![\"\"](\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/kulturni-vodic-3-Your-Story-Instagram-Post-1024x1024.jpg\")
<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Mi\u0161ljenje o knjizi -prof. dr. sc. Jure Beljo
SEZONSKO STO\u010cARSTVO HERCEGOVINE,
Autor: Du\u0161an Musa
Knjiga Sezonsko sto\u010darstvo Hercegovine, autora Du\u0161ana Muse svojevrsno je djelo o sto\u010darstvu Hercegovine, njegovoj povijesti, zna\u010daju, karakteristikama, ali isto tako o Hercegovcima, ljudima koji se bave sto\u010darstvom, ljudima kojima je to djelatnost, i zanimanje. Iz knjige je o\u010dito da se ti ljudi bave sto\u010darstvom, ne samo radi koristi ve\u0107 i iz ljubavi prema tom poslu. To je najbolje rekao jedan od intervjuiranih plani\u0161taka izjavom da je \u201e\u010dobanija je posao kojeg mora\u0161 voljeti\u201c. To je jednostavno postao na\u010din njihova \u017eivota, \u017eivota u kojemu se oni najbolje snalaze. Autoru treba zahvaliti \u0161to nam je ovom knjigom pribli\u017eio \u017eivot plani\u0161taka, kako ih on naziva, i detaljno kroz razgovore s njima, za budu\u0107e nara\u0161taje ostavio zapise o jednom zanimanju koje postupno nestaje.
Autor ispravno zaklju\u010duje da je sto\u010darstvo u Hercegovini od pamtivijeka imalo va\u017enu ulogu. Za mnoge je bilo glavni oslonac u borbi za pre\u017eivljavanje. U razli\u010ditim podru\u010djima i razdobljima bilo je \u010dak ispred ratarske proizvodnje. U tom su kontekstu posebno bile va\u017ene ovce, \u0161to autor isti\u010de u jednom poglavlju kad ka\u017ee da je \u201eovca hranila, odijevala i obuvala Hercegovce\u201c. Od ovce se dobivalo mlijeko, sir, meso, ko\u017ea za oputu ili mje\u0161inu, vuna za odje\u0107u, posteljinu i sli\u010dno. Stoga nije \u010dudno da je u pro\u0161losti svako hercegova\u010dko seosko ku\u0107anstvo imalo barem dvadesetak ovaca, a ona bogatija imala su vi\u0161e od stotinu.
Sam naziv sezonsko sto\u010darstvo autor obja\u0161njava boravkom stoke na dva podru\u010dja tijekom godine: doma u ju\u017enoj Hercegovini tijekom jeseni i zime, te u planinskom podru\u010dju u kasno prolje\u0107e, ljeti i ranu jesen. Otkako je Jovo Popovi\u0107 u Glasniku zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u 1936. i 1937. godini objavio vi\u0161e priloga o \u017eivotu u planini sto\u010dara iz ju\u017ene Hercegovine, opisao njihov rad, putovanja, njihov polo\u017eaj, nije se pojavio sli\u010dan rad koji bi opisao tu zna\u010dajnu agrarnu djelatnost, kao Du\u0161an Musa u ovome djelu. No za razliku od Jove Popovi\u0107a, Musa je prikazao i povijesni kontekst sto\u010darstva i agrar na podru\u010dju tzv. visoke Hercegovine, prostore \u010cvrsnice, Vrana, Ljubu\u0161e.
Knjiga je koncepcijski podijeljena u \u0161est poglavlja, kao tematskih cjelina. Prvo i drugo poglavlje obra\u0111uju povijesni slijed tih podru\u010dja od anti\u010dkih vremena, Ilira, pa do srednjeg vijeka. Naime sezonsko sto\u010darstvo, odnosno izgon stoke na ljetnu ispa\u0161u u planinu, kako pi\u0161e Marko Vego tradicija je Vlaha iz predturskog vremena. U tom je dijelu knjige posebno zanimljiv dio u kojemu se autor osvrnuo na gangu, karakteristi\u010dni glazbeni izri\u010daj Hercegovine. Temeljem brojnih literaturnih izvora autor zaklju\u010duje da bi ganga mogla biti \u010dak ilirskog podrijetla.
U povijesnom osvrtu na podru\u010dje Planine, autor nas u knjizi upoznaje s dvije znamenite porodice; jedna je iz srednjeg vijeku i druga iz turskog razdoblja. Te su porodice imale va\u017enu ulogu u povijesti tih krajeva i vjerojatno su bile vlasnici velikoga dijela toga podru\u010dja. To su srednjovjekovni velika\u0161 Mastan Bubanji\u0107 i begovska porodica Kop\u010di\u0107a. Povijesni izvori, koje autor citira, sugeriraju da je Mastan Bubanji\u0107 stolovao u Dre\u017enici, ali je ljeta provodio na planini, a najpoznatiji i najljep\u0161i lokalitet na tom podru\u010dju, Masna Luka vjerojatno je bilo njegovo ljetno boravi\u0161te i pretpostavlja se da je po njemu dobilo ime. S druge strane begovska porodica Kop\u010di\u0107a iz Duvna bila je vlasnik velikog dijela planinskih ispasi\u0161ta i dopu\u0161tala kmetovima iz ju\u017ene Hercegovine da tu borave ljeti. Kasnije je ve\u0107ina kmetova otkupila zemlju od begova, tako da su danas vlasnici zemlji\u0161ta na podru\u010dju Vrana, \u010cvrsnice i Ljubu\u0161e, uglavnom ku\u0107anstva iz donje Hercegovine. Samo s podru\u010dja op\u0107ine \u010citluk, prema popisu \u0161to ga je 1936. godine sa\u010dinio Jovo Popovi\u0107 118 doma\u0107instava imalo je zemlju na tom podru\u010dju. Bilo je to za ono vrijeme pravo bogatstvo jer su s tog zemlji\u0161ta dobivali \u017eito i krumpir \u0161to ima je pomoglo u pre\u017eivljavanju.
Posebno je zanimljivo tre\u0107e poglavlje koje autor ozna\u010dava kao turbulentnu sada\u0161njost, u kojemu pi\u0161e o zna\u010daju sto\u010darstva za stanovnike Hercegovine, a posebno o \u017eivotu plani\u0161taka. Autor je obi\u0161ao sve zakutke tih planinskih krajeva u kojima jo\u0161 uvijek ima plani\u0161taka koji izgone svoje i ovce drugih vlasnika, odnosno pobravi\u010dara, na ljetnu ispa\u0161u, od Svinja\u010de, Grku\u0161a, Sesaru\u0161e, Modru\u0161e, Dugog polja do Risovca i Ked\u017eare, pa do Tribi\u0161eva, Zlopolja i Ljubu\u0161e. Obi\u0161ao je gotovo sve plani\u0161taka i sa njima obavio razgovor poput novinarskog intervjua, kako bi saznao kako plani\u0161taci \u017eive, kako se nose s pote\u0161ko\u0107ama planinskog \u017eivota, \u0161to sve proizvode i koliko im se isplati taj posao, a posebno kako im ide prodaja sira koji proizvode. Iz tih se razgovora mo\u017ee zorno vidjeti \u017eivot u planini, kako razmi\u0161ljaju plani\u0161taci, \u0161to ih raduje i mu\u010di. No valja re\u0107i da je autor vodio zanimljive razgovore i s drugim sto\u010darima koji ne izgone ovce u planinu, a ukupno je intervjuirao 24 sto\u010dara. Kao vrstan novinar, Musa je te razgovore vodio tako da \u010ditatelji mogu ste\u0107i pravi uvid u \u017eivot sto\u010dara, a napose plani\u0161taka.
Posebna je vrijednost knjige Du\u0161ana Muse Sezonsko sto\u010darstvo \u0161to se iz njezina teksta mo\u017ee napraviti usporedba sa stanjem sto\u010darstva na ovim prostorima prije stotinjak godina, onako kako ga je opisao Jovo Popovi\u0107 u prvoj polovini pro\u0161loga stolje\u0107a. Uspore\u0111uju\u0107i tekstove Muse i Popovi\u0107a mo\u017ee se zaklju\u010diti da su se neke okolnosti radikalno promijenile, a neke su ostale iste. Ponajprije vi\u0161estruko se smanjio broj stoke, a samim tim i broj plani\u0161taka. Ili kako re\u010de jedan od intervjuiranih: \u201eNesta ljudi, nesta i ovaca\u201c. Nekada je samo iz op\u0107ine \u010citluk bilo vi\u0161e plani\u0161taka nego \u0161to ih je Musa sada zatekao, a vjerojatno je prona\u0161ao sve koji se jo\u0161 bave tim poslom. U vrijeme Jove Popovi\u0107a, ovisno o mjestu polaska i dolaska, ovce su na planinu iz ju\u017ene Hercegovine putovale dva do \u010detiri dana, a danas se prevoze kamionima pa putovanje traje nekoliko sati, \u0161to je veliko olak\u0161anje za stoku i sto\u010dare. Isto tako danas sto\u010dari koriste sva tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a, od telefona, struje i drugih pomagala. No mu\u017ea ovaca je ru\u010dna kao i prije, a spravljanje sira je ostalo kao i stolje\u0107ima prije. Svi plani\u0161taci isti\u010du da se sav sir proda bez pote\u0161ko\u0107a, bez obzira na cijenu. Ranije nije bio problem anga\u017eirati \u010dobane, jer je bilo dovoljno nezaposlene \u017eenske radne snage. Danas je najve\u0107i problem na\u0107i \u010dobane, a u tom su kontekstu zanimljivi komentari nekih plani\u0161taka. Jedan ka\u017ee da \u201e\u010dobana ne mo\u017ee\u0161 na\u0107’ da ga pla\u0107a\u0161 dukatin\u201c, a drugi duhovito veli: \u201eNema vi\u0161e neudatih tetaka koje su birvaktile \u010duvale ovce\u201c. Autor je uspio napraviti intervju i s dvojicom pastira iz Bosne, koji su mu govorili o svojim iskustvima u \u010duvanju ovaca.
Obilaze\u0107i taj lijepi kraj, autor se potrudio prikazati, ne samo \u017eivot i rad sto\u010dara, ve\u0107 i neke znamenitosti toga podru\u010dja. Prikazao nam je bogato kulturolo\u0161ko i arheolo\u0161ko naslije\u0111e planina poput nekropola ste\u0107aka, arheolo\u0161kih artefakata, kulinarstvo i kulinarske tradicije, a prona\u0161ao je i neke zaboravljene legende. Ova knjiga ima i stanovitu etnolo\u0161ku vrijednost, jer nam je autor dao obja\u0161njenje brojnih lokalnih planinskih termina, koji se danas rijetko mogu \u010duti i koje mla\u0111e generacije ne znaju.
Na koncu valja zahvaliti autoru \u0161to je \u0161irem \u010ditateljstvu pribli\u017eio ovu zanimljivu temu i ostavio budu\u0107im nara\u0161tajima pri\u010de i zapise o jednom zanimanju koje pomalo pada u zaborav. Koliko je sustavno Musa pristupio temi sezonskog sto\u010darstva u Planini pokazuje i broj literaturnih navoda u knjizi. Autor je konsultirao vi\u0161e od 50 literaturnih navoda poznatih znanstvenika, povjesni\u010dara i stru\u010dnjaka drugih profila. Ovu \u0107e knjigu rado pro\u010ditati svi koje iole zanima sto\u010darstvo, \u017eivot sto\u010dara, a posebno oni koji vole planine i \u017eivot u planinskim uvjetima. Svima njima preporu\u010dam ovo zanimljivo i \u010ditljivo \u0161tivo.
Prof. dr. sc. Jure Beljo
Mostar, lipanj, 2023.<\/p>\n\n\n\n
B.Medi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cetvrta ve\u010der obilje\u017eavanja Dana Grada Ljubu\u0161kog posve\u0107ena je predstavljanju knjige novinara Du\u0161ana Muse, rije\u010d je o njegovoj jedanaestoj knjizi naziva” Sezonsko sto\u010darstvo zapadne Hercegovine”. Predstavljanje knjige bit \u0107e odr\u017eano ve\u010deras u hotelu Bigeste s po\u010detkom u 19.00 sati, tim povodom gosp. Musu ugostili smo u programu Radija Ljubu\u0161ki. “Knjiga obra\u0111uje jedan od najva\u017enijih poslova u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":199863,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[33,3],"tags":[],"class_list":["post-199859","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","category-ljubuski"],"yoast_head":"\n