Predsjednica Udru\u017eenja “Stop mobbing” iz Trebinja Anica Rami\u0107 izjavila je za Fenu kako je pandemija koronavirusa doprinijela pove\u0107anju mobbinga u Bosni i Hercegovini te je dodala kako se tom udru\u017eenju u 2020. godini za pomo\u0107 obratilo 230 zaposlenika iz BiH.<\/p>\n\n\n\n
– Zbog pandemije zatvorene su mnoge zanatske radnje, mala i srednja poduze\u0107a, a me\u0111u radnicima koji su ostali bez posla veliki je broj onih koji su imali ugovor na odre\u0111eno vrijeme i kojima poslodavci u vrijeme pandemije nisu produ\u017eili ugovore o radu – kazala je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istaknula je kako se radnicima prijeti otkazima, smanjuju im se pla\u0107e te su primorani da \u0161ute i trpe.<\/p>\n\n\n\n
– Da bi ste se suprotstavili zlostavlja\u010du morate imati odre\u0111enu sigurnost i morate imati izbor. Problem kod nas je borba za egzistenciju. \u017dive\u0107i u dru\u0161tvu u kome manjka ba\u0161 svega, od ljudskog dostojanstva do \u017eivotnih namirnica, primorani smo prihvatiti stanje kakvo jeste iz prostog razloga da bi smo pre\u017eivjeli. Zbog straha od poslodavaca ve\u0107ina ljudi ne \u017eeli uop\u0107e pri\u010dati o ovom obliku pritiska – ustvrdila je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mobbing se mo\u017ee veoma lako prepoznati<\/p>\n\n\n\n
Mobbinga je fenomen karakteristi\u010dan za tranzicijska dru\u0161tva, ali i gospodarstva razvijenih zemalja.<\/p>\n\n\n\n
Ako ste izlo\u017eeni psihofizi\u010dkoj torturi od pretpostavljenih na svom radnom mjestu, ako dobivate neprimjerene ili nemogu\u0107e zadatke, koje niste u situaciji obaviti, ako ste izlo\u017eeni stalnom stresu i bojkotu od kolega zbog fizi\u010dkog nedostatka, spola ili stupnja obrazovanja, onda ste najvjerojatnije \u017ertva mobbinga.<\/p>\n\n\n\n
Udru\u017eenju “Stop mobbing” od njegova osnivanja 2008. godine do danas je zaprimilo 2.665 prijava koje se odnose na mobbing, diskriminaciju. U 2020. godini pomo\u0107 je zatra\u017eilo 230 zaposlenika iz cijele BiH: Banja Luke, Gacka, Trebinja, Bijeljine, Mostara, Isto\u010dnog Sarajeva, Sarajeva, Zenice, Mostara, Novog Grada.<\/p>\n\n\n\n
Rami\u0107 poja\u0161njava kako mobberi maltretiraju na nekoliko na\u010dina.<\/p>\n\n\n\n
– Mogu napadati va\u0161 socijalni ugled, \u0161iriti tra\u010deve, ismijavati vas i poni\u017eavati pred drugima. Mogu vam uskra\u0107ivati kontakte, isklju\u010divati iz razgovora, vikati i davati poni\u017eavaju\u0107e gest-mimike. \u017drtve su stalno pod stresom, daju im se besmisleni, poni\u017eavaju\u0107i zadaci i primorani su na rad koji im \u0161teti zdravlju, a mogu\u0107i su i fizi\u010dki napadi, te seksualno zlostavljanje – kazala je predsjednica Udru\u017eenja “Stop mobbing”.<\/p>\n\n\n\n
Po njezinim rije\u010dima, dugotrajna izlo\u017eenost ovakvom stanju kod \u017ertava mobbinga izaziva gomilu fizi\u010dkih i psihi\u010dkih problema.<\/p>\n\n\n\n
– Osoba razvija poja\u010danu osjetljivost, gubitak samopouzdanja i apetita, te osje\u0107a stalni umor, a javlja se i nesanica. \u017drtve mobbinga odlaze na posao s “gr\u010dem u \u017eelucu” i “nervozom”, a sve to prati bezvoljnost, pove\u0107an osje\u0107aj straha i smanjenje produktivnosti u izvr\u0161avanju zadataka i obveza – istaknula je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pritom je naglasila kako kroz nekoliko godina sve navedene smetnje prelaze u kroni\u010dne bolesti koje dovode do trajnog invaliditeta i napu\u0161tanja radnog mjesta, pa \u010dak i samoubojstva, ako se na vrijeme ne pru\u017ei adekvatna pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n
BiH pri vrhu po u\u010destalosti mobbinga, najra\u0161ireniji u organima uprave<\/p>\n\n\n\n
U posljednje vrijeme \u010desto se pri\u010da o problemu mobbinga, me\u0111utim, Rami\u0107 ka\u017ee kako na\u0161e dru\u0161tvo nije razvilo ni svijest, a ni mehanizme za njegovo sprje\u010davanje te da je BiH, zahvaljuju\u0107i tome \u0161to “nitko ne \u017eeli da se mije\u0161a”, postala jedan od rekordera po u\u010destalosti pojave koja se identificira terminom mobbinga.<\/p>\n\n\n\n
– Svede se na to koliko je pojedinac spreman da se sam suprotstavi tom suptilnom teroru, koji se obi\u010dno doga\u0111a u \u010detiri oka ili u masi koja gleda svoja posla ili se smije. Ne zna se \u0161ta je gore: biti sam ili u masi s nasilnikom. Takvo nam je dru\u0161tvo – \u0161uti i trpi, i jo\u0161 budi sretan \u0161to si tu i ima\u0161 posao. Radi se o za\u010daranom krugu ucjena i poni\u017eenja. Zahvaljuju\u0107i tome \u0161to se “nitko ne \u017eeli mije\u0161ati” na\u0161a zemlja je postala jedan od rekordera po u\u010destalosti pojave koja se identificira terminom mobbinga. Ili, jednostavnije re\u010deno, kaznenim djelom zlostavljanja, \u0161ikaniranja, napastovanja, prijetnji ili (bilo fizi\u010dkih ili psihi\u010dkih) maltretiranja na radnom mjestu – kazala je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Stvar je utoliko ozbiljnija, dodala je Rami\u0107, ako se ima u vidu da je prema nedavno objavljenim statisti\u010dkim podacima, ova pojava najra\u0161irenija u organima dr\u017eavne uprave (ministarstva, sekretarijati), \u0161kolstvu, zdravstvu te kulturi i obrazovanju – dakle, upravo u onim ustanovama i institucijama koje bi trebale da predstavljaju dru\u0161tvenu preventivu takvim pojavama.<\/p>\n\n\n\n
– Ovo je pri\u010da u kojoj na kraju nema pobjednika. \u017drtva ili napu\u0161ta posao ili postaje neu\u010dinkovita ukoliko ostane, a mobber od ostalih bude percipiran kao osoba s kojom se ne smije ulaziti u konflikt, pa se firmom\/institucijom \u0161iri atmosfera straha, koja nije produktivna zbog \u010dega firma propada – istaknula je Rami\u0107 i navela primjer Njema\u010dke u kojoj je izra\u010dunato da jedan slu\u010daj mobbinga kroz samo jednu godinu mo\u017ee izazvati \u0161tetu za firmu u iznosu od 30.000 do 100.000 eura.<\/p>\n\n\n\n
Objelodanjeni slu\u010dajevi mobbinga, na\u017ealost, predstavljaju samo vrh ledenog brijega, jer, kako ka\u017ee Rami\u0107, ve\u0107ina \u017ertava se ne usudi iza\u0107i u javnost s tim, iz straha da ne bude jo\u0161 gore, nesvjesna \u010dinjenice da gore ne mo\u017ee biti. Mobbing je bolest civilizacije koju stvara sama ta civilizacija ili bolje re\u010deno njezino uru\u0161avanje: moralno, pravno i svako drugo.<\/p>\n\n\n\n
Po njezinim rije\u010dima, posljedice mobbinga po dru\u0161tvo su stravi\u010dne:<\/p>\n\n\n\n
– Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da se na spletkarenje, potkopavanje i poni\u017eavanje s namjerom da se eliminiraju nepo\u017eeljni tj. naj\u010de\u0161\u0107e oni koji ometaju izvr\u0161avanje kriminalnih radnji ili oni koji su bolji, tro\u0161i mnogo vi\u0161e energije nego na posao, na napredovanje pojedinaca, firme i dru\u0161tva u cjelini. Iz toga je o\u010digledno da je mobbing jedan od najbitnijih faktora siroma\u0161tva, kako \u017ertve tako i dru\u0161tva op\u0107enito, pa bi svi dokumenti koji se bave smanjenjem siroma\u0161tva morali uklju\u010divati i mjere za eliminaciju ili bar smanjenje mobbinga i psiho-socijalnu rehabilitaciju \u017ertava mobbinga.<\/p>\n\n\n\n
\u017drtva mobbinga ne smije \u0161utjeti<\/p>\n\n\n\n
Kada osoba postane svjesna da je postala \u017ertva mobbinga ne smije se predati ve\u0107 mora oja\u010dati sebe da u borbi koja joj predstoji – ustraje, poru\u010duje Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Najprije treba poku\u0161ati razgovarati s mobberom (ako je to uop\u0107e mogu\u0107e) i re\u0107i mu da on mora prestati s tim jer je to \u0161to radi nehumano, protuzakonito i \u0161tetno po ustanovu\/firmu, a mo\u017ee naru\u0161iti i njegov ugled.<\/p>\n\n\n\n
– \u017drtva ne smije donositi nagle odluke i nipo\u0161to ne smije napustiti radno mjesto – jer time \u010dini uslugu mobberu. Umjesto toga, mora po\u010deti prikupljati informacije i dokaze \u0161to \u0107e joj sve biti potrebno za budu\u0107i od\u0161tetni zahtjev i obavijestiti sve (navodne) borce za ljudska prava o teroru koji trpi na radnom mjestu – poru\u010dila je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er ka\u017ee kako bi o zlostavljanju trebalo izvijestiti predstavnika sindikata, nadre\u0111enu osobu, instituciju ili direktora, najbolje pismeno putem protokola, a izvan firme\/institucije lije\u010dnika medicine rada ili barem svog lije\u010dnika op\u0107e prakse, kao i kontaktirati druge ljude koji imaju ili su imali sli\u010dan problem.<\/p>\n\n\n\n
– Pri\u010dajte, pri\u010dajte, pri\u010dajte svima i svagdje o tome \u0161to vam se doga\u0111a, kako biste potaknuli i druge da iste takve svoje probleme tako\u0111er iznesu javno. Zato je o zlostavljanju potrebno obavijestiti \u0161to vi\u0161e osoba, a po potrebi putem medija u\u010diniti stvar javnom i eksplicitno navesti imena mobera. To \u0107e \u017eigosati mobere kao izrazite negativce i primitivce, pa \u0107e mo\u017eda ustuknuti – kazala je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u017drtvama mobbinga je poru\u010dila da odu na bolovanje ukoliko pritisak mobbera postane nesnosan, a nikako da prekidaju radni odnos, “jer bi to zna\u010dilo poraz za \u017ertvu, neka\u017enjavanje mobbera, a posljedice stresa \u0107e ostati prisutne i nakon toga”.<\/p>\n\n\n\n
Rje\u0161enje problema mobbinga Rami\u0107 vidi u omasovljavanju i eventualnom udru\u017eivanju svih onih koji se ne\u0107e miriti s takvim terorom, ve\u0107 \u0107e mu se suprotstaviti, a na \u010demu, kako ka\u017ee, intenzivno radi Udru\u017eenje gra\u0111ana “Stop mobbing” iz Trebinja.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predsjednica Udru\u017eenja “Stop mobbing” iz Trebinja Anica Rami\u0107 izjavila je za Fenu kako je pandemija koronavirusa doprinijela pove\u0107anju mobbinga u Bosni i Hercegovini te je dodala kako se tom udru\u017eenju u 2020. godini za pomo\u0107 obratilo 230 zaposlenika iz BiH. – Zbog pandemije zatvorene su mnoge zanatske radnje, mala i srednja poduze\u0107a, a me\u0111u radnicima […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21093,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n