Druga vjetroelektrana koju \u0107e graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne bit \u0107e ona na lokaciji Pokle\u010dani sjeveroisto\u010dno od Posu\u0161ja, odnosno nedaleko od mjesta Rakitna, s instaliranom snagom 132 megawata.<\/p>\n\n\n\n
To je tek jedna u nizu vjetroelektrana za koje postoje golemi potencijali, ponajprije u Hercegovini i na podru\u010dju koje pokriva Elektroprivreda sa sjedi\u0161tem u Mostaru, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH<\/p>\n\n\n\n
Kako je to i nedavno istaknuo generalni direktor EP HZ HB Marinko Gilja na temelju studije me\u0111unarodne agencije International Renewable Energy Agency (IRENA), ura\u0111ena je studija procjene potencijala obnovljivih izvora energije na ovom prostoru. Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, po podacima Dr\u017eavne regulatorne agencije za elektri\u010dnu energiju, u 2019. cijela potro\u0161nja elektri\u010dne energije u BiH iznosila je 12.330,13 GWh, s tim da se mora imati na umu kako je sredinom te godine uga\u0161en i mostarski Aluminij, koji je bio najve\u0107i potro\u0161a\u010d elektri\u010dne energije, \u0161to onda zna\u010dajno smanjuje ukupnu bilancu u BiH. Potencijali vjetroenergije pokazuju, zapravo, da su dvostruko ve\u0107i od trenuta\u010dnih potreba cijele Bosne i Hercegovine, uklju\u010duju\u0107i \u010dak i velike potro\u0161a\u010de, kakva je bazna i metalska industrija.<\/p>\n\n\n\n
Razvojni projekti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Upravo je na obnovljivim izvorima energije cijelo svoje funkcioniranje i utemeljio EP sa sjedi\u0161tem u Mostaru, a puno je manje to slu\u010daj s EP BiH, a tek djelomi\u010dno i Elektroprivreda Republike Srpske, kojoj je ipak najve\u0107i potencijal dovr\u0161etak planova vezanih uz Gornje horizonte, uz \u0161to se ve\u017ee proizvodnja elektri\u010dne energije od vode. EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne radi na 30-ak razvojnih projekata obnovljivih izvora energije koji su u razli\u010ditim fazama, od kojih su pojedini na po\u010detku, dok su drugi u visokoj fazi pripremljenosti za izgradnju.<\/p>\n\n\n\n Ranije su provo\u0111ena i mjerenja brzine, snage i u\u010destalosti vjetra koja su, prakti\u010dki, me\u0111u najva\u017enijima za dono\u0161enje odluke o gradnji na odre\u0111enoj lokaciji. Me\u0111u potencijalno najzanimljivije spadaju lokacije Velja Me\u0111a u op\u0107ini Ravno, zatim Crkvina kod Trebinja, Velika Vlajna i Planinica na podru\u010dju Mostara, kao i Jatrebinka, zatim Ra\u0161ka Gora, Kre\u0161i\u0107a Gaj, Jasenjani, Plo\u010dno i Bahtijevica. Uz Mesihovinu, koja je me\u0111u najve\u0107im projektima vjetroparkova, u Tomislavgradu potencijal se vidi i na lokacijama Ugrova\u010da te Duvanjsko polje. U susjednom Livnu potencijal za izgradnju vjetroelektrana postoji na prijevoju Borova glava te Cincaru, a u Kupresu na lokacijama Debelo brdo, Zloselo, \u0160uica, Ravanska vrata i Filipovi\u0107a polje.<\/p>\n\n\n\n U Stocu to su Hrgud i Dabarsko polje, a u \u010capljini Hrasno kod istoimenog sveti\u0161ta. Zna\u010dajne potencijale imaju i lokacije u op\u0107inama Grahovo i Glamo\u010d te Nevesinje i Berkovi\u0107i. Veliki problem za realizaciju projekata predstavljaju spore procedure. Istodobno u Europskoj uniji, koju i BiH mora slijediti, osobito u oblasti dekarbonizacije, odnosno prestanka proizvodnje elektri\u010dne energije od ugljena, sna\u017eno raste proizvodnja od obnovljivih izvora. Osobito kori\u0161tenjem snage vjetra i sunca. Treba imati na umu da su vjetroelektrane naj\u010de\u0161\u0107e smje\u0161tene u podru\u010djima udaljenim od komunikacijskih infrastruktura, potro\u0161a\u010da i prijenosne mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Anga\u017eiranje ekonomije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zbog toga su tro\u0161kovi izgradnje vjetroelektrana zna\u010dajno ve\u0107i. No, s druge strane, ta \u010dinjenica predstavlja izvjesnu prednost zbog mogu\u0107nosti pokrivanja \u0161ireg prostora BiH elektroenergetskom mre\u017eom. To onda dugoro\u010dno smanjuje energetska ograni\u010denja za izgradnju industrijskih kapaciteta. Vjetroenergija je iznimno isplativa. Naime, u vijeku trajanja od oko 20 godina vjetroturbina ima \u201cfaktor iskori\u0161tenja\u201d izme\u0111u \u010dak 3000% i 8200%. To u prijevodu zna\u010di kako turbina proizvede izme\u0111u 30 i \u010dak 82 puta vi\u0161e energije nego \u0161to je cijena njezine izrade, dostave, kori\u0161tenja i kasnijeg razmontiranja.<\/p>\n\n\n\n S tim da se ponovno na istome mjestu mogu postaviti novi vjetroagregati bez dodatnog ulaganja u infrastrukturu. Nije nebitno i da izgradnja ovih objekata mo\u017ee u zna\u010dajnoj mjeri potaknuti i doma\u0107u gra\u0111evinsku operativu. Procjene govore kako se na taj na\u010din usmjeri najmanje 20 posto investicije za lokalne izvo\u0111a\u010de radova. Zbog zavidnoga potencijala u Bosni i Hercegovini, otvaraju se perspektive za razvoj pogona koji bi izra\u0111ivali dijelove za vjetroelektrane. I to ne samo za one koje bi se gradilo u BiH nego i cijelome svijetu s obzirom na veliki porast broja vjetroparkova koje se gradi.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Dnevnik.ba<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Druga vjetroelektrana koju \u0107e graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne bit \u0107e ona na lokaciji Pokle\u010dani sjeveroisto\u010dno od Posu\u0161ja, odnosno nedaleko od mjesta Rakitna, s instaliranom snagom 132 megawata. To je tek jedna u nizu vjetroelektrana za koje postoje golemi potencijali, ponajprije u Hercegovini i na podru\u010dju koje pokriva Elektroprivreda sa sjedi\u0161tem u Mostaru, pi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21136,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21135","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n