\u201eMislim da je ovo vrlo suptilna pri\u010da o Mostaru, ispri\u010dana nekim kazali\u0161nim sredstvima koja nisu pretenciozna prije svega\u201c, izjavio je dramski autor Almir Ba\u0161ovi\u0107 povodom premijere nove predstave Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Mostaru \u201eIsus, Sin \u010covje\u010dji\u201c, prema istoimenom djelu velikog libanonskoga pisca Halila D\u017eubrana.<\/p>\n\n\n\n
Strindberg je ma\u0161tao o kazali\u0161tu koje bi bilo jedna vrsta Biblije za nepismene, opisao je Ba\u0161ovi\u0107, poru\u010div\u0161i kako ga je ova predstava podsjetila na to, a sama po sebi je, prema njegovim rije\u010dima, stilski \u010dista, kultivirana, a ujedno je ispri\u010dana i jedna od temeljnih pri\u010da, ne samo unutar kr\u0161\u0107anske kulture, nego generalno u povijesti svijeta.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePri\u010da je ovo na koju se mi referiramo kad ka\u017eemo da je danas 2021. godina. Mi samo prizivamo taj jedan doga\u0111aj kojem je povijest dala veliki simboli\u010dki opseg. Lijepo je vidjeti da se predstava referira i na povijest likovne umjetnosti, da je vrlo suptilno provu\u010dena glazba koja je vezana za ovo podneblje, a da se ni u \u010demu nije pretjeralo, ve\u0107 se napravio jedan vrlo, vrlo pristojan kazali\u0161ni \u010din\u201c, naveo je ovaj dramski knji\u017eevnik.<\/p>\n\n\n\n
Predstava \u201eIsus, Sin \u010covje\u010dji\u201c odu\u0161evila je Tinu Laco sa Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru. Ka\u017ee kako je uistinu dirnuta na\u010dinom na koji je D\u017eubranova poezija u prozi dramatizirana i donesena na scenu, naglasiv\u0161i kako to nije bio nimalo lagan zadatak.<\/p>\n\n\n\n
\u201eToliko veliko, toliko op\u0161irno, toliko dirljivo djelo, ne\u0161to \u0161to ima mitolo\u0161ku dimenziju. Mislim da je sve odra\u0111eno pametno. Iskori\u0161ten je i jezik filma i jezik proze i jezik fotografije, a sve to u slu\u017ebi teatra. U tome su zaista i glumci i re\u017eija i cijela ekipa uspjeli. Zasta, mogu im samo \u010destitati\u201c, poru\u010dila je Laco.<\/p>\n\n\n\n
Da je ova univerzalna biblijska pri\u010da uspje\u0161no i dostojanstveno postavljena, mi\u0161ljenja je i dramaturg Kemal Ba\u0161i\u0107, koji je naglasio kako se vrlo \u010desto s ovakvim djelima zna pretjerati u dramatizaciji, ali ovom prilikom to nije bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOva predstava jako je zanimljiva. Vrlo \u010desto kad su ovakve pri\u010de na\u0111u u kazali\u0161tu zna se pretjerati u nekim stvarima, malo oti\u0107i u neki folklor ili ne\u0161to sli\u010dno tomu, ali ovdje je zaista uspje\u0161no prije\u0111en taj rizik koji je postojao. Posebno je zanimljiva okolnost predstave i kao cjelina odli\u010dno funkcionira. Mislim da \u0107e imati svoj \u017eivot na repertoaru ove ku\u0107e\u201c, izjavio je dramaturg Ba\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na svoje kolegice i kolege sino\u0107 je posebno ponosna bila glumica Lutkarskog kazali\u0161ta Mostar Jadranka Popovi\u0107 Miljko, koja je otkrila kako je ganuta svim dijelovima ove predstave, od zvukovnog, scenskog do onog gluma\u010dkog.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvi imamo svoj Libanon i svi \u017eivimo svoj Libanon, zato se u ovoj prekrasnoj pri\u010di mo\u017eemo svi prona\u0107i, bez obzira tko smo i \u0161to smo. \u010cestitke svima u HNK Mostar od srca, drago mi je \u0161to sam kao gledateljica dio ovoga. Predstava me jako ganula i mislim da \u0107e svakog \u010dovjeka otvorenog srca jednako tako dirnuti. Nitko nije imun na ljubav, na patnju na bol, na \u017ertvu. Na Libanon\u201c, izjavila je ova glumica.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetimo, redatelj predstave \u201eIsus, Sin \u010covje\u010dji\u201c je Robert Pehar, a u predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordi\u0107 Kuret, Anja Kraljevi\u0107, Ivo Kre\u0161i\u0107, Ana Ljubi\u0107, Nikolina Mari\u0107, Dra\u017een Pavlovi\u0107, Robert Pehar, Velimir P\u0161eni\u010dnik Njiri\u0107, Ivan Skoko, Iva \u0160imi\u0107, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Gali\u0107 i Branko Kuzmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pomo\u0107nica redatelja i osoba zadu\u017eena za koreografiju je Jelena Kordi\u0107 Kuret, a tekst je prilagodio i dramatur\u0161ki obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Re\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Halil D\u017eubran, libanonsko-ameri\u010dki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Isto\u010dne Katoli\u010dke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi\u0161e ga je zanimala kr\u0161\u0107anska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale sna\u017ean utjecaj na njegovo stvarala\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u201eMislim da je ovo vrlo suptilna pri\u010da o Mostaru, ispri\u010dana nekim kazali\u0161nim sredstvima koja nisu pretenciozna prije svega\u201c, izjavio je dramski autor Almir Ba\u0161ovi\u0107 povodom premijere nove predstave Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Mostaru \u201eIsus, Sin \u010covje\u010dji\u201c, prema istoimenom djelu velikog libanonskoga pisca Halila D\u017eubrana. Strindberg je ma\u0161tao o kazali\u0161tu koje bi bilo jedna vrsta Biblije […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21945,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n