Na dana\u0161nji dan 1974. godine na ju\u017enom se Pacifiku predao najslavniji japanski vojnik Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Poru\u010dnik Japanske carske vojske Hiroo Onoda<\/strong> skrivao se gotovo punih 30 godina u d\u017eunglama filipinskog otoka Lubang, odbijaju\u0107i povjerovati da je Japan kapitulirao. Onoda nije sva ta desetlje\u0107a proveo u pasivnome skrivanju: ubijao je Filipince i sabotirao njihove poljoprivredne usjeve kad god bi mu se pru\u017eila prilika. Fanati\u010dno odan prisezi, predao se tek kad je u o\u017eujku 1974. na otok doveden njegov neposredni ratni zapovjednik, bojnik Yoshimi Taniguchi<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Prije rata Onoda je bio obi\u010dan gra\u0111anin sa zaposlenjem u kineskoj trgova\u010dkoj kompaniji. Kao dvadesetogodi\u0161njak je pozvan u japansku vojsku, te je pro\u0161ao zahtjevnu obuku u specijalnoj jedinici za obavje\u0161tajno i gerilsko ratovanje. Na filipinskom otoku Lubang, gdje \u0107e ostati idu\u0107ih 30 godina, utaboren je u prosincu 1944. Po dolasku ameri\u010dkih i filipinskih trupa na otok, s trojicom se suboraca povla\u010di u brda gdje otpo\u010dinje beskrajni gerilski rat protiv filipinske vojske.<\/p>\n\n\n\n Zadnje zapovijedi neposredno nadre\u0111enih poru\u010dniku Onodi bile su vrlo nedvosmislene: \u201eNe znamo koliko \u0107e ovo trajati, mo\u017eda tri, mo\u017eda pet ili vi\u0161e godina. \u0160to god da se dogodi, mi \u0107emo se vratiti po tebe. Vodi do kraja svoju grupu, makar imao samo jednog vojnika. Ako budete morali, budite pripravni \u017eivjeti i od kokosovih oraha. I ni u kojem slu\u010daju ne smijete odustati od svojih \u017eivota dobrovoljno!\u201c<\/p>\n\n\n\n Onoda je sa svojim gerilcima u narednim desetlje\u0107ima predano napadao neprijatelje iz zasjeda, te podmetao po\u017eare i izvodio razne diverzije na neprijateljskoj tehnici i izvorima hrane. Nakon atomskih bombi na Hiro\u0161imu i Nagasaki, Japan je slu\u017ebeno kapitulirao u kolovozu 1945., no vijest se nije probila do njihove grupe: uporno su nastavljali s upadima iz d\u017eungle.<\/p>\n\n\n\n Iznervirano lokalno stanovni\u0161tvo poku\u0161avalo je na razne na\u010dine poru\u010diti mahnitim Japancima da je rat gotov. \u010cak su bili anga\u017eirali i jednu \u201eLete\u0107u tvr\u0111avu\u201c da baci na stotine letaka s takvom objavom na japanskom diljem d\u017eungle. Onoda je to protuma\u010dio kao puku neprijateljsku propagandu i s gerilskim upadima nastavio jo\u0161 \u017ee\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Filipinci su potom iz aviona po d\u017eungli po\u010deli bacati smotuljke japanskih novina, te fotografije i pisma \u010dlanova obitelji koji su pozivali vojnike da se predaju i vrate ku\u0107i. Jedan Onodin suborac je pokleknuo te dezertirao 1949. godine, no to je samo u\u010dvrstilo carskog poru\u010dnika u daljnjem oprezu. Pru\u017eao je jo\u0161 lju\u0107i otpor i \u010dekao svoje zapovjednike da se vrate, kako su i obe\u0107ali.<\/p>\n\n\n\n Godine su prolazile, a Onodini suborci su postupno ginuli u besmislenim borbama protiv Filipinaca. Ni kad je ostao gotovo posve sam, fanati\u010dni ratnik se nije predavao: udru\u017een samo s jo\u0161 jednim preostalim vojnikom, \u0161ezdesetih je godina u prepadima ubio vi\u0161e od 30, a ranio preko stotinu Filipinaca. Njegov zadnji suborac Kinshichi Kozuka <\/strong>ustrijeljen je u vojnoj potrazi 1972. godine, no Onodu s golemim iskustvom kamufla\u017ee i skrivanja ni u naknadnim patrolama nikako nisu uspijevali prona\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Tek je dvije godine kasnije jedan uporni japanski student odlu\u010dio u \u0161umi prona\u0107i Onodu te je postao prvi Japanac koji je s njime stupio u kontakt. Nakon \u0161to mu je Onoda izdiktirao svoje uvjete, student je otputovao natrag u Japan prona\u0107i Onodinog biv\u0161eg zapovjednika Yoshimija Taniguchija<\/strong>, sad vojnog umirovljenika koji je ve\u0107 desetlje\u0107ima radio kao bibliotekar.<\/p>\n\n\n\n Umirovljeni bojnik Taniguchi je za potrebe bizarnog ceremonijala koji je uprili\u010den 10. o\u017eujka 1974. na filipinskom otoku Lubang morao iznova obu\u0107i odoru davno pora\u017eene i zapravo nepostoje\u0107e vojske. Japan se Ustavom iz 1947. bio, naime, odrekao kori\u0161tenja vojne sile i bilo mu je zabranjeno formiranje kopnene vojske, zrakoplovstva i mornarice. Usprkos tome, bojnik Taniguchi je na rubu d\u017eungle izdeklamirao sljede\u0107i tekst:<\/p>\n\n\n\n \u201eU skladu s carskim zapovjedni\u0161tvom, \u010cetrnaesta armija prestala je sa svim borbenim aktivnostima. U skladu s zapovjedi vojnog sto\u017eera br. A-2003, Specijalna eskadra sto\u017eera razrije\u0161ena je svih vojnih du\u017enosti. Jedinice i pojedinci pod zapovjedni\u0161tvom Specijalne eskadre moraju odmah prekinuti sve vojne aktivnosti i operacije i staviti se pod zapovjedni\u0161tvo najbli\u017eeg nadre\u0111enog \u010dasnika. Ako u blizini nema japanskog \u010dasnika, moraju komunicirati s ameri\u010dkim ili filipinskim snagama i slijediti njihove naredbe.\u201c<\/p>\n\n\n\n Tek nakon tih rije\u010di, Onoda je u izblijedjeloj i poderanoj carskoj odori iza\u0161ao iz d\u017eungle, salutirao bojniku, te predao svoje osobno naoru\u017eanje: pu\u0161ku Arisaka u posve dobrom stanju, vi\u0161e od 500 preostalih metaka, nekoliko granata, samurajski ma\u010d i bode\u017e.<\/p>\n\n\n\n Filipinske vlasti su mu naknadno oprostile sve zlo\u010dine u dugom razdoblju otpora, jer je Onoda uistinu vjerovao kako rat jo\u0161 uvijek traje. U Japan se vratio kao heroj, dobiv\u0161i i zaostatke u pla\u0107ama za svih 30 godina provedenih u d\u017eungli. Do\u017eivio je duboku starost i umro od posljedice upale plu\u0107a u svojoj 92-oj godini.<\/p>\n\n\n\n