Jo\u0161 se ne zna ho\u0107e li ove godine u\u010denici iz Bosne i Hercegovine sudjelovati u Pisa programu. Me\u0111unarodna procjena znanja i vje\u0161tina, koja je trebala biti odr\u017eana ove, zbog pandemije je pomjerena za idu\u0107u godinu.<\/p>\n\n\n\n
O sudjelovanju u\u010denika iz Bosne i Hercegovine na narednoj sjednici trebalo bi da raspravlja Predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine.Podaci prvog testiranja iz 2018. godine bili su pora\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina je prvi put sudjelovala u Pisa programu 2018. godine kada je testirano gotovo 6.500 u\u010denika iz 213 \u0161kola iz dr\u017eave. Testovi iz jezika, matematike i prirodnih znanosti trebali su provjeriti u kojoj mjeri bh. u\u010denici mogu primijeniti svoje znanje u realnom \u017eivotu. Rezultat je bio ispod prosjeka. Bosna i Hercegovina je osvojila 62 mjesto me\u0111u 79 dr\u017eava u kojima je izvr\u0161eno testiranje, a pokazalo se da je svaki drugi u\u010denik funkcionalno nepismen. Ovo je trebao biti signal doma\u0107im vlastima da kona\u010dno provedu reformu obrazovnog sustava koji \u0107e poblj\u0161ati kvalitet obrazovanja, ali, bh. politi\u010dkoj oligarhiji o\u010dito ne trebaju generacije koje slobodno misle.<\/p>\n\n\n\n
SMILJANA VOVNA, sociologinja, profesorica u Gimnaziji \u201eMe\u0161a Selimovi\u0107\u201c, Tuzla<\/p>\n\n\n\n
\u201eZna\u010di ne trebamo ih nau\u010diti kako misliti nego \u0161to misliti.To je su\u0161tina. Jer, \u0161to vi\u0161e imamo masu kojom mo\u017eemo manipulirati, koja ne razmi\u0161lja svojom glavom, koja gleda op\u0107e dru\u0161tvene interese, a ne samo svoj interes, onda je tim vladaju\u0107im oligarhijama lak\u0161e da vladaju i da opstanu na vlasti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Korjenitu reformu obrazovanja, iako su je najavljivale kao prioritetne politi\u010dke zadatke u svojim kampanjama, izbjegavale su uraditi sve poslijeratne garniture koje su osvajale vlast u Bosni i Herecegovni na svim nivoima. A za budu\u0107nost bh. dru\u0161tva vodile su se ciljevima opstanka na vlasti. Jedan dio akademske zajednice smatra da \u0107e politika morati mijenjati ovaj odnos prema obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n
MIDHAT \u010cAU\u0160EVI\u0106, sociolog, Filozofski fakultet u Tuzli<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvaj proces neminovno mora do\u017eivjeti reformu, za\u0161to, zato \u0161to EU, NATO standardi, odnosno na\u0161e u\u010dlanjenje prema NATO-u, zahtijeva jednu drugu paradigmu razumijevanja dru\u0161tvene stvarnosti, a obrazovanje je pokreta\u010d toga.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Neminovnost reforme obrazovanja nu\u017enost je i sa ekonomskog aspekta, jer dr\u017eavu Bosnu i Hercegovinu preskupo ko\u0161ta \u0161kolovanje generacija \u010dije diplome nisu vrednovane na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n
ADMIR \u010cAVALI\u0106, Ekonomski fakultet u Tuzli<\/p>\n\n\n\n
\u201eSva istra\u017eivanja, MMF-a, Svjetske banke, pokazuju da su na\u0161i radnici niskoproduktivni, dakle, u Bosni i Hercegovini. Naravno, kada idu vani ta produktivnost raste shodno boljem sistemu. Ali na\u0161 sistem obrazovanja nije prilago\u0111en spram standarda 21-og stolje\u0107a, jednostavno student, u\u010denik, nije u fokusu obrazovnih politika ve\u0107 je to dakle ili politi\u010dka igra ili zapo\u0161ljavanje i sli\u010dno, dakle neke druge stvari.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Predsjedni\u0161tvo BiH bi sljede\u0107eg tjedna trebalo donijeti odluku ho\u0107e li naredne godine u Bosni i Hercegovini biti provedeno drugo Pisa testiranje u\u010denika. I ako ovo testiranje bude provedeno, izvjesno je, sla\u017eu se mnogi u akademskoj zajednici, da \u0107e rezultati biti i gori nego prije tri godine zbog, izme\u0111u ostalog, i online sistema poha\u0111anja nastave u vrijeme pandemije.<\/p>\n\n\n\n