{"id":22610,"date":"2021-05-18T12:55:13","date_gmt":"2021-05-18T11:55:13","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=22610"},"modified":"2021-05-18T12:55:14","modified_gmt":"2021-05-18T11:55:14","slug":"18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/","title":{"rendered":"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu?"},"content":{"rendered":"\n

Papa Ivan Pavao II. rodio se 18. svibnja 1920. u mjestu Wadowice u Poljskoj. Rodio se ba\u0161 na dan, kada je poljski mar\u0161al J\u00f3zef Pi\u0142sudski u Prvom svjetskom ratu osvojio Kijev i pobijedio u borbi sa Sovjetskim Savezom. To je bila prva pobjeda poljske vojske nakon vi\u0161e od 200 godina i va\u017ean doga\u0111aj, koji je doveo do slobode i samostalnosti Poljaka. Po mar\u0161alu dobio je srednje ime J\u00f3zef, pi\u0161e bogoslovija-ri.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

Otac, poru\u010dnik Karol Wojtyla sa suprugom Emilijom ro\u0111enom Kaczorowski, u\u010diteljicom porijekom iz Litve, imao je dva sina \u2013 Edmonda i Karola. Kada je malom Karolu bilo osam godina umire mu majka, a tri godine kasnije i stariji brat Edmond, a sestru Olgu nikada nije ni upoznao, jer je umrla prije njegova ro\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

U osnovnoj \u0161koli dobio je nadimak \u2013 Lolek. Zvali su ga i Lolus. Bio je vratar u rodnim Wadowicama u katoli\u010dko-\u017eidovskoj nogometnoj mom\u010dadi. Nastupao je i u kazali\u0161nim predstavama.<\/p>\n\n\n\n

Lolek se ve\u0107 u gimnaziji po\u010dinje anga\u017eirati u Crkvi \u2013 bio je predsjednik mjesnog ogranka katoli\u010dke organizacije mladih Marijina legija. Svaki dan je i\u0161ao na Svetu Misu, poha\u0111ao je vjeronauk i \u010ditao Bibliju. Do njegove 25. godine umrli su mu roditelji, brat, sestra i dio prijatelja i ro\u0111aka. Njegovoj majci u djetinjstvu tako\u0111er su rano umrli majka, bra\u0107a i sestre.<\/p>\n\n\n\n

U to se doba bavio i sportom \u2013 skijanjem, klizanjem, planinarenjem i nogometom, gdje je u pravilu bio vratar. Volio je i plivanje, vi\u0161ednevne izlete, spu\u0161tanje kanuom i vo\u017enju biciklom. Od osnovne \u0161kole bavio se glumom u raznim kazali\u0161nim skupinama.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1938. maturira s odli\u010dnim uspjehom nakon \u010dega seli s ocem u Krakov. Prvi put se zaposlio kao pomo\u0107ni kuhar na gradili\u0161tu neke ceste. U to doba dvoumi se izme\u0111u gluma\u010dke karijere i studija filozofije s jedne, te sve\u0107eni\u010dkog poziva s druge strane. Iste godine Lolek se ipak odlu\u010duje za Filozofski fakultet u Krakovu. Zajedno s poznatim poljskim piscem Juliusom Kidrinkim u tom gradu osniva kazali\u0161te. Ne zanemaruje ni Crkvu, te uskoro postaje predsjednik podmlatka vjerske organizacije \u017dive krunice.
Kada su 1939. godine Nijemci umar\u0161irali u Poljsku Lolek ilegalno nastavlja studij i \u0161iri pacifisti\u010dke ideje, tvrde\u0107i kako se otpor nacistima mo\u017ee i mora pru\u017eiti bez oru\u017eja. Da bi se prehranio, radi u kamenolomu i tvornici sode. Imao je dvije prometne nesre\u0107e, udario ga je automobil i drugi put kamion.<\/p>\n\n\n\n

Sve\u0107enik i biskup<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to mu je 1942. godine umro otac po\u010deo je razmi\u0161ljati o studiju teologije. Kada su Poljsku okupirali Nijemci, sveu\u010dili\u0161ta su zatvorena. Sudjelovao je u osnivanju Rapsodijskog kazali\u0161ta u Krakovu, koje je djelovalo u ilegali. Organizirali su predstave u podrumima i riskirali hap\u0161enja. Da pre\u017eivi radio je kao radnik kamenorezac i kasnije u tvornici kemikalija. Na njega je utjecao Jan Tyranowski, kada je prisustvovao sastancima molitvene grupe \u201c\u017diva krunica\u201d. S Tyranowskim je u slobodno vrijeme raspravljao o vjeri, Bibliji i djelima Sv. Terezije Avilske i Sv. Ivana od Kri\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Dvije godine razmi\u0161ljao je, da postane sve\u0107enik. Krakovski nadbiskup Adam Sapieha primio ga je tajno u bogosloviju. U zoru bi pomagao nadbiskupu na sv. misi, koje su se tajno odr\u017eavale, zatim bi odlazio na posao u tvornicu kemikalija. Popodne je u\u010dio i slu\u0161ao predavanja. Nave\u010der je imao kazali\u0161ne probe. Godine 1944. udario ga je automobil i bio je u bolnici. Iste godine, njegovo se ime pojavilo na listi osoba, koje tra\u017ee nacisti. Skrivao se pet mjeseci u podrumima biskupske pala\u010de. Diplomirao je 1. studenog 1946. godine.<\/p>\n\n\n\n

Biskup ga redi 1. studenog, nakon \u010dega odlazi u Rim na dvogodi\u0161nji studij na dominikanskom sveu\u010dili\u0161tu Angelicum. Doktorira na temu Pitanje vjere kod svetog Ivana od Kri\u017ea, te se 1948. godine vra\u0107a u Poljsku, u selu Niegowice, gdje obavlja poslove \u017eupnika.<\/p>\n\n\n\n

Bio je i kapelan krakovske crkve sv. Florijana, a od 1954. na Katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Lublinu predaje etiku. Organizirao je planinarske ture za mlade. Pokrenuo je bra\u010dno savjetovali\u0161te, koje je bilo vrlo uspje\u0161no. Iskustva je kasnije objavio u knjizi \u201cLjubav i odgovornost\u201d u kojoj je pisao o katoli\u010dkoj seksualnoj etici. Ta knjiga privukla je pozornost pape Pavla VI. Kada je pripremao encikliku Humanae Vitae, koristio je dijelove njegove knjige.<\/p>\n\n\n\n

Krakovski biskup postao je 1958. godine, a pet godina kasnije papa Pavao VI. imenovao ga je nadbiskupom. Kardinalski \u0161e\u0161ir dobiva 1967. kao najmla\u0111i u Zboru kardinala. \u017divio je skromnim \u017eivotom. Najvi\u0161e vremena posve\u0107ivao je vjernicima i volio je izlete u planine. Dru\u017eio se s prijateljima iz \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n

Sudjelovao je na Drugom vatikanskom saboru u nastanku enciklike Gaudium et spes, na dokumentu \u201cDignitatis humanae\u201d i \u201cInter mirifici\u201d. Iskustva je opisao u knjizi \u201cIzvori obnove\u201d iz 1972. godine. To je jedinstvena knjiga, jer je bio jedini aktivni sudionik, koji je napisao knjigu o tome.<\/p>\n\n\n\n

Komunisti\u010dke vlasti prihva\u0107ale su ga puno vi\u0161e, nego druge biskupe u Poljskoj, jer su smatrali, da \u0107e s njime lak\u0161e sura\u0111ivati i da on nema toliko tvrde stavove koliko drugi. Ostvarivao je sve \u0161to je planirao, dobivao je dopu\u0161tenja za gradnju crkvi, dopu\u0161tenja za odr\u017eavanje procesija, dozvole za re\u0111enje sve\u0107enika koji su djelovali i u \u010cehoslova\u010dkoj i sl. Rekao je, da se ne boji komunista, ve\u0107 da se oni boje njega.<\/p>\n\n\n\n

Papa Pavao VI. pozvao ga je 1976. godine, da bude predava\u010d u Rimu za vrijeme korizme. Izazvao je pozornost svojim govorima i izlaganjima. Govorio je o va\u017enosti Isusa u spasenju, o ljudskim pravima, bioetici, dostojanstvu svakog \u010dovjeka i o osobnim iskustvima. Predavanja su objavljena u knjizi.<\/p>\n\n\n\n

Bio je osobni izaslanik pape Pavla VI. na Me\u0111unarodnom euharistijskom kongresu u SAD-u povodom 200. obljetnice ameri\u010dke nezavisnosti.<\/p>\n\n\n\n

U Poljskoj postigao je veliki uspjeh u Nowoj Huti. Taj grad sagradili su komunisti po komunisti\u010dko-ateisti\u010dkim na\u010delima. \u017deljeli su pokazati, da \u010dovjek mo\u017ee \u017eivjeti bez Boga. Karol Wojtyla sa suradnicima potajno je radio na evangelizaciji 200.000 stanovnika Nowe Hute, dok kona\u010dno 1977. nije sagra\u0111ena katoli\u010dka crkva.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eni doga\u0111aji u njegovom \u017eivotu uvijek su bili uz prisutnost patnje. Prije nego je postao sve\u0107enik, umro mu je otac. Kad je postao kardinal, njegov prijatelj do\u017eivio je prometnu nesre\u0107u, u kojoj je izgubio ruku, a kada je postao papa, njegov prijatelj biskup pretrpio je mo\u017edani udar. Jednom je izjavio, da su ga smrti bliskih osoba i roditelja oslobodile od obiteljskih odgovornosti, a preko patnji dobivao je dodatnu energiju u sve\u0107eni\u010dkom radu.<\/p>\n\n\n\n

Papa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kardinalska je konklava Karola Wojtylu izabrala za papu (264. po redu) 16. listopada 1978. godine. Bilo je to prvi puta nakon 456 godina, da papa nije bio Talijan. \u017dele\u0107i ipak naglasiti politiku kontinuiteta Karol uzima ime Ivan Pavao II., a svoju prvu misu 22. listopada na trgu Svetoga Petra zapo\u010deo je rije\u010dima: \u201cNon abbiate paura! Aprite, anzi, spalancate le porte a Cristo! Alla sua salvatrice potest\u00e0 aprite i confini degli stati, i sistemi economici come quelli politici, i vasti campi di cultura, di civilt\u00e0, di sviluppo. Non abbiate paura! Cristo sa cosa \u00e8 dentro l\u2019uomo. Solo lui lo sa!\u201d (\u201cNe bojte se! \u0160tovi\u0161e, \u0161irom otvorite vrata Kristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskoj vlasti granice dr\u017eava, gospodarske i politi\u010dke sustave, \u0161iroka podru\u010dja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist zna \u0161to je u \u010dovjeku. Samo On to zna!\u201d).<\/p>\n\n\n\n

Papa je u svom pontifikatu dao hrabri odgovor na niz moralnih pitanja, sudjelovao je u mirovnim inicijativama, zalagao se za unaprije\u0111enije odnosa sa \u017didovima i muslimanima. Zalagao se za pravdu, zajedni\u0161tvo i solidarnost na temeljima Evan\u0111elja, za osjetljivost prema slabima i nemo\u0107nima, za pravo \u010dovjeka na rad i sudjelovanje u demokratskom odlu\u010divanju.<\/p>\n\n\n\n

U samoj Katoli\u010dkoj Crkvi je, tijekom pontifikata Ivana Pavla II., do\u0161lo do zna\u010dajnih ustrojbenih promjena. Ukratko, duh liberalizma koji je zapljusnuo Crkvu u doba reformi nakon II. Vatikanskog sabora dao je dvojbene rezultate: posljedice su duhovna praznina post-moderne Crkve za\u010dinjena sinkretizmom \u201cspiritualnoga supermarketa\u201d. Novi je papa stoga napravio vidljiv zaokret prema afirmaciji zdravih katoli\u010dkih konzervativnih stajali\u0161ta, simultano ih kombiniraju\u0107i s izuzetno prodornim medijskim nastupom, \u0161to je u kona\u010dnici rezultiralo ekspanzijom svjetskoga utjecaja Katoli\u010dke crkve u doktrinarno i prakti\u010dki ortodoksnom ruhu.<\/p>\n\n\n\n

Novi papa se slu\u017eio dostignu\u0107ima suvremenog svijeta \u2013 od bankovnog ra\u010duna do mlaznog aviona. Prvi je papa koji je poslao e-mail. Bila je to poruka Crkvi u Oceaniji 22. studenog 2001. godine. Vidio je internet kao mogu\u0107nost evangelizacije.<\/p>\n\n\n\n

Proglasio je novih 1338 bla\u017eenika i 482 novih svetaca. To je vi\u0161e od svih papa prije njega zajedno, koji su proglasili ukupno 302 sveca. Me\u0111u svetima su i Hrvati Leopold Mandi\u0107 i Marko Kri\u017eev\u010danin, a me\u0111u bla\u017eenima Alojzije Stepinac, Ivan Merz i Marija Petkovi\u0107. Me\u0111u poznatijima koji su progla\u0161eni svetima i bla\u017eenima su: bl. Majka Terezija iz Calcutte, sv. Josemar\u00eda Escriv\u00e1, bl. Martin Slom\u0161ek kao prvi Slovenac bla\u017eenik, bl. Ceferino Gimenez Malla mu\u010denik iz \u0160panjolske kao prvi Rom bla\u017eenik, sv. Juan Diego, prvi Indijanac progla\u0161en svetim i dr.<\/p>\n\n\n\n

Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Me\u0111u njima ima i Hrvata. Tako je Vinko Pulji\u0107 progla\u0161en kardinalom 1994., a Josip Bozani\u0107 2003. Papa je imao je 1165 op\u0107ih audijencija u Rimu, na koje je do\u0161lo vi\u0161e od 17 milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n

U postkoncilsko doba kada je Ivan Pavao II. preuzeo pontifikat, Katoli\u010dka Crkva je brojala oko 760 milijuna vjernika. U vrijeme njegove smrti, katolika je po najminimalnijm procjenama, bilo oko 1,1 milijarda (mo\u017eda i 1,2). Crkva je prevladala islamski izazov u subsaharskoj Africi i tamo je rastu\u0107a religija (postotak porasta je oko 42% u 2003. godini), ostav\u0161i nedvojbeno najbrojnijom religijom na svijetu (sunitski islam, broji oko 950 milijuna pripadnika).<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u svim svjetskim konfesijama jedino je Katoli\u010dka Crkva poznata po velikom broju preobra\u0107enika iz redova teologa, dok nije poznat slu\u010daj iole zna\u010dajnijega katoli\u010dkog filozofa, teologa ili kakvog drugog eminentnoga vjerskog slu\u017ebenika koji bi postao preobra\u0107enikom na neku drugu ina\u010dicu kr\u0161\u0107anstva, ili bilo koju drugu religiju.<\/p>\n\n\n\n

Katoli\u010dka Crkva ostaje, u poredbi s ostalim konfesijama, nesporno dominantnim utjecajem i nazo\u010dno\u0161\u0107u u op\u0107oj kulturi zapadnih zemalja, od obrazovnoga sustava na svim razinama do sna\u017ene vidljivosti u popularnoj kulturi.<\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme pontifikata, \u010desto je bio bolestan. Nije volio dugo biti u bolnici i na bolovanju. \u010cim mu je bilo bolje, nastavio bi s dnevnim obavezama. Nakon atentata na njega 1981. godine, bio je na operaciji koja je trajala 5 sati. Nakon dvadesetak dana napustio je bolnicu, ali se uskoro vratio, zbog komplikacija. Godine 1992., javno je tijekom nedjeljnog govora rekao, da ide bolnicu. To je bio prvi put, da je neki papa najavio svoj odlazak u bolnicu. On je i prvi papa za kojeg je zabilje\u017eeno, da je za vrijeme pontifikata bio na vi\u0161e od jedne operacije. Kirurzi su mu odstranili benigni tumor na debelom crijevu 1992. godine. Slijede\u0107e godine i\u0161\u010da\u0161io je desno rame, a godinu kasnije bedrenu kost u kuku. Nastojao je biti \u0161to kra\u0107e u bolnici. Dobio je protezu u kuku 1994. godine. Operiran je ponovno na debelom crijevu i trbuhu 1996. godine. Nosio je i slu\u0161ni aparat. Dugi niz godina bolovao je od Parkinsonove bolesti. Ruke su mu se tresle, te\u017ee je govorio, imao je problema u dr\u017eanju usana i lica. Od 2003., imao je problema s \u010ditanjem teksta i sve te\u017ee je govorio. Nije volio da mu netko poma\u017ee, dok to nije sam zatra\u017eio, a to je \u010dinio rijetko. Nastojao je obavljati svoju du\u017enost, usprkos bolovima i pote\u0161ko\u0107ama, a zahtjeve za umirovljenjem, odbacivao je i govorio, da Isus nije si\u0161ao s kri\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de brakova me\u0111u homoseksualcima, a koji bi imali \u201cblagoslov\u201d Crkve, papa se tomu o\u0161tro protivio, u skladu s biblijskom, patristi\u010dkom i op\u0107om vjerskom tradicijom. Sli\u010dna je i problematika zare\u0111ivanja \u017eena za sve\u0107enice. Ljudska povijest pokazuje da su \u017eene kao vjerske slu\u017ebenice (ne kao redovnice) postojale tek u rijetkim dru\u0161tvima (npr. u drevnoj Mezopotamiji), dok postoje\u0107e velike religije ne poznaju takve situacije. Papa Ivan Pavao II. potvrdio je tradicionalno stajali\u0161te o celibatu, no, u praksi toleriraju\u0107i bra\u010dni status o\u017eenjenih sve\u0107enika koji su pre\u0161li u katoli\u010dko sve\u0107enstvo iz raznih protestantskih sljedbi.<\/p>\n\n\n\n

Papa je imao jasne i beskompromisne stavom o goru\u0107im svjetskim pitanjima, kako politi\u010dkim (te\u017eak financijski i dru\u0161tveni polo\u017eaj ve\u0107ega dijela Azije, Afrike i Latinske Amerika, razni ratovi, sukobi, te oblici nesno\u0161ljivosti-od rasizma do vjerskoga fanatizma) ili znanstvenim\/ideolo\u0161kim (stav prema marksizmu, darvinizmu, raznim svjetonazorima od egzistencijalizma i scijentizma do relativizma i skepticizma), tako i dru\u0161tvenim (poba\u010daj, eutanazija, smrtna kazna, radikalniji genetski pokusi i preoblike).<\/p>\n\n\n\n

Molio je oprost za neke postupke u\u010dinjene u ime Katoli\u010dke Crkve ukoliko su bili neopravdani. Slu\u017ebeno je rehabilitirao Galileja Galileja, kojeg je Crkva osudila, zbog teorije heliocentri\u010dnog sustava. Ispri\u010dao se i protiv zlo\u010dina nad domorocima te \u017didovima. Zalagao se protiv antisemitizma. Prvi je papa koji je posjetio sinagogu. To je bilo u Rimu 1986. godine. Za vrijeme posjeta Siriji, postao je prvi papa, koji je boravio u d\u017eamiji. Propovijedao je i u jednoj evangeli\u010dkoj crkvi.<\/p>\n\n\n\n

Prvi je papa, koji je bio na stadionu na nogometnoj utakmici. Primio je u audijenciju mnoge sporta\u0161e, me\u0111u kojima i igra\u010de HNK Hajduka, Diega Maradonu, Rogera Millu, Roberta Baggija, Gorana Ivani\u0161evi\u0107a i druge. Popeo se na Mont Blanc, najvi\u0161i planinski vrh Europe, 1986. godine s talijanskim planinarima. Blagoslovio je nogometni stadion u Rimu uo\u010di Svjetskog nogometnog prvenstva 1990. godine.<\/p>\n\n\n\n

Prilikom prvog posjeta Hrvatskoj sa zagreba\u010dkog hipodroma Ivan Pavao II. poru\u010dio je: \u201cMisao s nostalgijom leti u vrijeme kada su u ovim krajevima svi vjernici bili u punom zajedni\u0161tvu. Vjera mora ponovo postati snaga koja ujedinjuje i daje dobre plodove, poput rijeka koje protje\u010du ovim krajevima. Kao Sava, koja izvire u Sloveniji, protje\u010de va\u0161om domovinom te u Srbiji utje\u010de u Dunav. Te dvije rijeke se susre\u0107u, isto kao \u0161to su pozvani na susret i narodi koje one povezuju.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Atentat<\/strong>
Dana 13. svibnja 1981. godine na blagdan Gospe Fatimske, Ivan Pavao II. vozio se u otvorenom papamobilu i rukovao se s brojnim vjernicima. Bilo je 17 sati i 17 minuta, prije op\u0107e audijencije srijedom. Tur\u010din Mehmet Ali A\u011fca pucao je pi\u0161toljem iz blizine i ranio papu u trbuh, ka\u017eiprst i desni lakat. Ali A\u011fca pripadao je turskoj ekstremisti\u010dkoj organizaciji \u201cSivi vukovi\u201d. Papa je preba\u010den u kliniku Gemelli. Na putu do nje, bio je pri svijesti, a u klinici je izgubio svijest. Operacija je trajala oko pet sati. Papa je pre\u017eivio atentat, ali je kasnije imao ozbiljne zdravstvene posljedice. Nije otkriveno tko je stajao iza atentata. Ali A\u011fca osu\u0111en je u Italiji na do\u017eivotni zatvor. Pomilovao ga je talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi 2000. godine. Nastavio je slu\u017eiti zatvorsku kaznu u Turskoj do sije\u010dnja 2010., jer je prije atentata na papu ubio vlasnika novinske ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Papa je posjetio Ali A\u011fca u zatvoru 1983. godine i sve mu oprostio. Razgovarali su tiho pa se ne zna sadr\u017eaj razgovora.<\/p>\n\n\n\n

Papa je atentat povezao s Gospinim ukazanjem u Fatimi 1917. U tre\u0107oj fatimskoj tajni, govori se o stradanju \u010dovjeka u bijelom, a atentat se dogodio ba\u0161 na dan Gospe Fatimske 13. svibnja. Godinu dana nakon atentata, papa je posjetio sveti\u0161te Gospe u Fatimi u Portugalu. U Gospinu krunu stavio je jedan od metaka, kojeg su lije\u010dnici izvadili tijekom operacije.<\/p>\n\n\n\n

Bilo je jo\u0161 atentata na papu, koji nisu uspjeli. Poku\u0161ani su atentati na njega 1981. godine, u Fatimi 1982. godine, u Sarajevu 1997. godine te jo\u0161 nekoliko njih.<\/p>\n\n\n\n

Smrt i pogreb<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U velja\u010di 2005. godine, zavr\u0161io je u bolnici Gemelli zbog di\u0161nih pote\u0161ko\u0107a i gripe. Ve\u0107i dio svog pontifikata bio je bolestan. Imao je Parkinsonovu bolest od po\u010detka 90.- ih.<\/p>\n\n\n\n

Papa Ivan Pavao II. preminuo je 2. travnja 2005. godine u 21 sat i 37 minuta. Njegova posljednja rije\u010d bila je \u201camen\u201d. U \u010dasu smrti uz njega je bio njegov osobni tajnik Stanislaw Dsiwisz. Oko 50.000 vjernika okupilo se na Trgu sv. Petra i molilo za papu.<\/p>\n\n\n\n

Papino tijelo bilo je izlo\u017eeno u dvorani Klementina Apostolske pala\u010de u Vatikanu, a nakon toga je izlo\u017eeno u Bazilici sv. Petra. Pohodilo ga je oko 4 milijuna hodo\u010dasnika. Njegovo tijelo polo\u017eeno je u lijes od \u010dempresovine na dan pokopa 8. travnja 2005. godine. Lice mu je prekriveno bijelim svilenim velom. U lijes je stavljena olovna tuba s njegovom biografijom i medaljama, koje su objavljivane na svaku godi\u0161njicu njegovog pontifikata. Lijes je nosilo 12 mu\u0161karaca, koji su bili slu\u017ebenici Apostolske pala\u010de. U procesiji prema glavnome oltaru krenulo je 140 kardinala. Pogrebnu misu predvodio je kardinal Joseph Ratzinger. Na po\u010detku pogrebnih obreda, zazvonila su zvona s katoli\u010dkih crkvi \u0161irom svijeta. Na ispra\u0107aju bilo je oko 2 milijun hodo\u010dasnika, 180 dr\u017eavnih izaslanstava, 44 predsjednika dr\u017eava i 25 premijera. U hrvatskoj delegaciji bili su tada\u0161nji predsjednik Stjepan Mesi\u0107 i premijer Ivo Sanader. Sanader je posljednji dr\u017eavnik, kojeg je papa primio prije smrti. U Hrvatskoj su 4., 5. i 8. travnja 2005. bili dani \u017ealosti. Povodom papine smrti, Paragvaj je proglasio 5 dana \u017ealosti, Kostarika 4 dana, Italija, Kuba, \u010cile, Hrvatska i Portugal 3 dana \u017ealosti, Kosovo 2 dana, a Peru dan \u017ealosti.<\/p>\n\n\n\n

Su\u0107ut povodom smrti pape izrazili su me\u0111u ostalima i Dalaj Lama, Ruska Pravoslavna Crkva, slu\u017ebena Kineska Dr\u017eavna Katoli\u010dka Crkva (tzv. Patriotska Crkva) koju ne priznaje Vatikan, vlasti Narodne Republike Kube i vo\u0111e talibanskog pokreta iz Afganistana koji su izjavili da je papa Ivan Pavao II. imao uspjeha u zaustavljanju progona muslimana.<\/p>\n\n\n\n

Po gradu Rimu bilo je postavljeno oko 25 videozidova s kojih se mogao pratiti pogreb. U izravnom televizijskom prijenosu pogreb je pratilo oko 3 milijarde ljudi diljem svijeta. Pojedini dijelovi mise, slu\u017eili su se na 9 razli\u010ditih svjetskih jezika. Papino tijelo pokopano je ispod Bazilike sv. Petra u Vatikanskim \u0161piljama jako blizu groba sv. Petra. Tamo je bio pokopan papa bl. Ivan XXIII., dok nije progla\u0161en bla\u017eenim pa mu je lijes premje\u0161ten na drugo mjesto uz ostale pape koji su progla\u0161eni svetima i bla\u017eenima. Iznad groba nalazi se kip Bogorodice s djetetom, rad hrvatskog kipara Ivana Duknovi\u0107a iz Trogira iz 15. stolje\u0107a. Na pokrovu lijesa je kri\u017e i grb pape Ivan Pavla II.<\/p>\n\n\n\n

Po brojnosti, pogreb pape Ivana Pavla II. tre\u0107i je u povijesti nakon pogreba egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera iz 1970., kada se okupilo oko 8 milijuna ljudi i pogreba iranskog ajatolaha Homeinija iz 1989., kada se okupilo 5 milijuna ljudi. Po pra\u0107enosti putem televizije, svrstava se u najgledanije televizijske emisije u povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Papa Ivan Pavao II. rodio se 18. svibnja 1920. u mjestu Wadowice u Poljskoj. Rodio se ba\u0161 na dan, kada je poljski mar\u0161al J\u00f3zef Pi\u0142sudski u Prvom svjetskom ratu osvojio Kijev i pobijedio u borbi sa Sovjetskim Savezom. To je bila prva pobjeda poljske vojske nakon vi\u0161e od 200 godina i va\u017ean doga\u0111aj, koji je […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":22611,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-22610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu? - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu? - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Papa Ivan Pavao II. rodio se 18. svibnja 1920. u mjestu Wadowice u Poljskoj. Rodio se ba\u0161 na dan, kada je poljski mar\u0161al J\u00f3zef Pi\u0142sudski u Prvom svjetskom ratu osvojio Kijev i pobijedio u borbi sa Sovjetskim Savezom. To je bila prva pobjeda poljske vojske nakon vi\u0161e od 200 godina i va\u017ean doga\u0111aj, koji je […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-05-18T11:55:13+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-05-18T11:55:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"641\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu?\",\"datePublished\":\"2021-05-18T11:55:13+00:00\",\"dateModified\":\"2021-05-18T11:55:14+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/\"},\"wordCount\":3152,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/\",\"name\":\"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu? - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-05-18T11:55:13+00:00\",\"dateModified\":\"2021-05-18T11:55:14+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/05\\\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg\",\"width\":696,\"height\":641},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/05\\\/18\\\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu? - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu? - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Papa Ivan Pavao II. rodio se 18. svibnja 1920. u mjestu Wadowice u Poljskoj. Rodio se ba\u0161 na dan, kada je poljski mar\u0161al J\u00f3zef Pi\u0142sudski u Prvom svjetskom ratu osvojio Kijev i pobijedio u borbi sa Sovjetskim Savezom. To je bila prva pobjeda poljske vojske nakon vi\u0161e od 200 godina i va\u017ean doga\u0111aj, koji je […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-05-18T11:55:13+00:00","article_modified_time":"2021-05-18T11:55:14+00:00","og_image":[{"width":696,"height":641,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu?","datePublished":"2021-05-18T11:55:13+00:00","dateModified":"2021-05-18T11:55:14+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/"},"wordCount":3152,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/","name":"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu? - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg","datePublished":"2021-05-18T11:55:13+00:00","dateModified":"2021-05-18T11:55:14+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Ivan_Pavao_II-696x641-1.jpg","width":696,"height":641},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/05\/18\/18-svibnja-1920-roden-papa-ivan-pavao-ii-jeste-li-znali-ove-detalje-o-njemu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"18. svibnja 1920. ro\u0111en papa Ivan Pavao II. \u2013 Jeste li znali ove detalje o njemu?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22612,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22610\/revisions\/22612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}