Obi\u010dno se za neka daleka vremena koristi izraz \u201cona vremena\u201d, me\u0111utim, vremena kada smo \u017eivjeli normalno i nisu bila tako davno. Mjesec je svibanj. Godine 2019. ve\u0107 bi se naveliko pri\u010dalo o sezonskim radnicima koji su i\u0161li u Hrvatsku te u manjoj mjeri u Crnu Goru ili bi ostajali raditi sezonski posao u BiH. Pretpostavka je kako je oko 30.000 radnika tako rje\u0161avalo svoju egzistenciju. Sada tisu\u0107e njih strepe za posao. Ve\u0107 od travnja, a posebno intenzivno od lipnja pa sve do listopada, a nekad i dulje ako se sezona protegne, doslovno bi padali s nogu, ali bi i zaradili jer su se pla\u0107e u Hrvatskoj kretale od 6 pa sve do 12 tisu\u0107a kuna (od 1500 do 3000 KM). Radili su brojne poslove, od \u010di\u0161\u0107enja objekata do pospremanja soba, od konobarenja do kuhanja… Pro\u0161le pak godine, zbog nedostatka posla, pla\u0107e su smanjene i do 2000 kuna (500 KM).<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detak krize<\/p>\n\n\n\n
– Imala sam stalni sezonski ugovor u jednom restoranu, gdje sam radila kao pomo\u0107na kuharica. I, iskreno, planirala sam raditi dok god mogu. Pola godine bila bih u rodnoj Hercegovini, pola godine na moru, pla\u0107a i dodaci su mi bili redovito upla\u0107ivani, me\u0111utim, pro\u0161le godine po\u010deli su problemi. Ugovora vi\u0161e nemam, \u010dula sam se s poslodavcima koji ni sami ne znaju \u0161to \u0107e biti, ali plan je da do\u0111em raditi u lipnju pa \u0107emo vidjeti \u0161to \u0107e se dalje doga\u0111ati – ka\u017ee sugovornica iz jednog hercegova\u010dkoga mjesta koja je na ovakav na\u010din doprinosila ku\u0107nom prora\u010dunu. Ove godine prepreke su razne. Iz Slu\u017ebe za zapo\u0161ljavanje u Tuzlanskoj \u017eupaniji govorili su o sezonskim poslovima.<\/p>\n\n\n\n
– U ljetnom razdoblju radnici odlaze na rad uglavnom u Hrvatsku i Crnu Goru. Zapo\u0161ljavaju se u turisti\u010dko-ugostiteljskoj djelatnosti. Obi\u010dno su to poslovi kuhara, konobara, sprema\u010dice. Ugovore sklapaju na razdoblje od travnja do kraja kolovoza, ali pojedini znaju trajati i do kraja listopada, po\u010detka studenoga. Poslove nalaze posredstvom oglasa na privatnim portalima, ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva rije\u010d je o istim osobama, tako da obi\u010dno kada osoba ode jednom, svake sljede\u0107e godine zapo\u0161ljava se kod istog poslodavca ili drugog na istoj turisti\u010dkoj destinaciji – kazala je Amela Makul, glasnogovornica Slu\u017ebe za zapo\u0161ljavanje T\u017d-a, napominju\u0107i kako se od o\u017eujka do listopada realizira i zapo\u0161ljavanje gra\u0111evinskih radnika. Istaknula je i poreme\u0107aje na tr\u017ei\u0161tu rada zbog situacije u kojoj smo se na\u0161li.<\/p>\n\n\n\n
– Pandemija koronavirusa u svakom slu\u010daju je promijenila na\u010din zapo\u0161ljavanja, kako u na\u0161oj zemlji tako i u inozemstvu. Svakako je smanjen broj sezonskih zapo\u0161ljavanja, ali nisu potpuno zaustavljena – istaknula je.<\/p>\n\n\n\n
Pad po \u017eupanijama<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, brojke pokazuju koliko su odlasci na sezonski rad smanjeni. Primjerice, 2019. se zbog zaposlenja u inozemstvu samo u T\u017d-u sa Zavoda za zapo\u0161ljavanje odjavilo 3025 radnika, a u 2020. odjavljena su bila 1272. \u0160to se 2021. ti\u010de, od po\u010detka godine do svibnja odjavilo se 406 radnika, a u travnju, koji je po\u010detak ljetne sezone, odjavilo se tek 60 osoba. Pad je vidljiv i u Unsko-sanskoj \u017eupaniji koja je, od 3200 osoba koje su se odjavile sa Zavoda za zapo\u0161ljavanje zbog rada u inozemstvu 2019. godine, do\u0161la do 845 u 2020., a u prva \u010detiri mjeseca 2021. oti\u0161le su tek 164 osobe. Ponuda za rad u sezoni ima i ove godine, me\u0111utim, pitanje je kakvi \u0107e biti uvjeti i ho\u0107e li posla biti dovoljno te ho\u0107e li radnici biti adekvatno pla\u0107eni za svoj rad. Mnogi sezonci isti\u010du kako bi radije neki siguran, pa i manje pla\u0107en posao, a da ne strepe zbog toga kakva \u0107e biti sezona. A u ovom krajnje neizvjesnom vremenu nitko ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi \u0161to \u0107e se tijekom ljetnih mjeseci doga\u0111ati.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obi\u010dno se za neka daleka vremena koristi izraz \u201cona vremena\u201d, me\u0111utim, vremena kada smo \u017eivjeli normalno i nisu bila tako davno. Mjesec je svibanj. Godine 2019. ve\u0107 bi se naveliko pri\u010dalo o sezonskim radnicima koji su i\u0161li u Hrvatsku te u manjoj mjeri u Crnu Goru ili bi ostajali raditi sezonski posao u BiH. Pretpostavka […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":19293,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-19292","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n