Prijavilo se vi\u0161e od dva milijuna ljudi,<\/strong> a na kraju je odabrano 122. Od 1. lipnja 2021. godine pa u idu\u0107e tri godine oni \u0107e mjese\u010dno dobivati osnovni dohodak odnosno najni\u017eu pla\u0107u ili minimalac od 1.200 eura<\/strong>. Ovo je dio pilot projekta, \u010diji je cilj istra\u017eiti u\u010dinak bezujetnog osnovnog dohotka<\/strong> (UTD), pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n Sudionici nisu morali dokazivati \u200b\u200bbilo kakvu potrebu<\/strong> za novcem i tijekom projekta smiju raditi \u0161to i koliko \u017eele. Oni nemaju nikakve obaveze prema financijerima projekta, izuzev \u0161to moraju \u201cpopuniti sedam online-upitnika u roku od tri godine trajanja studije\u201d<\/strong>, stoji na web stranici projekta. Dodatnih 1.380 ljudi tako\u0111er ispunjava upitnike svakih \u0161est mjeseci, ali ne prima osnovni prihod, ve\u0107 samo naknadu za utro\u0161eno vrijeme.<\/strong> Izabrani su nasumi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Novac dolazi od oko 150.000 privatnih donatora<\/strong> i primatelji ga ne moraju oporezovati. To je poklonjeni novac u visini od 43.200 eura po sudioniku, ukupno oko 5,2 milijuna eura. Projekt je pokrenulo neprofitno udru\u017eenje u Berlinu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Inicijatori \u201cMog osnovnog dohotka\u201d<\/strong>, kako se naziva udru\u017eenje, uvjereni su da bi bezuvjetna isplata novca svim gra\u0111anima rije\u0161ila mnoge probleme dana\u0161njeg \u017eivota.<\/strong> Smatra se da bi, ako bi se uklonio pritisak na pojedince da zarade dovoljno novca za pre\u017eivljavanje, ljudi postali slobodniji, kreativniji i sretniji.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee li stvarnost izdr\u017eati ovu utopiju? I to \u0107e tako\u0111er biti znanstveno istra\u017eeno u sklopu projekta. Testirat \u0107emo \u0161to ljudi rade<\/strong> kada imaju materijalnu sigurnost tri godine<\/em>, rekao je \u0161ef studije J\u00fcrgen Schupp<\/strong>, s Njema\u010dkog instituta za ekonomska istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n Tro\u0161ite li novac ili stvarate financijske rezerve?<\/strong> Prestajete li raditi ili radite manje? Postajete li socijalniji i donirate li vi\u0161e? <\/em>Sve se to mo\u017ee utvrditi u ovom opse\u017enom eksperimentu<\/em>, objasnio je Schupp u podcastu DW-a pod nazivom \u201cLjudi i tr\u017ei\u0161ta\u201d. \u010cak se i promjene razine stresa mogu ispitati pomo\u0107u uzoraka kose nekih ispitanika, jer oni vjerojatno imaju manji pritisak zahvaljuju\u0107i poklonjenoj pla\u0107i koju dobivaju.<\/p>\n\n\n\n Rasprava o bezuvjetnom osnovnom dohotku (BGE) godinama je bila krajnje ideolo\u0161ka.<\/strong> Su\u0161tinsko pitanje je \u0161to ljudi rade kad ne moraju raditi. Mnogi protivnici BGE-a smatraju to utopijom ljevi\u010dara<\/strong> koji fantaziraju i koje \u017eele ljen\u010dariti na \u0161tetu zajednice.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, zagovornici to vide kao rje\u0161enje za trenutne i budu\u0107e probleme<\/strong>: socijalni aspekti \u2013 od odgoja do pomo\u0107i u susjedstvu i njege \u2013 bi se pobolj\u0161ali, a time bi se jo\u0161 u ranoj fazi mogli razviti modeli za budu\u0107nost, u kojoj klasi\u010dni poslovi postaju rijetki zbog sve ve\u0107e digitalizacije i automatizacije.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010d DIW-a Schupp nada se da bi iz esksperimenta mogao ste\u0107i spoznaje o temama<\/strong> koje su posebno drage protivnicima osnovne pla\u0107e a to su: inovativnost i poduzetni\u0161tvo<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda \u0107e primatelji pla\u0107e biti hrabriji u odlukama,<\/strong> na primjer kada je rije\u010d o pokretanju vlastitog biznisa ili promjeni posla<\/em>, smatra on.<\/p>\n\n\n\n Uo\u010dljivo je da mnogi poznati poduzetnici \u2013 od Billa Gatesa, preko Marca Zuckerberga i Jeffa Bezosa<\/strong> pa sve do njema\u010dke bra\u0107e Samwer \u2013 nisu imali egzistencijalne strahove kada su se odva\u017eili da osnuju svoje firme.<\/p>\n\n\n\n \u201c\u017delimo znati\u201d<\/strong> moto je ovog pilot projekta. Michael Bohmeyer<\/strong> iz udruge \u201cMoja osnovna pla\u0107a\u201d priznaje da ga o\u010dekivanja od rezultata projekta \u010dine nervoznim.<\/p>\n\n\n\n Naravno, u ovom pilot projektu mo\u017ee se pokazati i da osnovna pla\u0107a nema u\u010dinak<\/strong> kakvom se nadamo<\/em>, ka\u017ee on u videu na web stranici projekta.<\/p>\n\n\n\n Upitno je i ho\u0107e li rasprava o osnovnom dohotku biti manje ideolo\u0161ka za tri godine,<\/strong> kada se okon\u010da projekat. Ve\u0107 postoje kriti\u010dari koji iz temelja dovode u pitanje ovaj pristup. Jedan argument: Samo ograni\u010denje na tri godine ne dopu\u0161ta dono\u0161enje zaklju\u010daka o tome kako se ljudi pona\u0161aju ako im se stalno upla\u0107uje osnovica plate.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uz to, postoje pitanja na koja projekt uop\u0107e ne mo\u017ee odgovoriti: Kako \u0107e se razvijati cijene<\/strong> ako bi svi primali platnu osnovicu? Bi li istinski bolesni ljudi ili oni kojima je potreban novac na kraju imali na raspolaganju manje novca nego sada? I koliko bi porezi morali biti visoki<\/strong> da bi se sve ovo financiralo?<\/p>\n\n\n\n Na\u0161a studija nikako ne\u0107e rije\u0161iti sva pitanja<\/strong> koja se odnose na osnovni dohodak<\/em>, priznaje J\u00fcrgen Schupp. Ali on se ve\u0107 raduje odgovorima na svoje klju\u010dno pitanje: \u201c\u0160ta novac radi s ljudima?\u201d Ovo je uzbudljivo znanstveno pitanje za koje nema pouzdanih studija nigdje u svijetu, prenosi Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n Barem je bilo poku\u0161aja da se dozna vi\u0161e o efektima osnovnog dohotk<\/strong>a. Rezultati jedne studije u Finskoj<\/strong>, koja se fokusirala na tr\u017ei\u0161te rada, nisu bili jasni. U Kanadi su politi\u010dari prijevremeno okon\u010dali jednu studiju iz financijskih razloga. I u Njema\u010dkoj jednom bezuvjetnom osnovnom dohotku nedostaje politi\u010dka podr\u0161ka<\/strong>. Nijedna se velika stranka do sada nije zalo\u017eila za tako ne\u0161to. Nakon oko\u010danja prve trogodi\u0161nje faze ovog projekta, bit \u0107e pokrenute jo\u0161 dvije studije<\/strong> u kojima \u0107e se znanstveno ispitati osnove financiranja.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Jabuka.tv<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Eksperiment po\u010dinje u utorak: Skupina odabranih ljudi \u0107e tri godine primati bezuvjetni osnovni dohodak od 1.200 eura. Projekt se znanstveno prati, a navala je bila ogromna. Prijavilo se vi\u0161e od dva milijuna ljudi, a na kraju je odabrano 122. Od 1. lipnja 2021. godine pa u idu\u0107e tri godine oni \u0107e mjese\u010dno dobivati osnovni dohodak odnosno najni\u017eu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":26208,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-27532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nSan koji nema veze sa realno\u0161\u0107u?<\/h4>\n\n\n\n
Ideolo\u0161ke pukotine<\/h4>\n\n\n\n
\u010cini li novac ljude hrabrim?<\/h4>\n\n\n\n
\u201c\u0160to novac radi s ljudima?\u201d<\/h4>\n\n\n\n