{"id":30188,"date":"2021-06-08T23:49:14","date_gmt":"2021-06-08T22:49:14","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=30188"},"modified":"2021-06-08T23:49:15","modified_gmt":"2021-06-08T22:49:15","slug":"otvoreno-kako-do-ravnomjernog-razvoja-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/08\/otvoreno-kako-do-ravnomjernog-razvoja-hrvatske\/","title":{"rendered":"Otvoreno: Kako do ravnomjernog razvoja Hrvatske?"},"content":{"rendered":"\n

\u0160to \u017eupanije i gradovi o\u010dekuju od Vlade u idu\u0107e \u010detiri godine? Za koje kapitalne projekte treba tra\u017eiti financiranje iz fondova Europske unije? Koliko je Hrvatska daleko od \u017eeljenog ravnomjernog razvoja svih krajeva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U emisiji  Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancari\u0107 o tome su govorili Nata\u0161a Trami\u0161ak<\/strong>, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, \u017deljko Kolar<\/strong>, Krapinsko-zagorski \u017eupan, Matija Posavec<\/strong>, Me\u0111imurski \u017eupan, Antonija Jozi\u0107<\/strong>, Po\u017ee\u0161ko-slavonska \u017eupanica, \u017deljko Buri\u0107<\/strong>, \u0161ibenski gradona\u010delnik i Rikardo Novak<\/strong>, hvarski gradona\u010delnik.<\/p>\n\n\n\n

Trami\u0161ak je rekla da kada se govori o ravnomjernom regionalnom razvoju moramo se osvijestiti glede nerazvijenijih dijelova Hrvatske.

– Oni koji su najrazvijeniji, oni su i najvi\u0161e spremni za povla\u010denje novaca iz fondova EU, dok najve\u0107a pomo\u0107 dr\u017eave i ministarstva regionalnog razvoja, ide nerazvijeniji podru\u010djima i onim udaljenijim od velikih gradova, naglasila je.

Kolar: Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan<\/strong>

Na pitanje jesmo li odredili prioritete glede \u201evi\u0161egodi\u0161nje omotnice\u201d, Kolar je rekao je kako se to jo\u0161 ne zna. Plan je oti\u0161ao u Bruxelles i Vlada je puno radila na njemu.

– Vjerujem da su se dobro vagali prioriteti koji su va\u017eni za razvoj \u010ditave Hrvatske, rekao je.

– Apetiti su porasli, \u0161to je o\u010dekivano, i mo\u017eemo potvrditi da imamo 3-4 puta vi\u0161e projekata od raspolo\u017eivih sredstava koje \u0107emo imati na raspolaganju, a treba i re\u0107i da \u0107emo imati duplo vi\u0161e sredstava no \u0161to smo imali u pro\u0161loj financijskoj omotnici, istaknuo je Kolar.

U Krapinsko-zagorskoj \u017eupaniji imaju 5 strate\u0161kih projekata koje bi \u017eeljeli ostvariti unutar 4-7 godina.

– Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan, govori Kolar.

Posavec je rekao da kada se pogleda karta Hrvatske i strate\u0161ki dr\u017eavni projekti, onda se vidi da na sjeveru Hrvatske ima najmanje strate\u0161kih dr\u017eavnih projekata, a oni koji postoje idu sporom dinamikom u realizaciji.

– Kada govorimo o ravnomjernom razvoju na\u0161e zemlje, te\u0161ko je govoriti o razvijenim ili nerazvijenim \u017eupanijama. Mi moramo raditi na ravnomjernoj razvijenosti i prilika je sada to. 49 milijardi kuna mehanizma za oporavak i otpornost, vi\u0161egodi\u0161nji financijski okvir koji je na razini od 80-ak milijardi kuna, tu su jo\u0161 i zajmovi. To je sve ukupno 183 milijarde kuna koje su na stolu i imamo ih priliku uzeti, istaknuo je.

Posavec govori kako jedna od stvari na koje \u017eupanije mogu utjecati je obrazovanje. U mehanizmu za oporavak ima 2,8 milijardi kuna za obnove \u0161kola, za jednosmjensku nastavu u \u010ditavoj zemlji.

Joz\u0107: Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen<\/strong>

Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen, istaknula je Jozi\u0107 i dodala kako danas u Slavoniji ima obitelji koje se vra\u0107aju, kvaliteta \u017eivota raste.

– Nije \u010dudno da se obitelj vrati i zakupi prostor u na\u0161im inkubatorima i osnuje tvrtku te znanja i iskustva koje je stekla u stranim dr\u017eavama prelije ovdje, govori \u017eupanica

Pitanje demografske obnove je pitanje cijele Hrvatske i to \u0107emo pitanje rije\u0161iti kada budemo imali jako gospodarstvo jer su samo radna mjesta ono \u0161to \u0107e jam\u010diti ostanak mladih obitelji, smatra Jozi\u0107.

Trami\u0161ak: Moramo se dr\u017eati pravila i regulative EU<\/strong>

Na pitanje kako \u0107e se odlu\u010divati o prioritetima glede projekata ministrica Trami\u0161ak je kazala kako se upravo zavr\u0161avaju planovi i treba se odlu\u010diti \u010demu se treba posvetiti najve\u0107a pozornost strate\u0161kim ulaganjima koja imaju \u017eupanije, poput ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, pitanje daljnjeg razvoja gospodarstva i poduzetni\u0161tva, tehnolo\u0161kih parkova.

– Sada se moramo fokusirati i re\u0107i u \u0161to \u017eelimo ulagati, naglasila je ministrica i dodala kako Hrvatska jo\u0161 uvijek kaska za zemljama \u010dlanicama EU.

Istaknula je kako se moramo dr\u017eati pravila EU i njihove regulative.

Prioriteti se odre\u0111uju u suradnji s 92 institucije, \u017eupanijama, civilnim sektorom, akademskom zajednicom, svim resornim ministarstvima, govori Trami\u0161ak.

Kolar nagla\u0161ava kako sigurno ne\u0107e svi biti zadovoljni s raspodjelom sredstava, ali kako ka\u017ee, spreman je sjesti za stol s ostalim \u017eupanima i dogovoriti prioritete.

Posavec: Hrvatska danas izdvaja 1 posto BDP-a za rast i razvoj<\/strong>

Me\u0111imurski \u017eupan je rekao kako \u0107e biti te\u0161ko da jedinice lokalne samouprave smognu 15 posto za neke velike projekte zato \u0161to na \u201ele\u0111ima\u201d \u017eupanijskog prora\u010duna postoje projekti vrijedni stotine milijuna kuna, a izvorni prihod im je, na primjer, 62 milijuna kuna.

– Snalazite se nekako zato \u0161to ne \u017eelite propustiti ni jednu priliku zato \u0161to su projekti gotovi, natje\u010daji otvoreni i \u017eelite povu\u0107i novac, govori i dodaje kako \u0107e se i dalje u gradnji infrastrukture povla\u010diti europska sredstva, ali se treba ulagati i u rast i razvoj.

Hrvatska danas izdvaja 1 posto BDP-a za rast i razvoj, a prosjek EU je 2,2 posto, ali je u Nacionalnoj strategiji do 2030. godine definirano da \u0107e izdvajanje biti 3 posto.

– Za sjever Hrvatske je va\u017eno da se ula\u017ee u brzu \u017eeljeznicu. Od Zagreba do \u010cakovca ima 90-ak kilometara, a vama danas treba za to prije\u0107i tri i pol sata vlakom. Neminovno je potrebno raditi na tome da mo\u017eete vlakom za 50 minuta do\u0107i, nagla\u0161ava Posavec.

Kohezijskim fondom od milijardu i sto milijuna kuna odre\u0111eno je direktno ulaganje u \u017eeljeznicu, ali ti je i 500 milijuna eura iz fonda za oporavak i otpornost, no sredstva \u0107e nedostajati i projekti \u0107e se morati raditi u fazama, govori Trami\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n