Voditeljica mostarske COVID bolnice doc. dr. sc. Svjetlana Grgi\u0107 jedna je me\u0111u brojnim herojima u bijelom koji se nalaze na prvoj crti borbe za \u017eivot. <\/p>\n\n\n\n
Specijalizantica infektologije i subspecijalistica intenzivne medicine Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar u pripremnom razgovoru za intervju za Ve\u010dernji list BiH isti\u010de kako je rije\u010d o bolesti s tisu\u0107u lica za koju se unaprijed ne mo\u017ee pouzdano re\u0107i koga \u0107e usmrtiti.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo svakodnevno suo\u010davate se sa smr\u0107u ljudi. Kako to pro\u017eivljavate, kako uspijevate nastavljati funkcionirati, raditi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Adekvatna skrb i lije\u010denje bolesnika je obveza i svakodnevna rutina na\u0161eg posla, osobito u ovo doba nove pandemije. Neopisivo je zadovoljstvo izlije\u010diti bolesnika i ispratiti ga svojoj obitelji nakon bolovanja te\u0161ke bolesti kakvu izaziva SARS-CoV-2. Istodobno, svakodnevno se suo\u010davamo s iznenadnim ili o\u010dekivanim smrtnim ishodom kod bolesnika kojima, na\u017ealost, unato\u010d svim provedenim mjerama lije\u010denja, nismo uspjeli pomo\u0107i. Na gubitak ljudskog \u017eivota nikad se ne mo\u017eete naviknuti, \u010desto i sami emotivno pro\u017eivljavamo takve gubitke te istinski suosje\u0107amo s obiteljima u njihovoj boli. Svatko od nas koji radimo na COVID odjelima ima svoj na\u010din oporavka i rehabilitacije od posla te neugodnih situacija. Za mene je to moja obitelj koja mi je baza i oaza mira.<\/p>\n\n\n\n Kada smo zavirili na COVID odjel, stvorio se osje\u0107aj kako je mala skupina ljudi na prvoj crti boji\u0161nice, ostavljena od svih. Kako to do\u017eivljavate? Samo, primjerice, deset metara izvan tog prostora ljudi hodaju bez maske, dru\u017ee se, u\u017eivaju\u2026 Kako komentirate tu, rekao bih, nadrealnost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 U organizaciji COVID bolnice i COVID odjela od prvoga su dana djelatnici, lije\u010dnici i medicinske sestre Klinike za infektivne bolesti, Odjela za anesteziju i reanimaciju te Odjela za plu\u0107ne bolesti koji su ve\u0107 430 dana aktivno uklju\u010deni u rad s COVID bolesnicima i njihovo zbrinjavanje po negativnom testu tzv. post COVID stanja. Ne smijemo zaboraviti ni dijagnosti\u010dke djelatnosti SKB-a Mostar (Zavod za mikrobiologiju, Zavod za radiologiju, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku) bez kojih mi klini\u010dari uop\u0107e ne bismo mogli raditi. Na koncu, zdravstveni profesionalci ne bi mogli adekvatno zbrinjavati svoje pacijente bez rada i dobre organizacije cjelokupnog pomo\u0107nog osoblja potrebnog za rad u COVID bolnici, a to su na\u0161e servirke, \u010dista\u010dice, nosa\u010di boca s kisikom, razna tehni\u010dka potpora, od informati\u010dara, bolni\u010dke ljekarne, razli\u010ditih tehni\u010dkih usmjerenja do, na koncu, rukovodstva bolnice odnosno Kriznog sto\u017eera na \u010delu s ravnateljem prof. dr. sc. Antom Kvesi\u0107em koji nerijetko donosi te\u0161ke odluke o cjelokupnom funkcioniranju bolni\u010dkoga sustava. Dakle, kao \u0161to vidite, to uop\u0107e nije nimalo mala skupina ljudi potrebna tijekom 24 sata u radu s COVID bolesnicima. Dakle, samo timskim i koordiniranim radom aktivno doprinosimo adekvatnom i kvalitetnom zbrinjavanju bolesnika.<\/p>\n\n\n\n Osje\u0107ate li umor?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Nakon 430 dana kontinuiranog rada gore navedenih svih slu\u017ebi u SKB-u Mostar, bez odmora, sigurno je da osje\u0107amo umor, ali i dalje neprestano svi do\u017eivljavamo svaki dan kao novi izazov u radu s COVID pacijentima te se maksimalno trudimo dati najbolje od sebe za skrb te\u0161kih bolesnika. S jedne strane, mi se borimo za \u017eivote te\u0161ko oboljelih svaki dan, a s druge strane, svjedo\u010dimo odre\u0111enim reakcijama u javnosti koje ignoriraju postojanje virusa, kao i druge te\u0161ke bolesti koje nastaju kao posljedica zaraze, \u0161to je \u010desto frustriraju\u0107e za nas.<\/p>\n\n\n\n U javnosti i medijima govori se samo o mrtvima, zara\u017eenima, propustima u bolnici\u2026 Je li to tako?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Medijska pozornost usmjerena svakodnevno na COVID bolnicu je dobra sve dok se prenose argumentirane \u010dinjenice. Te \u010dinjenice \u010desto su usmjerene isklju\u010divo na broj umrlih, ali ne i na broj oporavljenih, otpu\u0161tenih iz bolnice i na koncu na rad cjelokupnog osoblja koje se posljednju godinu dana nesebi\u010dno zala\u017ee za lije\u010denje te\u0161kih bolesnika, \u010desto zanemaruju\u0107i osobni \u017eivot. U trenutku kad vijesti postanu neargumentirane i senzacionalisti\u010dke, onda postaju opasne i posti\u017eu \u017eeljeni cilj konfuznosti, nemira i nejasno\u0107a u javnosti. Na\u017ealost, brojke umrlih su velike u kona\u010dnici, \u0161to je o\u010dekivano s obzirom na broj hospitaliziranih i ukupan broj zara\u017eenih, kao i dobnu strukturu bolesnika. Na\u017ealost, zbog naglog porasta broja zara\u017eenih raste i broj te\u0161ko oboljelih koje se mora hospitalizirati. Mislim kako je jako va\u017eno prezentirati te informacije to\u010dno i jasno, gledaju\u0107i cjelokupnu situaciju, kao podatke o karakteristikama bolesnika. Skrb o velikom broju bolesnika, veliki broj prijema u jednom danu predstavljaju veliki izazov za svaki zdravstveni sustav i organizacijsku jedinicu. Do sada ni u jednom trenutku COVID bolnica i SKB Mostar nisu bili pred kolapsom. Svakodnevno se pratilo situaciju i pravodobno radilo reorganizaciju rada kako bi se adekvatno zbrinulo te\u0161ke bolesnike s COVID-19. Kada tijekom jednog vikenda hospitaliziramo vi\u0161e od stotinu te\u0161kih bolesnika, od kojih pri samom prijmu svaki od njih tra\u017ei vi\u0161esatni anga\u017eman potpunog medicinskoga tima, onda su zaista mogu\u0107i odre\u0111eni propusti, kao \u0161to je zaka\u0161njeli obrok i sli\u010dno. Kad ve\u0107 spominjem obroke, za ve\u0107i broj pacijenta hranjenje predstavlja veliki problem zbog ote\u017eanoga disanja te im je potrebna pomo\u0107 sestara. E, sad, zamislite kada stigne ru\u010dak, imate 50 \u2013 60 pacijenata na jednom odjelu, 5 \u2013 10 sestara, a k tomu i \u010ditav drugi niz zadataka, poput podjele terapije i ostaloga. Stoga, daleko smo od nepogre\u0161ivosti, ali u danim nam okolnostima dajemo svoj maksimum i velika ve\u0107ina na\u0161ih pacijenata to vidi i osje\u0107a. Glas nezadovoljnih uvijek je bio mnogo glasniji od svih onih zadovoljnih i zahvalnih, a vjerujte mi da je njihov broj znatno ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Kakvim procjenjujete odgovor dr\u017eave na ovu krizu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Svjedo\u010dili smo nespremnosti mnogih dr\u017eava, koje su imale i ure\u0111enije zdravstvene sustave, na krizu koju je izazvao koronavirus. I BiH, s obzirom na nepoznanice o virusu, tako\u0111er se suo\u010dila s tim problemom. No, kada danas analiziramo to vrijeme, ipak smo pravodobno i adekvatno odgovorili na izazove u kriznoj situaciji, odr\u017eali zdravstveni sustav u danim okolnostima zahvaljuju\u0107i zdravstvenim djelatnicima. Zdravstveni djelatnici, lije\u010dnici, medicinske sestre i drugo pomo\u0107no osoblje glavna su okosnica cijele borbe protiv ove pandemije. Pokazali su kako se na\u0161i gra\u0111ani u njih mogu pouzdati i da \u0107e dati sve od sebe kako bi svakome pomogli. Zdravstveni sustav BiH pokazao se izdr\u017eljivim, ali na povr\u0161inu su iza\u0161le sve manjkavosti, prije svega, zapu\u0161tenost infrastruktura, nedostatak odgovaraju\u0107ih specijalisti\u010dkih djelatnosti te dovoljan broj educiranoga osoblja koje je nu\u017eno za kvalitetnu skrb o oboljelima od COVID-19.<\/p>\n\n\n\n Da vas lai\u010dki pitam, mo\u017ee li se znati s vi\u0161e od godinu dana od pojave virusa, koga \u0107e ubiti, \u0161to se zna?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Na\u0161a COVID bolnica do sada je imala vi\u0161e od 2000 hospitaliziranih bolesnika razli\u010ditih klini\u010dkih slika i stekli smo ogromno iskustvo u lije\u010denju. Lije\u010denje smo provodili slijede\u0107i algoritme lije\u010denja sukladno svjetskim i europskim protokolima, baziraju\u0107i se isklju\u010divo na medicinu temeljenu na dokazima. Naju\u010dinkovitije je pravodobno prepoznavanje ranih znakova prijete\u0107ih te\u0161kih oblika infekcije na osnovi klini\u010dkih simptoma, radiolo\u0161ke obrade i laboratorijskih nalaza kako bi se na vrijeme po\u010dela adekvatna terapija kisikom i ostala suportivna terapija u lije\u010denju. Odgovor bolesnika na susret s virusom ovisi o pojedina\u010dnom imunolo\u0161kom odgovoru bolesnika koji je zaista nepredvidiv i ovisi o brojnim \u010dimbenicima, imaju\u0107i u vidu i pridru\u017eenost jedne ili vi\u0161e popratnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto se ljudi hvale kako imaju 1, 2, 3 ili 200 jedinica antitijela nakon testiranja. \u0160to nam ti rezultati govore i jesu li jamstvo da se netko ipak ne mo\u017ee ponovno zaraziti ili pak mo\u017ee imati trajni imunitet?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Postoje razli\u010dite tvrdnje o imunosti te, ovisno o mjestu istra\u017eivanja, razdoblju te veli\u010dini studije, spoznaje su razli\u010dite i nedefinirane. Prema njema\u010dkom institutu \u201cRobert Koch\u201d, zaklju\u010duje se da prema dosada\u0161njim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona \u010dvrsta ni koliko traje te se preporu\u010duje cijepljenje \u201cbez obzira na povijest prethodne simptomatske ili asimptomatske infekcije SARS-CoV-2\u201d. Prirodni imunitet varira i bolest mo\u017ee izazvati tako te\u0161ke komplikacije, a cilj je to izbje\u0107i. Preliminarni podaci pokazuju da vas imunitet nakon preboljele bolesti mo\u017eda ne\u0107e za\u0161tititi od nove varijante soja i nitko ne zna koliko traje prirodni imunitet. Cjepivo je mo\u0107niji imunogen, ja\u010di od imuniteta nakon stvarnog virusa te nudi bolju za\u0161titu. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, ispitivanje antitijela \u201cu svrhu dono\u0161enja odluka o cjepivima\u201d nije preporu\u010dljivo.<\/p>\n\n\n\n Brojni se odlu\u010duju uzeti preventivno antibiotik pri pojavi simptoma. \u010cine li sebi dobro?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Na\u017ealost, dostupnost antibiotika predstavlja veliku opasnost za njihovu zlouporabu. Vrijeme je pokazalo kako je u\u010dinkovitost antibiotika u infekciji koronavirusom nikakva, osim u slu\u010dajevima bakterijske koinfekcije koja je vrlo rijetka. Dakle, preventivna uporaba antibiotika strogo je zabranjena.<\/p>\n\n\n\n \u0160to je onda, narodski re\u010deno, potrebno \u010diniti kada se ljudi zaraze, uzimati vitamine, cink\u2026?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Jedina sigurna u\u010dinkovita obrana organizma protiv virusa jest cijepljenje. Sve ostalo su \u010dinjenice koje su napisali u razli\u010ditim medijima razli\u010diti neprofesionalci, \u010desto neutemeljene na znanstvenim dokazima, dostupne op\u0107oj populaciji, \u0161to izaziva veliku konfuziju i nepovjerenje u zdravstveni sustav.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da ste na prvoj crti, pretpostavljam da ste se cijepili protiv koronavirusa?!<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Da, naravno, AstraZenecinim cjepivom.<\/p>\n\n\n\n Veliki je broj teoreti\u010dara zavjere koji tvrde kako su cjepiva opasna. Kada biste ih uspore\u0111ivali s drugim lijekovima, pa i onim za sni\u017eavanje temperature, \u0161to biste rekli?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 \u0160to se ti\u010de AstraZenece ili nekog drugog cjepiva, treba gledati broj ljudi koji su cijepljeni i mora se voditi ra\u010duna o velikom broju, vi\u0161e milijuna procijepljenih. Me\u0111u tolikim brojem cijepljenih nije neo\u010dekivano da postoji odre\u0111eni broj nuspojava, kojih nema ni\u0161ta vi\u0161e ni manje nego kod bilo kojeg lijeka koji imamo na tr\u017ei\u0161tu. Ako uzmete bilo koji lijek na tr\u017ei\u0161tu, npr. paracetamol, andol, imat \u0107ete jednako toliko opasnih komplikacija.<\/p>\n\n\n\n