u0107. Podsjetio je da se \u017eetva kukuruza […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":178503,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-178502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n