Bosna i Hercegovina namjerava do 2023. da smanji javnu potro\u0161nju kako bi smanjila deficit prora\u010duna od \u010detiri\u00a0posto zbog pandemije virusa korona, nagla\u0161eno je u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvje\u0161taju Europske komisije za BiH. <\/p>\n\n\n\n
Citiraju\u0107i Program ekonomskih reformi 2021-2023, koji je BiH poslala u sjedi\u0161te EU u velja\u010di, u izvje\u0161taju je nagla\u0161eno da BiH mo\u017ee o\u010dekivati rast od 2,5 posto u 2021. i 3,4\u00a0posto u 2022. godini, pod uvjetom\u00a0da se, kako je nagla\u0161eno, prekinu politi\u010dki sukobi u BiH, pi\u0161u Nezavisne novine. <\/p>\n\n\n\n
Kada se radi o ukupnom javnom dugu BiH, za koji se isti\u010de da \u0107e na kraju 2021. godine iznositi 37 posto, u Europskoj komisiji predvi\u0111aju da \u0107e on pasti na 35 posto, ali ako se ostvare predvi\u0111anja o sna\u017enijem rastu u naredne dvije godine. <\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je i zapa\u017eanje da u BiH nije do\u0161lo do izra\u017eenijih lo\u0161ih posljedica nakon smanjenja doznaka iz inozemstva obiteljima\u00a0kod ku\u0107e, koje zna\u010dajno doprinose bruto doma\u0107em proizvodu BiH.<\/p>\n\n\n\n
Naime, kako se sugerira u izvje\u0161taju, BiH je uspjela kompenzirati manjak sredstava iz ovih izvora na na\u010din da je smanjen uvoz robe \u0161iroke potro\u0161nje iz inostranstva. Drugim rije\u010dima, gra\u0111ani su u\u0161tedama, odnosno odga\u0111anjem kupovine uspjeli da kompenzuju manjak prihoda doznakama rodbine. <\/p>\n\n\n\n
Iako je do\u0161lo do manjeg uvoza robe \u0161iroke potro\u0161nje, u izvje\u0161taju nagla\u0161avaju da je BiH uspjela zna\u010dajnije pove\u0107ati izvoz, posebno u\u00a0o\u017eujku. <\/p>\n\n\n\n
“Vrijednost izvoza robe je bio ve\u0107i za 36,2\u00a0posto nego prethodne godine, a uvoz se pove\u0107ao za 19,7 posto. Za cijeli prvi kvartal ovo rezultira pove\u0107anim izvozom dobara za 16,6 posto, dok se uvoz pove\u0107ao za 2,7 posto, \u0161to je vrijednost trgovine vratilo na\u00a0razinu prije krize”, nagla\u0161eno je u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom 2020. godine, u BiH je zabilje\u017eena deflacija od 1,1 posto, odnosno vrijednost konvertibilne marke je porasla za ovaj iznos u odnosu na robu i usluge. Europska komisija razloge za ovu pojavu vidi u padu potro\u0161a\u010dkih cijena, uz napomenu da su u \u010detvrtom kvartalu 2020. potro\u0161a\u010dke cijene pale za 1,6\u00a0posto u odnosu na prethodnu godinu. <\/p>\n\n\n\n
“Tijekom prva tri mjeseca 2021. godine deflatorni pritisak je djelimi\u010dno popustio, jer su potro\u0161a\u010dke cijene mjesecima redom iznosile 1,7, 1,3 i 0,5 odsto. Glavni faktor je i dalje sna\u017ean pad cijena u transportu, \u0161to iznosi ukupno 13\u00a0posto potro\u0161a\u010dke korpe”, nagla\u0161eno je u ovom dokumentu. <\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de investicija, istaknuto je da su one rasle 1,8 posto u 2020. u odnosu na raniji period, ali da se uglavnom radi o reinvestiranju zarada. <\/p>\n\n\n\n
“Slu\u017ebene dr\u017eavne rezerve su nastavile rasti u \u010detvrtom kvartalu, a djelimi\u010dno zbog smanjene razine uvoza, pokrivenost uvoza izvozom dosegla je deset mjeseci”, istaknuli su oni. <\/p>\n\n\n\n
Kao jedan od najva\u017enijih doga\u0111aja u BiH u prvom kvartalu, u izvje\u0161taju se navodi odluka vlasti RS da na londonskoj berzi proda obveznice za 300 milijuna eura. <\/p>\n\n\n\n
“Zbog lo\u0161eg kreditnog rejtinga entiteta, koji prema Moody’s iznosi B3, kamata iznosi blizu pet posto. Novac je prvenstveno potreban da se refinancira dolaze\u0107i dug, koji je zna\u010dajno ve\u0107i u RS nego u ostatku zemlje”, nagla\u0161eno je u uvodnim napomenama u izvje\u0161taju. <\/p>\n\n\n\n
Zoran Pavlovi\u0107, ekonomski ekspert, ka\u017ee da je logi\u010dna potreba da se \u0161tedi i smanjuju javne investicije koje ne mogu donijeti zaradu u kratkom roku, da se nadoknadi manjak novca izazvan virusom korona, navode Nezavisne.<\/p>\n\n\n\n
“Javna potro\u0161nja je enormna za ovakvu bedu u kojoj \u017eivimo u BiH, a kad govorimo o suficitu koji bi morao biti zadatak broj jedan, to je jedini put da se u nekom du\u017eem periodu mogu uredno servisirati prispele kreditne obaveze”, ka\u017ee on. <\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de zadu\u017eivanja RS na Londonskoj berzi, on je uvjerenja da je to ura\u0111eno na pogre\u0161an na\u010din. Pavlovi\u0107 smatra da je RS mogla dobiti bolje uvjete da je ovaj izlazak bio ranije najavljen, jer bi se onda vi\u0161e investitora moglo javiti, \u010dime bi, kako nagla\u0161ava, i kamata bila povoljnija. <\/p>\n\n\n\n