{"id":27949,"date":"2021-06-03T00:24:28","date_gmt":"2021-06-02T23:24:28","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=27949"},"modified":"2021-06-03T00:24:29","modified_gmt":"2021-06-02T23:24:29","slug":"ek-nizak-potencijal-rasta-prepreka-hrvatskoj-za-sustizanje-bogatijih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/03\/ek-nizak-potencijal-rasta-prepreka-hrvatskoj-za-sustizanje-bogatijih\/","title":{"rendered":"EK: Nizak potencijal rasta prepreka Hrvatskoj za sustizanje bogatijih"},"content":{"rendered":"\n

Europska sredstva namijenjena za oporavak i otpornost prigoda su za Hrvatsku da pove\u0107a svoj potencijal gospodarskog rasta, koji je i dalje nizak i predstavlja prepreku za sustizanje bogatijih zemalja, ka\u017ee se u makroekonomskoj analizi Europske komisije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Mehanizam za oporavak i otpornost pru\u017ea Hrvatskoj priliku za provedbu mnogih potrebnih reformi, investicija koje \u0107e joj pomo\u0107i u stvaranju radnih mjesta, odr\u017eivom rastu, uz istodobno moderinziranje gospodarstva, omogu\u0107uju\u0107i mu da se oporavi od pandemije na uravnote\u017een, otporan i odr\u017eiv na\u010din, ka\u017ee se analizi Komisije.

Komisija je danas objavila proljetni paket Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju gospodarskih politika dr\u017eava \u010dlanica. Za razliku od prethodnih godina, Komisija je ove godine objavila samo fiskalne preporuke, ne i preporuke za reforme zemljama \u010dlanicama jer je taj dio pokriven nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Dio paketa je i dubinska analiza makroekonomske situacije u 12 zemalja \u010dlanica, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnote\u017ee ili samo makroekonomske neravnote\u017ee, bez pridjeva prekomjerne.

Hrvatska je u skupini zemalja s makroekonomskim neravnote\u017eama
<\/strong>
Komisija u analizi za Hrvatsku navodi da nizak potencijal gospodarskog rasta “ostaje preprekom” za sustizanje bogatijih \u010dlanica. Prepreka za pove\u0107anje potencijalnog rasta su ustrajno niska razina radno aktivnih i smanjenje radne snage.

– Potencijal hrvatskog gospodarskog rasta me\u0111u najni\u017eima je u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, iako je u proteklih nekoliko godina pove\u0107an, navodi Komisija.

Smatra da bi reforme i investicije koje \u0107e se financirati europskim sredstvima za oporavak i otpornost trebale imati zna\u010dajan i dugotrajan utjecaj na rast hrvatskog BDP-a u sljede\u0107im godinama.\u00a0Komisija isti\u010de da je javni dug padao tijekom pet godina, ali je zbog pandemije, odnosno mjera za spa\u0161avanje gospodarstva i radnih mjesta, pro\u0161le godine sna\u017eno porastao.

Refinancirani dug – olak\u0161avaju\u0107a okolnost
<\/strong>
Olak\u0161avaju\u0107a je okolnost \u0161to je Hrvatska proteklih godina refinancirala svoj dug po vrlo niskim kamatnim stopama, s dugim dospije\u0107em.

– Rezultat toga je da su, unato\u010d rastu\u0107em javnom dugu, tro\u0161kovi njegova servisiranja bitno ni\u017ei. S druge strane, novoakumulirani dug uglavnom je izdan ili denominiran u eurima, \u010dime se pove\u0107ava izlo\u017eenost te\u010dajnom riziku. Ipak, s obzirom povijesnu stabilnost te\u010daja, visoki stupanj euroiziranosti gospodarstva, stabilnu vanjsku konkurentnost, ulazak u Europski te\u010dajni mehanizam (ERM II), o\u010dekuje se da \u0107e te\u010dajni rizici biti prigu\u0161eni, navodi Komisija.

O\u010dekuje i da \u0107e javni dug po\u010deti padati ve\u0107 ove godine, a s gospodarskim oporavkom o\u010dekuje se da \u0107e sljede\u0107e godine pasti ispod 83 posto.\u00a0Nakon skoro deset godina postupnog pada korporativnog i duga ku\u0107anstava, dug korporacija je pro\u0161le godine porastao na 63 posto BDP-a, a dug ku\u0107anstava na 38,3 posto BDP-a.\u00a0Komisija je najavila da \u0107e odstupanje od Maastrichtskih pravila, prema kojima deficit treba biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, vrijediti ove i sljede\u0107e godine, a povratak na pravila najavljuje za 2023. godinu.

Tijekom protekle godine, Komisija je dopustila odstupanje od strogih fiskanlih pravila, kako bi dr\u017eave \u010dlanice prora\u010dunskim sredstvima mogle braniti radna mjesta i spa\u0161avati gospodarstvo te\u0161ko pogo\u0111eno pandemijom. Svim zemljama \u010dlanicama Komisija preporu\u010duje da izbjegnu prerano povla\u010denje fiskalnih potpora i da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost za potporu gospodarskom oporavku.\u00a0Odluka o povratku na po\u0161tivanje fiskalnih pravila treba biti donesena na temelju ocjene stanja gospodarstva i kvantitativnih kriterija. Klju\u010dni kvantitativni kriterij treba biti povratak na predkriznu razinu gospodarskih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n