Uvo\u0111enje sezonskih prelevmana na uvoz krumpira u BiH u mjesecima kada je ovaj proizvod najtra\u017eeniji zna\u010dajno bi utjecalo na to da povr\u0107e, umjesto da truli na deponijama, bude iskori\u0161teno i prodato, isti\u010du poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di i ka\u017eu da tu mjeru tra\u017ee ve\u0107 dugo, ali bez uspjeha kod nadle\u017enih.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2020. godini u BiH uvezeno je 19.251.696,40 kg krumpira, \u010dija je vrijednost bila 14.836.754,59 KM, dok je izvezeno oko \u0161est puta manje, odnosno 3.201.551,43 kg krumpira, \u010dija je vrijednost 1.987.968, 88 KM.<\/p>\n\n\n\n
Poljoprivrednici kojima tone krumpira propadaju u skladi\u0161tima i trapovima, a koji imaju jo\u0161 samo malo vremena da ga prodaju, ne preostaje ni\u0161ta drugo, isti\u010du, nego da se nadaju da \u0107e se ne\u0161to promijeniti te da \u0107e dr\u017eava otkupiti odre\u0111ene koli\u010dine kako bi mogli s novcem koji dobiju posaditi bar ne\u0161to u ovoj godini.<\/p>\n\n\n\n
Branko Mastalo, predsjednik Udru\u017eenja povrtara RS, za “Nezavisne” isti\u010de da su dosad prodali samo 1.000 tona krumpira.<\/p>\n\n\n\n
“Dosad nije prodato takore\u0107i ni\u0161ta. Bilo je oko 6.000 tona, a ostalo je jo\u0161 oko 5.000 tona neprodatog krumpira, koji se nalazi u skladi\u0161tima i trapovima. To je krumpir koji propada i jo\u0161 najvi\u0161e 20 dana se mo\u017ee prodati, a potom \u0107e zavr\u0161iti na deponiji”, kazao je Mastalo.<\/p>\n\n\n\n
On isti\u010de da je Udru\u017eenje tra\u017eilo, te da jo\u0161 tra\u017ei da se taj krumpir nekako nadoknadi.<\/p>\n\n\n\n
“Ulog je 20 pfeninga po kg, ali mi smo kazali da se i 15 pfeninga isplati. To bi bilo oko 750.000 maraka, \u0161to bi dobrodo\u0161lo proizvo\u0111a\u010dima kako bi mogli u\u0107i u proizvodnju za narednu godinu, s obzirom na to da su svi ostali du\u017eni poljoprivrednim apotekama i bankama, od kojih sada ne mogu dobiti sredstva”, kazao je Mastalo.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, izme\u0111u 20 i 30 posto manje povr\u0107a je zasa\u0111eno u 2021. godini u odnosu na godine prije nego \u0161to je po\u010dela pandemije korona virusa.<\/p>\n\n\n\n
“Mi ve\u0107 nekoliko godina tra\u017eimo da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krumpira, luka i kupusa. To zna\u010di da bi na povr\u0107e, u ovom slu\u010daju krumpir, u odre\u0111enim mjesecima, od 1. lipnja do 30. o\u017eujka, bili uvedeni prelevmani, smanjen uvoz i za\u0161ti\u0107eni na\u0161i proizvo\u0111a\u010di”, istakao je Mastalo.<\/p>\n\n\n\n
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH do zaklju\u010denja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor da li su poduzeli odre\u0111ene korake i postoji li mogu\u0107nost da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krumpira.<\/p>\n\n\n\n
Dubravko Vukojevi\u0107, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubu\u0161kog, ka\u017ee da njihova zadruga proizvede oko 8.000 tona krumpira, koji ve\u0107inom uspiju prodati.<\/p>\n\n\n\n
“Uglavnom mi to sve uspijemo prodati, a najvi\u0161e izvezemo u Hrvatsku, dok ostatak prodamo na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu. Mi smo dobro pro\u0161li, ali drugi proizvo\u0111a\u010di krumpira su u veoma lo\u0161em stanju”, kazao je Vukojevi\u0107 za “Nezavisne”.<\/p>\n\n\n\n
On nagla\u0161ava da je ina\u010de poljoprivreda devastirana te da ne bi mogli funkcionirati bez uvoza.<\/p>\n\n\n\n
“Ja sam za to da se sve deklarira, odnosno da se na svaki na\u010din mo\u017ee do\u0107i do podataka proizvo\u0111a\u010da, i vjerujem da bismo time sprije\u010dili uvoz”, kazao je Vukojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da je pandemija korona virusa sve poremetila te da su dosad iskopali male koli\u010dine krumpira, ali da jo\u0161 ne zna kako \u0107e se sve dalje odvijati.<\/p>\n\n\n\n
Rampa u Srbiji
Ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimovi\u0107 najavio je da \u0107e dr\u017eava u narednom periodu uvesti novu mjeru, posebnu sezonsku carinu za uvoz krumpira, i to za period od studenog do velja\u010de, kada je ovaj proizvod i najtra\u017eeniji.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, ove godine su proizvo\u0111a\u010di imali dva puta ve\u0107e prinose, a uslijed epidemije potra\u017enja je pala i automatski je do\u0161lo do ozbiljnih problema. U isto vrijeme, do\u0161lo je do masovnog uvoza krumpira, prenosi “Biznis.rs”.<\/p>\n\n\n\n
Nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uvo\u0111enje sezonskih prelevmana na uvoz krumpira u BiH u mjesecima kada je ovaj proizvod najtra\u017eeniji zna\u010dajno bi utjecalo na to da povr\u0107e, umjesto da truli na deponijama, bude iskori\u0161teno i prodato, isti\u010du poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di i ka\u017eu da tu mjeru tra\u017ee ve\u0107 dugo, ali bez uspjeha kod nadle\u017enih. Prema podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":19496,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-19495","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n