Ste\u0107ci, kao kasnosrednjovjekovni kameni spomenici vezani za podru\u010dje dana\u0161nje Bosne i Hercegovine te Hrvatske, Srbije i Crne Gore, pojavljuju se od druge polovine 12. stolje\u0107a, dok u 16. stolje\u0107u ova vrsta umjetnosti potpuno izumire.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o kulturnom naslije\u0111u od izuzetne va\u017enosti, kojem se, u posljednje vrijeme, posve\u0107uje sve vi\u0161e pozornosti. Na radost svih nas, a osobito povjesni\u010dara, ste\u0107ci vi\u0161e nisu ostav\u0161tina prema kojoj smo ravnodu\u0161ni, a prije nekoliko godina upisani su i na Listu svjetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n\n\n\n
Nacionalni spomenik<\/strong><\/p>\n\n\n\n O ste\u0107cima, odnosno nekropolama u Ljubu\u0161kom, s osobitim naglaskom na nekropolu na Bija\u010di, razgovarali smo s profesorom povijesti i zemljopisa Leopoldom Mandi\u0107em. Naime, nekropola Bija\u010da, koja se nalazi na lokalitetu Dili\u0107, od 2016. godine je na UNESCO-voj listi 30 srednjovjekovnih nekropola ste\u0107aka te je progla\u0161ena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Tamo\u0161nji ste\u0107ci se, pak, pripisuju obitelji knezova Rup\u010di\u0107a, a postavljeni su u smjeru sjeverozapad\u2013jugoistok.<\/p>\n\n\n\n Ste\u0107ci na Bija\u010di bili su brojniji, no dosta njih je uni\u0161teno prilikom gradnje ceste Ljubu\u0161ki \u2013 Vid, a jedan ste\u0107ak s te nekropole nalazi se u arheolo\u0161koj zbirci Franjeva\u010dkog samostana na Humcu. Kada je rije\u010d o motivima, najbrojnije su povijesne lozice s trolistima, potom kri\u017eevi i \u0161titovi s ma\u010devima, kao i predstave pojedina\u010dnih ljudskih figura i prizora iz kola i lova\u201c, pojasnio je Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Doprinos cijele zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na upit kakvo je trenuta\u010dno stanje na nekropoli Bija\u010da, odgovorio je kako je bila zapu\u0161tena, ali se 2010. godine, zahvaljuju\u0107i Ogranku Matice hrvatske Ljubu\u0161ki, pristupilo \u010di\u0161\u0107enju i obilje\u017eavanju te izradi letaka. Restauratorski i konzervatorski radovi ura\u0111eni su 2013. godine.<\/p>\n\n\n\n Osim nekropole na Bija\u010di, koja je Ljubu\u0161acima najpoznatija, vrijedi izdvojiti i one manje poznate, poput nekropole s 19 ste\u0107aka na lokalitetu Torine u selu Dole, kao i nekropolu s 12 ste\u0107aka u Vojni\u0107ima, od kojih je \u010dak 11 ukra\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n Na lokalitetu Latice u \u0160ipova\u010di nalazi se nekropola sa 17 ste\u0107aka, dok su u Grabu, na lokalitetima Grebine, Guvnine, Tremine i Kostenica, smje\u0161tena ukupno 43 ste\u0107aka. Dodao je kako su, na\u017ealost, ljubu\u0161ke nekropole toliko zapu\u0161tene da im se ne mo\u017ee pristupiti, no veseli nas \u010dinjenica da se u posljednje vrijeme budi svijest o va\u017enosti kulturno-povijesnog naslije\u0111a, \u0161to dokazuju aktivnosti na nekropoli Bija\u010da, kao i na kuli hercega Stjepana te na arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima na Gra\u010dinama.<\/p>\n\n\n\n \u201eSve to daje nam vjeru i nadu kako \u0107e se i dalje raditi na za\u0161titi i o\u010duvanju vrijedne ba\u0161tine. Tako\u0111er, i mi kao \u010dlanovi zajednice mo\u017eemo dati svoj doprinos bu\u0111enjem svijesti o va\u017enosti povijesne gra\u0111e, \u010demu bi se trebale posvetiti i \u0161kole te razli\u010dite udruge\u201c, zaklju\u010dio je na\u0161 sugovornik.<\/p>\n\n\n\n Pi\u0161e: Antonela Marinovi\u0107 Musa<\/strong> Izvor: Bolji Ljubu\u0161ki<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ste\u0107ci, kao kasnosrednjovjekovni kameni spomenici vezani za podru\u010dje dana\u0161nje Bosne i Hercegovine te Hrvatske, Srbije i Crne Gore, pojavljuju se od druge polovine 12. stolje\u0107a, dok u 16. stolje\u0107u ova vrsta umjetnosti potpuno izumire. Rije\u010d je o kulturnom naslije\u0111u od izuzetne va\u017enosti, kojem se, u posljednje vrijeme, posve\u0107uje sve vi\u0161e pozornosti. Na radost svih nas, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":180536,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-180535","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ljubuski"],"yoast_head":"\n
\u201eNaziv ste\u0107ak dolazi od njegove glavne namjene da \u201estoji\u201c iznad pokojnika kao spomenik. U literaturi ih nalazimo pod razli\u010ditim nazivima kao \u0161to su: biljezi, zlomeni, gr\u010dki grobovi, kaurski grobovi\u2026 Prema Radoslavu Dodigu, na podru\u010dju Ljubu\u0161kog imamo preko 600 ste\u0107aka na 45 grobi\u0161ta, dok dr. Miroslav Palameta navodi kako ih ima oko 670 na 49 lokaliteta. Nesumnjivo je da ih ima jo\u0161 i vi\u0161e, ali su razoreni zbog neodgovornih ljudskih aktivnosti. Tako je sredinom pro\u0161log stolje\u0107a s nekropole Borjak u Klobuku otu\u0111en najbogatije ukra\u0161en spomenik ovog kraja te je prenesen u vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje se i danas nalazi\u201c, kazao je Mandi\u0107 za Dnevni list.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU Radi\u0161i\u0107ima imamo nekropolu s 26 ste\u0107aka koji su ne\u0161to slabije obra\u0111eni, dok se u Cernu nalazi 9 ste\u0107aka kvalitetnije obrade, ali su djelomi\u010dno o\u0161te\u0107eni. Hardomilje posjeduje 13 ste\u0107aka koji su polo\u017eeni pored same rijeke, nasuprot nekropole na Vitaljini, pa mo\u017eemo re\u0107i kako je rijeka podijelila nekropolu na dva dijela. I u Crvenom Grmu nalazi se 15 dobro obra\u0111enih i o\u010duvanih ste\u0107aka, dok se u Studencima nalaze 74 ste\u0107ka koji su dobro sa\u010duvani\u201c, rekao je Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
(Tekst je nastao u sklopu projekta \u201ePri\u010da o kulturnoj ba\u0161tini Ljubu\u0161kog\u201c, a financiran je sredstvima Grada Ljubu\u0161kog za projekte iz podru\u010dja kulture za 2022. godinu).<\/em><\/p>\n\n\n\n