Test prvorazredne inteligencije je biti sposoban dr\u017eati dvije suprotstavljene ideje u svom umu u isto vrijeme i svejedno mo\u0107i funkcionirati, napisao je jednom veliki ameri\u010dki knji\u017eevnik F. Scott Fitzgerald. Upravo takvo strate\u0161ko odr\u017eavanje dvosmislenosti na visokom nivou desetlje\u0107ima je sa\u010duvalo mir izme\u0111u Amerike i Kine koji bi ina\u010de mogao izbiti oko otoka udaljenog 160 kilometara od kineske obale, pi\u0161e The Economist. <\/p>\n\n\n\n
Taj otok je, naravno, Tajvan, koji sebe smatra, a i funkcionira kao neovisna, demokratska republika. Uostalom, njegovo slu\u017ebeno ime je Republika Kina, \u0161to je ostav\u0161tina iz vremena njegovog odcjepljenja od ostatka Kine nakon Drugog svjetskog rata, kad je Komunisti\u010dka partija preuzela vlast u gotovo cijeloj Kini.<\/p>\n\n\n\n
Amerika 70 godina ne priznaje neovisnost Tajvana, ali je u praksi osigurava
Ipak, Tajvan nije me\u0111unarodno priznat, a Kina ga formalno smatra svojom odmetnutom 23. provincijom te inzistira na tome da se, prije ili kasnije, mora vratiti pod njen suverenitet. Dapa\u010de, kineski predsjednik Xi Jinping, pod kojim je Kina zauzela mnogo agresivniju pozu na svjetskoj pozornici nego ranije, obe\u0107ao je da Tajvan nikad ne\u0107e postati slu\u017ebeno neovisan, pa i pod cijenu prisilnog vra\u0107anja otoka pod vlast Pekinga.<\/p>\n\n\n\n
Stoga se SAD boji da ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i odvra\u0107ati Kinu od nasilnog zauzimanja Tajvana, kao \u0161to je to posljednjih 70 godina uspje\u0161no radio, kombinacijom prora\u010dunate diplomacije i vojne nadmo\u0107i. Naime, Kina cijelo vrijeme, otkad je gubitni\u010dka nacionalisti\u010dka strana u gra\u0111anskom ratu na\u0161la uto\u010di\u0161te na Tajvanu 1949., inzistira na tome da postoji samo jedna Kina i da Tajvan nije prava dr\u017eava. SAD se slu\u017ebeno cijelo vrijeme sla\u017ee s doktrinom “jedne Kine”, dok u praksi osigurava opstanak druge Kine, odnosno Tajvana, \u0161tite\u0107i ga od kineske agresije.<\/p>\n\n\n\n
No da se situacija dramati\u010dno mijenja, potvrdio je i admiral Phil Davidson, aktualni zapovjednik indo-pacifi\u010dkog zapovjedni\u0161tva, kad je na saslu\u0161anju u o\u017eujku u Kongresu upozorio da bi se kineska invazija na Tajvan mogla dogoditi “u sljede\u0107ih deset godina, ustvari u sljede\u0107ih \u0161est godina”. <\/p>\n\n\n\n
I ameri\u010dka vojska je ranije ovog mjeseca upozorila da Kina vjerojatno ubrzava svoj plan za preuzimanje kontrole nad Tajvanom. <\/p>\n\n\n\n
Peking otvoreno zaprijetio: Neovisnost Tajvana zna\u010di rat
A i Peking je nedavno zaprijetio ratom, potpuno otvoreno i izravno.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo je dostojanstveni odgovor na vanjsko uplitanje i provokacije snaga ‘tajvanske neovisnosti’. Upozoravamo te elemente za ‘tajvansku neovisnost’ – oni koji se igraju vatrom sami \u0107e se ope\u0107i, a neovisnost Tajvana zna\u010di rat”, zaprijetio je kineski glasnogovornik ministarstva obrane Wu Qian krajem sije\u010dnja, govore\u0107i o vojnim aktivnostima svoje Kine u neposrednoj blizini Tajvana. <\/p>\n\n\n\n
Kineski vojni avioni sad ve\u0107 mjesecima redovito upadaju u tajvansku zra\u010dnu zonu, zbog \u010dega je Taipei vi\u0161e puta prosvjedovao, naravno, uzalud. U o\u017eujku je \u010dak 20 kineskih vojnih aviona uletjelo u tajvansku samodeklariranu identifikacijsku zonu zra\u010dne obrane (ADIZ), \u0161to je dosad najvi\u0161i broj ove godine, prema tajvanskom ministarstvu. Po\u010detkom travnja je jo\u0161 15 kineskih zrakoplova, uklju\u010duju\u0107i 12 mla\u017enjaka, u\u0161lo u taj prostor, zbog \u010dega je Tajvan poslao jedan svoj avion kako bi presreo kineske avione i upozorio ih da se udalje.<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dka savezna avijacijska administracija definira ADIZ kao “obilje\u017eeno podru\u010dje zra\u010dnog prostora iznad kopna ili vode unutar kojeg zemlja zahtijeva neodgodivu i pozitivnu identifikaciju, podatke o lokaciji i kontrolu zra\u010dnog prometa letjelice u interesu nacionalne sigurnosti zemlje.”<\/p>\n\n\n\n
Redoviti upadi kineskih aviona u tajvansku zonu zra\u010dne obrane
Kineski vojni zrakoplovi izveli su rekordnih 380 upada u tu zonu pro\u0161le godine, prema tajvanskim du\u017enosnicima, a njihov trust mozgova, tzv. think-tank, povezan s vojskom, upozorio je da su napetosti sada na najvi\u0161oj razini od sredine 1990-ih.<\/p>\n\n\n\n
Peking je, po mi\u0161ljenju analiti\u010dara, sve vi\u0161e zabrinut da vlasti u Taipeiju pripremaju slu\u017ebeno progla\u0161enje neovisnosti te da ovim prijete\u0107im vojnim aktivnostima \u017eele odvratiti tajvansku predsjednicu Tsai Ing-wen od poteza u tom smjeru. Peking je izbor Tsai, koja dolazi iz stranke koja se zala\u017ee za neovisnost, za predsjednicu 2016. shvatio kao veliku provokaciju, zbog \u010dega je prekinuo sve diplomatske i kooperativne kanale i po\u010deo vr\u0161iti sve ve\u0107i pritisak na Tajvan.<\/p>\n\n\n\n
Tsai pak tvrdi da Tajvan ve\u0107 jest neovisna zemlja i da nikakva formalna deklaracija neovisnosti nije potrebna. No to bi onda, u skladu s kineskim na\u010delom “neovisnost zna\u010di rat”, zna\u010dilo da su uvjeti za takav rat ve\u0107 ostvareni i da on mo\u017ee uslijediti kad god to Xi Jinping i njegova Komunisti\u010dka partija Kine odlu\u010de. <\/p>\n\n\n\n
Da Tajvan ove provokacije itekako shva\u0107a kao mogu\u0107i uvod u invaziju, potvrdio je i tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu, poru\u010duju\u0107i da \u0107e se njegova zemlja u slu\u010daju kineskog napada boriti do kraja.<\/p>\n\n\n\n
Tajvanski TSMC je glavni proizvo\u0111a\u010d mikro\u010dipova, rat bi doveo do svjetske nesta\u0161ice
“Mi smo se voljni braniti, u to nema sumnje. Mi \u0107emo ratovati ako moramo ratovati, a ako se trebamo braniti do posljednjeg dana, onda \u0107emo se braniti do posljednjeg dana”, izjavio je Wu.<\/p>\n\n\n\n
Takav bi rat, naravno, bio katastrofalan – i to ne samo zbog krvoproli\u0107a na Tajvanu, koji bi vjerojatno pru\u017eao otpor daleko ve\u0107im kineskim snagama do samog kraja, ili zbog rizika eskalacija sukoba izme\u0111u dviju nuklearnih sila, SAD-a i Kine. Rat bi mogao prouzro\u010diti i ekonomsku katastrofu s globalnim posljedicama, \u010dak i kad bi crni scenarij svjetskog rata bio izbjegnut. <\/p>\n\n\n\n
Naime, Tajvan je svjetski lider u industriji poluvodi\u010da od kojih se rade mikro\u010dipovi. Tajvanska tvrtka TSMC proizvodi \u010dak 84% najnaprednije vrste mikro\u010dipova, kakve koriste tehnolo\u0161ki giganti od Applea, Huaweija i Samsunga do Intela i AMD-a. Da proizvodnja u TSMC-u stane, a logi\u010dno je da bi je rat zaustavio, a mo\u017eda i onesposobio na dulje vrijeme, globalna elektronska industrija bila bi paralizirana. A konkurencija ne bi mogla tek tako zamijeniti TSMC jer je tehnologija i tzv. know-how ove tajvanske tvrtke desetlje\u0107e ispred ostalih, po procjenama analiti\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
Ta bi nesta\u0161ica, dapa\u010de, samo produbila postoje\u0107u nesta\u0161icu uzrokovanu pandemijom, trgovinskim ratom SAD-a i Kine i neravnote\u017eom izme\u0111u sve ve\u0107e potra\u017enje i ponude koju osigurava samo nekoliko svjetskih proizvo\u0111a\u010da. Zbog te nesta\u0161ice proizvo\u0111a\u010di ra\u010dunala, igra\u0107ih konzola, grafi\u010dkih kartica, pametnih telefona, ali i automobila imaju posljednjih mjeseci velikih problema s isporukom. <\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dka obrana Tajvana zna\u010di svjetski rat, njen izostanak zna\u010di dominaciju Kine
Otvoreni rat izme\u0111u Kine i Amerike, u slu\u010daju da intervenira u obranu svog saveznika Tajvana, imao bi nesagledive posljedice. No i izostanak ameri\u010dke vojne intervencije – Washington i Taipei nisu na to primorani nikakvim slu\u017ebenim sporazumom, kao \u0161to bi bili u slu\u010daju napada na druge \u010dlanice NATO-saveza – imao bi ozbiljne posljedice. Kad ameri\u010dka sedma flota, smje\u0161tena na Pacifiku, ne bi do\u0161la u pomo\u0107 Tajvanu, Kina bi prakti\u010dki preko no\u0107i zape\u010datila status glavne vojne sile u Aziji.<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki saveznici, uklju\u010duju\u0107i one u isto\u010dnoj Aziji – Japan, Ju\u017enu Koreju, Filipine i druge – znali bi da ne mogu ra\u010dunati na za\u0161titu Amerike u slu\u010daju da se na\u0111u pod napadom ja\u010de sile i morali bi se prilagoditi toj novoj geopoliti\u010dkoj stvarnosti. Takozvani Pax Americana (Ameri\u010dki mir), kovanica nastala po uzoru na Pax Romana, koja ozna\u010dava razdoblje relativnog mira izme\u0111u svjetskih sila zbog vojne, politi\u010dke i ekonomske nadmo\u0107i SAD-a, bio bi zavr\u0161en. Narativ Komunisti\u010dke partije Kine o dekadentnom Zapadu koji propada i superiornosti kineskog sustava dobio bi svoju potvrdu. <\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161a predanost Tajvanu je \u010dvrsta kao kamen. Naravno, sa zabrinuto\u0161\u0107u primje\u0107ujemo kontinuiran uzorak napora i poku\u0161aja Narodne Republike Kine da zastra\u0161i regiju, uklju\u010duju\u0107i u kontekstu Tajvana”, poru\u010dio je s druge strane glasnogovornik ameri\u010dkog State Departmenta Ned Price.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 je znakovitije ono \u0161to je zatim dodao: “SAD zadr\u017eava kapacitet da se odupre bilo kakvom pribjegavanju sili ili drugim oblicima prisile koji bi ugrozili sigurnost ili dru\u0161tveni i ekonomski sustav naroda Tajvana.”<\/p>\n\n\n\n
Kina drasti\u010dno pove\u0107ala ulaganje u vojsku, izgradila najve\u0107u mornaricu na svijetu
Kina je, podsjetimo, pod Xijem vi\u0161estruko pove\u0107ala ulaganje u svoje oru\u017eane snage, a, prema nedavnoj analizi CNN-a, ve\u0107 je postala prva pomorska sila svijeta.
“Borbena snaga kineske mornarice utrostru\u010dila se u samo 20 godina”, zaklju\u010dila je ameri\u010dka mornarica u svojem izvje\u0161taju pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Iako Kina inzistira na tome da je njena vojska, pa tako i mornarica, obrambena, u isto vrijeme gradi nosa\u010de aviona, amfibijska juri\u0161na plovila, sna\u017ene razara\u010de i krstarice pogodne za operacije daleko od Kine, \u0161to se podudara s njenim teritorijalnim pretenzijama na 3.3 milijuna \u010detvornih kilometara Ju\u017enog kineskog mora.<\/p>\n\n\n\n
Samo u posljednjih pet godina Kina je porinula 90 velikih ratnih brodova i podmornica, \u010detiri do pet puta vi\u0161e nego \u0161to ih Amerika ima na zapadnom Pacifiku, pi\u0161e The Economist. Kina svake godine izgradi preko stotinu naprednih borbenih lovaca. Ima vi\u0161e nego dovoljno preciznih balisti\u010dkih projektila kojima mo\u017ee ga\u0111ati Tajvan, a po\u010dela je razvijati i svemirsko oru\u017eje, koje pomalo iz domene znanstvene fantastike prelazi u stvarnost. Mo\u017eda i najva\u017enije, razvila je kapacitete za potapanje ameri\u010dkih brodova, neutraliziranje kriti\u010dnih sustava za nadzor boji\u0161ta, pa \u010dak i ugro\u017eavanje ameri\u010dkih baza daleko od Tajvana.<\/p>\n\n\n\n
Amerika po\u010dela gubiti u simulaciji kineske invazije
U ameri\u010dkim ratnim igrama, odnosno simulacijama kineskog napada na Tajvan i ameri\u010dke obrane tog otoka, SAD je po\u010deo redovito gubiti, \u0161to se nikad prije nije doga\u0111alo. Neki ameri\u010dki analiti\u010dari smatraju da \u0107e ova novoste\u010dena superiornost na “doma\u0107em terenu” potaknuti Kinu da pokrene invaziju naprosto zato \u0161to vjeruje da \u0107e pobijediti. U isto vrijeme, Kinezi uporno tvrde, a mo\u017eda i sami u to vjeruju, da Amerika \u017eeli nestabilnost, a mo\u017eda i rat oko Tajvana, Hong Konga i Ju\u017enog kineskog mora, kako bi suzbila rast Kine kao svjetske sile. <\/p>\n\n\n\n
“Vojna vje\u017eba je pokazala da je PLA (Narodnoooslobodila\u010dka armija Kine) sposobna okru\u017eiti otok Tajvan, izoliraju\u0107i njegove snage i ne ostavljaju\u0107i im prostor za bijeg i nikakve \u0161anse za pobjedu, ako to okolnosti budu zahtijevale”, slavodobitno je zaklju\u010dio urednik kineskog specijaliziranog lista Shipborne Weapons Shi Hong, za drugi kineski list Global Times, o vojnoj vje\u017ebi koju je PLA izvela oko Tajvana po\u010detkom mjeseca. Dodao je da je time poslana poruka i SAD-u i Japanu jer je vje\u017ebom isto\u010dno od Tajvana pokazala da bi mogla odsje\u0107i vojnu pomo\u0107 koju bi ti saveznici Tajvana eventualno poslali s te strane. <\/p>\n\n\n\n
U svakom slu\u010daju, jasno je da su odnosi Pekinga i Taipeija u\u0161li u novu, najopasniju fazu od kraja Drugog svjetskog rata i da je Tajvan postao najopasnije mjesto na svijetu. <\/p>\n\n\n\n
Kina mo\u017ee puno toga izgubiti ratom
Me\u0111utim, jo\u0161 ima odre\u0111enog prostora za optimizam me\u0111u sve sumornijim prognozama. Kineska komunisti\u010dka partija, unato\u010d sve izra\u017eenijem nacionalizmu i globalnim ambicijama, i dalje predstavlja Kinu kao miroljubivu velesilu, a sebe kao stranku koja je Kini donijela prosperitet, stabilnost i mjesto za globalnim stolom. Sve bi to bilo ugro\u017eeno invazijom na Tajvan, \u010dak i kad bi bila uspje\u0161na. A i uspje\u0161na okupacija mo\u017ee sa sobom donijeti godine, pa \u010dak i desetlje\u0107a gerilskog otpora i nesigurnosti za okupacijske snage na otoku. <\/p>\n\n\n\n
Stoga je logi\u010dno postaviti pitanje za\u0161to bi Xi to sve riskirao nesigurnim ratom. Pa ipak, nitko na Zapadu ne zna \u0161to Xi zaista misli i kakvu \u0107e odluku donijeti, ako ju ve\u0107 nije donio. Amerika \u0107e stoga, pi\u0161e The Economist, morati pa\u017eljivo balansirati izme\u0111u vra\u0107anja vojne superiornosti u Tajvanskom tjesnacu, koja bi odvratila Peking od invazije, i pretjerano agresivnih manevara, koji bi opet mogli isprovocirati kinesku ofenzivu. <\/p>\n\n\n\n
Ratoborni politi\u010dari u Pekingu i u Washingtonu uvijek \u0107e mo\u0107i proglasiti dvosmislenost za slabost i tra\u017eiti \u010dvrstu, nedvosmislenu pozu. Ali u ovoj geopoliti\u010dkoj pat-poziciji nema jasnih rje\u0161enja, a dvosmislenost i status quo svakako se \u010dine boljima od alternative.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:indeks.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Test prvorazredne inteligencije je biti sposoban dr\u017eati dvije suprotstavljene ideje u svom umu u isto vrijeme i svejedno mo\u0107i funkcionirati, napisao je jednom veliki ameri\u010dki knji\u017eevnik F. Scott Fitzgerald. Upravo takvo strate\u0161ko odr\u017eavanje dvosmislenosti na visokom nivou desetlje\u0107ima je sa\u010duvalo mir izme\u0111u Amerike i Kine koji bi ina\u010de mogao izbiti oko otoka udaljenog 160 kilometara […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-18021","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n