{"id":22607,"date":"2021-05-18T12:53:47","date_gmt":"2021-05-18T11:53:47","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=22607"},"modified":"2021-05-18T12:53:48","modified_gmt":"2021-05-18T11:53:48","slug":"18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/","title":{"rendered":"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00bbVjeru uvodi isti sveti<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0106a\u0107ko, nebom ki kraljuje;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je u srca i pameti<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U duboko usadjuje\u00ab<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(iz Bo\u0161kovi\u0107eve pjesme U Slavu za\u010de\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije, <em>Virgo sine labe concepta<\/em>)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 60-im i 70-im godinama pro\u0161loga stolje\u0107a otkriveno je da su protoni i neutroni, koje se do tada smatralo elementarnim \u010desticama, sastavljeni od jo\u0161 manjih dijelova koji su nazvani kvark. Kvarkovi nemaju mjerive dimenzije, mo\u017eemo samo re\u0107i da su manji od milijuntog dijela milijarditog dijela centimetra. Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 1758. tiska svoje najva\u017enije djelo Teorija prirodne filozofije (lat. <em>Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium)<\/em> u kojoj iznosi tvrdnju da se u temelju gra\u0111e tvari nalaze to\u010dke bez dimenzija, ali obdarene silama. U to doba avangardna i malokome shvatljiva tvrdnja, u na\u0161e doba frapantna \u010dinjenica da je formulirao teoriju koja obja\u0161njava sve oblike i svojstva tvari u vrijeme kada nije bilo eksperimentalnih sredstava za istra\u017eivanje prirode (nije bilo elektronskih mikroskopa, akceleratora, detektora, supersudariva\u010da ili bilo kojih drugih instrumenata kojima bi se eksperimentalno do\u0161lo do onoga \u0161to je Bo\u0161kovi\u0107 iznio u Teoriji).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Podrijetlo&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ro\u0111en na dana\u0161nji dan 1711. u Dubrovniku kao osmo od devetero djece majke Paole\/Paule r. Bettere i Nikole Bo\u0161kovi\u0107a. Svu svoju djecu Bo\u0161kovi\u0107evi su \u0161kolovali u isusova\u010dkom dubrova\u010dkom kolegiju (<em>Collegium Ragusinum<\/em>; pomno razra\u0111enom metodom podu\u010davanja kolegij je odgajao izvrsne \u0111ake budu\u0107e latinske pjesnike i ljude koji \u0107e iskazati darovitost u mnogim podru\u010djima.). \u010cetvero djece odlu\u010dilo se za duhovna zvanja (Marija Dumna, Baro &nbsp;Ignacije, Ivan Dominik i Ru\u0111er), dvoje je imalo ulogu u kulturnoj povijesti (Petar, knji\u017eevnik i prevoditelj; Anica, pjesnikinja), Marija Ruse zasnovala je obitelj, Bo\u017eo (Natal) i Marko Antun koji je umro kao dijete. Paola Bo\u0161kovi\u0107 bila je pobo\u017ena, \u0161kolovana, jaka \u017eena koja je do\u017eivjela 103 godine. Njezin je djed bio podrijetlom iz Bergama (Italija), koji se kao bogati trgovac doselio u Dubrovnik, a otac joj je bio Bara Petar Bettera, trgovac i poznati pjesnik.&nbsp; Bo\u0161kovi\u0107eva obitelj s o\u010deve strane potje\u010de iz Hercegovine, iz katoli\u010dke \u017eupe Ravno u Popovu polju, iz tada potpuno katoli\u010dkog sela Orahova Dola. Ru\u0111erov pradjed bio je Bo\u0161ko Pokraj\u010di\u0107 (ili Podkraj\u010di\u0107), po kojem je obiteljska loza, koja se odvojila od loze Pokraj\u010di\u0107a, dobila prezime Bo\u0161kovi\u0107. Nikola Bo\u0161kovi\u0107 zaposlit \u0107e se kao trgovac u Dubrovniku; po trgova\u010dkim \u0107e poslovima dospjeti na Istok, najvi\u0161e u Novi Pazar, tamo ste\u0107i imovinu, na temelju koje \u0107e se poslije sasvim osamostaliti i vratiti u Dubrovnik te o\u017eeniti Paolom. Umro je kada je Ru\u0111er imao 10 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u0160kolovanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ru\u0111er, ili Ru\u0111e, kako ga je obitelj zvala, odmalena pokazuje darovitost koju okru\u017eenje u kojem \u017eivi poti\u010de. Zavr\u0161iv\u0161i u Dubrovniku osnovnu \u0161kolu i <em>Collegium Ragusinum<\/em> &nbsp;s 14 godina dolazi na Rimski kolegij (<em>Collegium Romanum <\/em>poslije Papinsko sveu\u010dili\u0161te Gregoriana.), a rektor&nbsp; o.&nbsp; Capitozzi 16. rujna 1725. godine pi\u0161e: \u201eGospodin Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 primljen je u novicijat u Rimu, mladi\u0107 od kojega se mnogo o\u010dekuje\u201c. Na Rimskom je kolegiju studirao retoriku, filozofiju, teologiju, a kao student teologije, 1740., po\u010dinje predavati matematiku \u010diju \u0107e katedru voditi, i unijeti mnoge inovacije, do 1760.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Rimskom je kolegiju pro\u0161ao redoviti tijek isusova\u010dke formacije. Studij je zavr\u0161io sa sjajnim uspjehom. A kako je kod isusovaca to tada bio obi\u010daj, pet je sati pred sveu\u010dili\u0161nim i profesorskim zborom izlagao i branio cijelu teologijsku i filozofski znanost <em>(examen ad universum).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za sve\u0107enika je zare\u0111en s 29 godina, 5. studenoga 1774., u Rimu u crkvi sv. Ignacija. Mladu je misu slu\u017eio na oltaru sv. Alojzija Gonzage. Bo\u0161kovi\u0107 je kao sve\u0107enik obavljao svoj pastoral \u2013 slavio je misu svaki dan, katehizirao, propovijedao, ispovijedao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Znanstveni po\u010deci<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U javni znanstveni \u017eivot Bo\u0161kovi\u0107 je u Rimu u\u0161ao kada ga je papa Benedikt XIV. uvrstio me\u0111u trojicu matemati\u010dara koji su trebali pregledati pukotine na kupoli crkvi sv. Petra i predlo\u017eiti na\u010din sanacije. Bo\u0161kovi\u0107 predla\u017ee pet \u017eeljeznih obru\u010deva koji bi obuhvatili kupolu i sprije\u010dili uru\u0161avanje tog Michelangelova remek-djela \u2013 bila je to njegova prva stati\u010dka ekspertiza. Uslijedile su druge zada\u0107e (\u0161tete uzrokovane poplavama Tibera (1. hidrotehni\u010dka ekspertiza); problemi na rijekama Pad i Adiga) koje je Bo\u0161kovi\u0107 rije\u0161io znanjem mehanike i hidrodinamike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prvi izra\u010dunao spljo\u0161tenost Zemlje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izme\u0111u gradova Rima i Riminija izmjerio je meridijanske stupnjeve te je izradio zemljopisnu kartu Papinske Dr\u017eave. Da bi izveo tu svoju prvu&nbsp; geodetsko-kartografsku ekspediciju morao je pobolj\u0161ati mjerne instrumente i konstruirati nove. Rezultate mjerenja objavljuje 1755. pod naslovom<em> O znanstvenom putovanju po Papinskoj dr\u017eavi\u2026<\/em> (lat. <em>De litteraria expeditione per Pontificiam\u2026<\/em>) uz koje prila\u017ee i zemljovid Papinske dr\u017eave<em> Nova zemljopisna karta Crkvene Dr\u017eave<\/em> (lat. <em>Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico<\/em>). Taj je rad utjecao na kasniju kartografiju i geoznanost. Dobivene meridijanske stupnjeve iskoristio je, zajedno s mjerenjima drugih ekspedicija, da bi izra\u010dunao spljo\u0161enost Zemlje. Rezultat koji je dobio, koriste\u0107i se spravama koje je sam izradio, vrlo je blizu onome \u0161to \u0107e poslije postati slu\u017ebeni podatak u geodeziji za spljo\u0161tenost Zemlje. Prvi je dokazao da Zemlja nije savr\u0161ena kugla ve\u0107 elipsoid. Tako\u0111er da je nepravilni elipsoid, tj. geoid. Pretpostavio je da je gusto\u0107a Zemlje&nbsp; nejednaka. Oblikovao je metodu za izravnanje nesuglasnih opa\u017eaja po kojoj je u\u0161ao u povijest statistike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sto godina prije Dedekinda i Cantora izrekao je tvrdnju o kontinuumu realnih brojeva do koje je do\u0161ao tra\u017ee\u0107i odgovor na pitanje o strukturi tvari, a uz pomo\u0107 na\u010dela analogije i jednostavnosti prirode.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je Frederick William Herschel otkrio Uran mislio je da se radi o kometu. Bo\u0161kovi\u0107 je zaklju\u010dio da se radi o planetu \u0161to \u0107e poslije i biti potvr\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Teorija prirodne filozofije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegovim se \u017eivotnim djelom smatra \u201eTeorija prirodne filozofije\u201d iz 1758., u kojoj je objedinio rezultate dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja i izlo\u017eio smjelu tvrdnju da se u temelju gra\u0111e tvari nalaze to\u010dke bez dimenzija koje su obdarene silama. To je revolucionarna tvrdnja koju je tada malotko razumio. Poku\u0161at \u0107e unificirati sile svih prirodnih fenomena, \u0161to je va\u017eno jer su za svaki prirodni fenomen (od elektriciteta, magnetizma, gravitacije\u2026)&nbsp; u 18. st. postojali razli\u010diti zakoni. U svojoj se Teoriji vodi dvjema principima: principom jednostavnosti i analogije prirode te principom neprekidnosti ili kontinuiteta.&nbsp; Podrazumijevao je da se u prirodi sve doga\u0111a najjednostavnije mogu\u0107e te da se priroda uvijek pona\u0161a na sebi sli\u010dan na\u010din i to tako da izme\u0111u pojedinih stanja nema prekida nego se moraju pro\u0107i sva stanja. Jezgru njegove filozofije prirode \u010dini teorija sila koju je godinama razvijao. U situaciji kada ne mo\u017ee ni\u0161ta eksperimentalno provjeriti poku\u0161ava odgovoriti na pitanja: \u0160to je sila? i \u0160to je tvar? Zaklju\u010dio je da je tvar sastavljena od nedjeljivih i neprote\u017enih to\u010daka koje su obdarene silama i me\u0111usobno odijeljene nekim razmakom. Unaprijedio je Newtonov zakon gravitacije time \u0161to je uo\u010dio da se na vrlo malim udaljenostima nalazi vrlo velika odbojna sila. Slavna Bo\u0161kovi\u0107eva krivulja (<em>curva Boscovichiana<\/em>) povezuje Newtonovu privla\u010dnu i Bo\u0161kovi\u0107evu odbojnu silu i dalje tu krivulju primjenjuje na sve ostale fenomene. Kada je dovr\u0161io svoje djelo nije bilo eksperimentalnih sredstava za istra\u017eivanje prirode, materija se nije mogla prou\u010davati \u2013 pa ipak formulirao je teoriju koja obja\u0161njava sve oblike i svojstva tvari i koja se pokazala to\u010dnom 200 godina poslije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Veliko znanstveno putovanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U dobi od 48 godina zapo\u010dinje svoje veliko znanstveno putovanje i prvi put dolazi u Pariz. Kre\u0107e se u krugovima poznatih znanstvenika i visokoga dru\u0161tva. Upoznaje mnoge enciklopediste. U tim krugovima vladaju ideje prosvjetiteljstva, akademska znanost je potpuno okrenuta prosvjetiteljstvu, \u010desto je protuklerikalna, protukatoli\u010dka, a nadasve protuisusova\u010dka. Mnogi su francuski znanstvenici i mislioci imali predrasude o njemu i nikada nisu shvatili njegovu veli\u010dinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Engleskoj, u Greenwichu,&nbsp; prima ga kraljevski astronom i ravnatelj zvjezdarnice James Bradley &nbsp;i upu\u0107uje u rad znamenite zvjezdarnice smje\u0161tene na nultom meridijanu. U Engleskoj je primljen u <em>Royal Society.<\/em> Izabrali su Bo\u0161kovi\u0107a da iz Carigrada motri prolazak Venere ispred Sunca. No nije stigao na vrijeme u Carigrad, razboljet \u0107e se i tamo ostati sedam mjeseci. &nbsp;Istra\u017eit \u0107e ru\u0161evine Troje iznose\u0107i novu tezu po kojoj se ru\u0161evine Troje nalaze dublje u unutra\u0161njosti, \u0161to je u 19. st. potvrdio Schliemann.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon toga ide u Bugarsku, Moldaviju, Var\u0161avu u kojoj upoznaje budu\u0107ega kralja Stanislava &nbsp;Poniatowskog od kojega \u0107e poslije, kada postane kralj, tra\u017eiti pomo\u0107 kada ruska ratna flota zaprijeti opsadom i bombardiranjem Dubrovnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vra\u0107a se u Be\u010d, gdje ga Marija Terezija, s kojom se prije upoznao rje\u0161avaju\u0107i diplomatski problem izme\u0111u Lucce i <a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Toskana\">Toskanskoga<\/a> vojvodstva, anga\u017eira za rje\u0161avanje stati\u010dkog problema \u2013 pukotine na kupoli carske knji\u017enice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Putovanje zavr\u0161ava u Italiji u Paviji (1763.) gdje postaje profesor matematike na dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Univerzalni um renesansnog tipa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stru\u010dnjak u mehanici, optici, matematici, astronomiji, gra\u0111evinskoj statici, hidrotehnici, arheologiji, meteorologiji, fizici, geodeziji. Konstruktor i graditelj. Inovator i mistik. Filozof, pjesnik, diplomat. Znanstvenik. Polihistor. Vjernik.&nbsp; Postavio je temelje budu\u0107im znanstvenim postignu\u0107ima u astronomiji, geoznanosti, statistici. Utemeljio je zvjezdarnicu u Breri za koju je sam izradio nacrte, opremio najboljim instrumentima i financirao. \u010clan glavnih akademija i u\u010denih dru\u0161tava Europe. Aktivan u dru\u0161tvenom \u017eivotu svojega doba. Dru\u017ei se sa znanstvenicima, enciklopedistima, knji\u017eevnicima, okrunjenim glavama, biskupima, diplomatima, utjecajnim ljudima svojega vremena, \u201eobi\u010dnim ljudima\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegova privatna i znanstvena korespondencija jedna je od bogatijih u 18. stolje\u0107u, oko 3000 pisama. Dopisivao se s velikim u\u010denjacima svoga vremena. Ta su pisma \u010desto postajala znanstvene rasprave na 20-30 stranica. Veliki dio korespondencije su i privatna pisma koja je pisao bratu, sestri, majci. Kao dvadesetogodi\u0161njak pi\u0161e bratu Bo\u017ei u Dubrovnik: \u00bbBo\u017ejom milosti ne trebam drugo od vas doli va\u0161ih molitava i desi li mi se ikada zgoda da podnosim neda\u0107e, smatrat \u0107u se presretnim da u\u017eivam koji plod sv. Siroma\u0161tva i goli Kri\u017e Kristov za koji sam si preduzeo da ga slijedim\u2026 I budite uvjereni, da sam tako zadovoljan sa svojim stanjem, da kad bih imao u svojoj ruci sva kraljevstva svijeta, sva bih pustio.\u201c Iz pisama se pone\u0161to saznaje \u201ekakav je bio\u201c: krupnije gra\u0111e, po\u0161ten \u010dovjek, poma\u017ee malim ljudima, slavi sv. misu ujutro, zanimljiv govornik, nije pio, nije pu\u0161io, igrao je bilijar, u hipu je mogao smisliti nekoliko prigodnih stihova, dru\u017eeljubiv, omiljen i rado priman gost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jo\u0161 jedan Hrvat na Mjesecu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isusova\u010dki red zabranjen je 1773. Oduzeta mu je imovina, general&nbsp; Dru\u017ebe je zatvoren, isusovci su preko no\u0107i ostali na ulici, oduzet im je politi\u010dki utjecaj, zabranjeno okupljanje. Bo\u0161kovi\u0107 pi\u0161e u pismu: \u201eJa \u0107u skinuti isusova\u010dki talit, ali \u0161to \u0107u sutra obu\u0107i i kako \u0107u se osje\u0107ati u toj odje\u0107i.\u201c Dobio je vi\u0161e ponuda o kojima razmi\u0161lja, ali ponuda iz Pariza bila je takva da se ne odbija: Luj XV. obe\u0107ava mu francusko dr\u017eavljanstvo, radno mjesto direktora optike francuske ratne mornarice na kojem \u0107e se mo\u0107i baviti istra\u017eivanjima, vrlo visoku pla\u0107u i \u010dlanstvo u francuskoj akademiji \u2013 jedino obe\u0107anje koje se nije ispunilo. Takav je Bo\u0161kovi\u0107ev status izazvao mnogo zavisti i spletkarenja protiv njega u francuskoj znanstvenoj zajednici. Bo\u0161kovi\u0107 tra\u017ei dopust i odlazi u Veneciju, u Bassano u kojem tiska zbornik radova iz optike i astronomije, 1785. Sljede\u0107e godine umire njegov brat Bo\u017eo, a Ru\u0111er odlazi u Milano. U posljednjem pismu od 28. VIII. 1786., \u0161to ga je pisao sestri Anici, veli Bo\u0161kovi\u0107 na po\u010detku: \u00bbI ja sam zdrav u svemu ostalomu izvan glave, koja je oslabila, da ne mogu s njom \u010dinit ni u dugo ni kako bi se htjelo i kako sam prije \u010dinio\u00ab. A svr\u0161ava rije\u010dima: \u00bbMoja se svrha pribli\u017eiva; imam 76 godi\u0161ta i \u0107utim slabos. S Bogom.\u00ab Umro je u Milanu 13. 2. 1787. Pokopan je u crkvi santa Maria Podone u Milanu, ne zna se to\u010dno gdje, u ti\u0161ini, bez u\u010denih govora i ki\u0107enih nekrologa. Sve su tada\u0161nje novine objavile vijest o smrti jednoga od najve\u0107ih umova 18. stolje\u0107a. Dubrova\u010dki senat obilje\u017eava njegovu smrt podigav\u0161i mu spomen-plo\u010du u katedrali Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije. Pogrebni govor odr\u017eao je njegov prijatelj pjesnik, latinist Brno \u0110amanji\u0107 (Bernardus Zamagna) koji \u0107e biti tiskan iste godine<em>, Oratio in funere Rogerii Josephi Boscovichii<\/em>, i u kojem je \u0110amanji\u0107 iscrpno prikazao tijek Bo\u0161kovi\u0107eva \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1935. po Bo\u0161kovi\u0107u je nazvan krater na Mjesecu \u2013 &nbsp;&nbsp;Boscovich \u2013 na kojem su krateri jo\u0161 trojice hrvatskih znanstvenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00bbVjeru uvodi isti sveti \u0106a\u0107ko, nebom ki kraljuje; On je u srca i pameti U duboko usadjuje\u00ab (iz Bo\u0161kovi\u0107eve pjesme U Slavu za\u010de\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije, Virgo sine labe concepta) U 60-im i 70-im godinama pro\u0161loga stolje\u0107a otkriveno je da su protoni i neutroni, koje se do tada smatralo elementarnim \u010desticama, sastavljeni od jo\u0161 manjih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":22608,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-22607","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.7 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u00bbVjeru uvodi isti sveti \u0106a\u0107ko, nebom ki kraljuje; On je u srca i pameti U duboko usadjuje\u00ab (iz Bo\u0161kovi\u0107eve pjesme U Slavu za\u010de\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije, Virgo sine labe concepta) U 60-im i 70-im godinama pro\u0161loga stolje\u0107a otkriveno je da su protoni i neutroni, koje se do tada smatralo elementarnim \u010desticama, sastavljeni od jo\u0161 manjih [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-05-18T11:53:47+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-05-18T11:53:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"601\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik\",\"datePublished\":\"2021-05-18T11:53:47+00:00\",\"dateModified\":\"2021-05-18T11:53:48+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/\"},\"wordCount\":2181,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/\",\"name\":\"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg\",\"datePublished\":\"2021-05-18T11:53:47+00:00\",\"dateModified\":\"2021-05-18T11:53:48+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg\",\"width\":696,\"height\":601},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"\u00bbVjeru uvodi isti sveti \u0106a\u0107ko, nebom ki kraljuje; On je u srca i pameti U duboko usadjuje\u00ab (iz Bo\u0161kovi\u0107eve pjesme U Slavu za\u010de\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije, Virgo sine labe concepta) U 60-im i 70-im godinama pro\u0161loga stolje\u0107a otkriveno je da su protoni i neutroni, koje se do tada smatralo elementarnim \u010desticama, sastavljeni od jo\u0161 manjih [&hellip;]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-05-18T11:53:47+00:00","article_modified_time":"2021-05-18T11:53:48+00:00","og_image":[{"width":696,"height":601,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik","datePublished":"2021-05-18T11:53:47+00:00","dateModified":"2021-05-18T11:53:48+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/"},"wordCount":2181,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/","name":"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg","datePublished":"2021-05-18T11:53:47+00:00","dateModified":"2021-05-18T11:53:48+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Detail_of_portrait_of_Ruder_Boskovic_commissioned_from_Vlaho_Bukovac_by_Mihajlo_Pupin_to_give_to_the_National_Museum_in_Belgrade_post-1919-scaled-e1581434751508-696x601-1.jpeg","width":696,"height":601},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1711-roden-ruder-josip-boskovic-znanstvenik-i-vjernik\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"18. svibnja 1711. ro\u0111en Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 \u2013 znanstvenik i vjernik"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22607"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22607\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22609,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22607\/revisions\/22609"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}