Blagdan je Tijelova, blagdan koji se slavi u prvi \u010detvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti \u010detvrtak nakon Uskrsa, i kojim Katoli\u010dka Crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki \u010detvrtak.<\/p>\n\n\n\n
U nekim hrvatskim krajevima Tijelovo se zove i Bra\u0161an\u010devo, a naziv potje\u010de iz 18. stolje\u0107a. i dolazi od rije\u010di bra\u0161no, od \u010dega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo.<\/p>\n\n\n\n
Hrvati Tijelovo nazivaju i Tilovo, Bra\u0161an\u010devo, Bro\u0161an\u010devo, Bre\u0161an\u010devo, Bo\u017eji dan, Bo\u017eji don, Bo\u017eji blagdan. U dubrova\u010dkim krajevima i na Pelje\u0161cu Tijelovo se naziva Korosante prema talijanizmu Corpo Santo, \u0161to zna\u010di Sveto Tijelo.<\/p>\n\n\n\n
Crkva blagdanom Tijelova nagla\u0161ava vjersku istinu da je Isus pravi Bog, ali i pravi \u010dovjek. Tijelovo se slavi u crkvama i sveti\u0161tima diljem Hrvatske. Na blagdan Tijelova odr\u017eavaju se procesije oko crkve ili kroz sredi\u0161ta gradova.<\/p>\n\n\n\n
Obilje\u017eavanje Tijelova po\u010dinje u 13. stolje\u0107u, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom vi\u0111enju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protuma\u010dila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se \u010dastio Presveti oltarski sakramenat.<\/p>\n\n\n\n
Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove \u2013 sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici \u0161irili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.<\/p>\n\n\n\n
Drugi doga\u0111aj koji je sna\u017eno utjecao na \u010da\u0161\u0107enje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko \u010dudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan sve\u0107enik slave\u0107i svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posve\u0107enu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.<\/p>\n\n\n\n
Nakon ta dva doga\u0111aja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), \u017eele\u0107i tu svetkovinu pro\u0161iriti na cijelu Crkvu, no u tome ga je sprije\u010dila brza smrt. Tek u 14. stolje\u0107u papa Ivan XXII. pro\u0161irio je blagdan na cijelu Rimokatoli\u010dku Crkvu.<\/p>\n\n\n\n
Doga\u0111aj sli\u010dan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najva\u017enijega dijela svete mise \u2013 pretvorbe, kada se na sve\u0107enikove rije\u010di i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, sve\u0107enik posumnjao u to \u010dudo. Ugledav\u0161i da se u kale\u017eu nalazi prava svje\u017ea krv, zbunjen i prestra\u0161en neo\u010dekivanim doga\u0111ajem brzo je spremio kale\u017e sa svetom Krvlju iza oltara i zavr\u0161io misu.<\/p>\n\n\n\n
Doga\u0111aj je temeljito ispitivao papa Julije II.(1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja \u010dudesnih doga\u0111aja nije uspio zavr\u0161iti istragu, ali je dopustio javno \u0161tovanje relikvije, \u0161to \u010dini i njegov nasljednik papa Leon X.<\/p>\n\n\n\n
Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje \u0161tovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je sredi\u0161nja godi\u0161nja proslava Predragocjene Krvi Kristove.<\/p>\n\n\n\n
\u0160tovanje Svetkovine Presvetoga Tijela i Krvi Kristove ogleda se u mnogim crkvama, kapelama, naseljima, \u017eupama posve\u0107enima Presvetom Tijelu i Krvi Kristovoj, pobo\u017enostima, molitvama, zavjetima, postu, procesijama, hodo\u010da\u0161\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
Za vrijeme trogodi\u0161nje epidemije kuge u Moslavini, Hrvatski se sabor 15. prosinca 1739. zavjetovao da \u0107e u Ludbregu izgraditi kapelu Presvetoj Krvi Isusovoj. Kuga je po\u010dela jenjavati te je 30 sije\u010dnja 1740. godine ukinuta karantena zbog po\u0161asti. Nepoznat je razlog za\u0161to zavjet nije ispunjen. Zagreba\u010dki nadbiskup bla\u017eeni Alojzije Stepinac godine 1940. upozorio je na taj zavjet.<\/p>\n\n\n\n
Dana 4. rujna 1994. godine kardinal Franjo Kuhari\u0107 je pred oko 100.000 vjernika blagoslovio zavjetnu kapelu.<\/p>\n\n\n\n
Vjernici svih sela \u017eupe Kapela kod Ludbrega na Tijelovo idu u \u017eupnu crkvu. Djeca su odjevena u bijelo i nose ko\u0161arice s laticama cvije\u0107a koje posipaju za vrijeme procesije koja ide od \u017eupne crkve. \u017dupnik nosi Presveti oltarski sakrament, a iznad njega je nebo (baldahin) koji nose \u010detiri mu\u0161karca.<\/p>\n\n\n\n
Neko\u0107 su stari Po\u017ee\u017eani poslije procesije organizirali pred katedralom, na Trgu sv. Terezije Avilske narodno veselje za \u017eitelje svih okolnih sela, Brestovca, Dr\u0161kovaca, Dervi\u0161age i drugih. Doveli bi se i konji, volovi, kola koja su ljudi imali.
Svirala je limena glazba, svirali su majstori na gajdama i tambura\u0161i pa su se Po\u017ee\u017eani hvatali u kolo oko spomenika fra Luke Ibri\u0161imovi\u0107a Sokola i plesali.<\/p>\n\n\n\n
U Du\u0107ama kod Omi\u0161a za Bo\u017eji dan (Tijelovo) govorilo se: \u201cVeseli mu se i riba u vodi i tica u gori\u201d. Cijelo selo bilo bi ukra\u0161eno, danima prije obavljale su se pripreme, bilo je tu raznih svetih barjaka, svije\u0107a napravljenih u obliku kruga (ova se tradicija zadr\u017eala, ali se te svije\u0107e danas pale na dan Gospe Snje\u017ene).<\/p>\n\n\n\n
Na Bo\u017eji dan (Tijelovo) u gotovo svim bra\u010dkim mjestima odr\u017eavala se procesija uz sudjelovanje svih mje\u0161tana. Manja djeca nosila su bukete cvije\u0107a i posipala brnistron 25 cvijet putem kojim prolazi procesija. U primorskim mjestima ribari su prostirali mre\u017ee da ih sve\u0107enik blagoslovi. Ribari su pratili kretanje procesije u barkama i brodovima s upaljenim svije\u0107ama i feralima.<\/p>\n\n\n\n
Blagdan Tijelova ili Tijela Kristova motiv je i u hrvatskoj knji\u017eevnosti. Pjesnik Jeronim Korner tako pjeva u svojoj pjesmi Corpus Domini: \/Kleknite ponizno! \u2013 Spustite glave!\/Pustite Ga da pro\u0111e kroz va\u0161e redove,\/kao kroz du\u0161u najljep\u0161i san\u2026\/Sve drugo zaboravite, osim mo\u017eda djecu,\/\u0161to prosipaju pred Njim cvjetove bijele i plave.\/I predajte se ti\u0161ini \u010dekanja Njegova blagoslova,\/Blagoslov \u0107e taj si\u0107i na vas po\u017eeljno tiho,\/kao blaga ki\u0161a na suhe, u\u017earene njive.\/Oh, neka u va\u0161a srca ure\u017ee neizbrisiva i dobra slova!\u2026\/<\/p>\n\n\n\n
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija odr\u017eana je u K\u00f6lnu sedamdesetih godina 13. stolje\u0107a, a taj se obi\u010daj u 14. stolje\u0107u pro\u0161irio po mnogim katoli\u010dkim zemljama. U procesiji sve\u0107enik u monstranci (pokaznici) nosi posve\u0107enu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvije\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Blagdan je Tijelova, blagdan koji se slavi u prvi \u010detvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti \u010detvrtak nakon Uskrsa, i kojim Katoli\u010dka Crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki \u010detvrtak. U nekim hrvatskim krajevima Tijelovo se zove i Bra\u0161an\u010devo, a naziv potje\u010de iz 18. stolje\u0107a. i dolazi od rije\u010di bra\u0161no, od \u010dega se pravi kruh, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":28010,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-28009","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n