Transplantacija je u medicini vrlo va\u017ena jer ukoliko postoji transplantacija postoji i moderna medicina. Nema suvremene medicine bez standardiziranog transplantacijskog programa, kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Zijah Rifatbegovi\u0107 sa Univerzitetskog klini\u010dkog centra Tuzla.<\/p>\n\n\n\n
Kako je kazao, vjeruje da \u0107e Bosna i Hercegovina svojim kapacitetima pored svih te\u0161ko\u0107a i pored stalnog po\u010detka koji traje od 2006. godine odnosno 1999. godine kada je ura\u0111ena prva transplantacija bubrega, imati bolje ozra\u010dje u budu\u0107nosti kada je u pitanju ovaj problem.<\/p>\n\n\n\n
Za knjigu koju je napisao “Donor i multivisceralna eksplantacija organa” ka\u017ee da je napisana upravo zbog promocije medicine, a s ciljem da bi se smanjile liste \u010dekanja pacijenata posebno pacijenata koji \u010dekaju na transplantaciju jetre ili bubrega.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je transplantacija jedan od najhumanijih \u010dinova koje je mogu\u0107e interpretirati na nivou ne samo stru\u010dnosti i nau\u010dnosti nego i otvorenosti i humanosti to govori u prilog potrebi da se taj segment medicine standardizira i BiH primakne Eurotransplantu.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga je ura\u0111ena s ciljem pomo\u0107i lije\u010dnicima, studentima, volonterima koji \u017eele sudjelovati u programu popularizacije transplantacije i doniranju organa, specijalistima, subspecijalistima i onima koji se bave transplantacijom da mogu izvu\u0107i korisne informacije i podsjetiti se kirur\u0161kih procedura koje su va\u017ene kod eksplantacije organa.<\/p>\n\n\n\n
Ura\u0111ena je s eminentnim stru\u010dnjacima iz BiH posebno mladim lije\u010dnicima Univerzitetsko klini\u010dkog centra Tuzla koji planiraju usavr\u0161avati svoj znanstveni razvoj kroz transplantacijske procese, a u izradi knjige sudjelovali su i lije\u010dnici iz regije.<\/p>\n\n\n\n
Prof. dr. Zijah Rifatbegovi\u0107 je iznio podatak da su ura\u0111ene 22 transplantacije jetre, oko 250 transplantacija bubrega, a iako to nije mnogo on vjeruje da \u0107e se u budu\u0107nosti standardizirati program transplantacije i u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Kako je podvukao, statistike govore o tome da \u0107emo prije biti u prilici da nam treba organ nego da \u0107emo biti u situaciji da doniramo organ, ali na\u017ealost Bosna i Hercegovina se ne mo\u017ee pohvaliti razvijenom svije\u0161\u0107u o doniranju organa.<\/p>\n\n\n\n
– Ne krivim nikoga od zdravstvene administracije u smislu popularizacije na\u010dina i kvaliteta \u017eivota nakon transplantacijskih procedura, ali na tom polju trebaju raditi svi mnogo vi\u0161e. Mediji tako\u0111er mogu u\u010diniti vi\u0161e da svijest gra\u0111ana bude razvijenija kada ka\u017eemo da zdrav organ ne treba zatrpavati – pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Naime, postojala je i situacija kada su osobe imale potpisane donorske kartice, ali obitelj nije pristala na doniranje organa \u010dime je izgubljeno najmanje dvadesetak organa, a Rifatbegovi\u0107 ka\u017ee da su njemu poznata \u010detiri takva slu\u010daja.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, Zakon o transplantaciji u BiH je dobar i uskla\u0111en je s najsuvremenijim zakonima u Europskoj uniji, a bh. zakon uskla\u0111en je po \u0161panjolskom modelu prema kojem se rasprostranila transplantacija kao jedna od najboljih metoda lije\u010denja u terminalnoj fazi bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Iznio je Rifatbegovi\u0107 i podatak da je Hrvatska na milijun stanovnika prva na svijetu kada je u pitanju transplantacija jetre, dok je Slovenija po broju transplantacija srca druga na svijetu na milijun stanovnika \u0161to pokazuje da bh. susjedi imaju ve\u0107u svijet o tome za\u0161to je potrebno donirati zdrav organ.<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju ostale zemlje regije sli\u010dna je situacija kao i u BiH. Srbija kao najmnogoljudnija zemlja u regiji ne mo\u017ee se pohvaliti brojem transplantacija na oko 8,5 milijuna stanovnika. Crna Gora i Kosovo jo\u0161 nisu standardizirali svoj transplantacijski program, kao ni Sjeverna Makedonija, ali je u toj zemlji ura\u0111ena transplantacija srca \u0161to u BiH jo\u0161 uvijek nije.<\/p>\n\n\n\n
Uzimaju\u0107i sve to u obzir BiH se u regiji nalazi u sredini, ali profesor Rifatbegovi\u0107 nagla\u0161ava da je to daleko od ne\u010dega \u0161to bi trebalo hvaliti, a ukazuje i na potrebu da se transplacijski program unapre\u0111uje \u0161to bi trebao biti prioritet.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica je i, ka\u017ee Rifatbegovi\u0107, da je sve ve\u0107i broj pacijenata na dijalizi ili kroni\u010dnoj terapiji ciroze jetre \u0161to je bolest suvremenog doba.<\/p>\n\n\n\n
– Transplantacija jetre Federalni fond solidarnosti ko\u0161ta oko 70.000 KM, dok taj zahvat izvan granica BiH ko\u0161ta od 100.000 do 130.000 eura. Standardizacijom ne samo da bismo pobolj\u0161avali razvoj zdravstvenog sistema nego bismo omogu\u0107ili kadrovima da se usmjeravaju u tom pravcu – pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
\u0160koluju\u0107i se u Europskoj uniji ka\u017ee da nije upoznao takav human proces kakav je transplantacija jer je u pitanju proces koji povezuje cijeli svijet i gdje se daju resursi za onoga kojem je \u017eivot ugro\u017een, a gra\u0111ani BiH imaju empatiju samo je potrebno pribli\u017eiti im ga.<\/p>\n\n\n\n
– Gra\u0111ani moraju razumjeti da transplantacija nije masakriranje tijela, nego da je izdvajanje organa sofisticirana tehnika koja se rad suvremenom tehnologijom jer svaki izdvojeni organ mora biti potpuno o\u010duvan kako bi u stranom organizmu bio prihva\u0107en i dao svoju punu funkciju – dodao je.<\/p>\n\n\n\n
U pitanju je te\u017eak i naporan posao koji tra\u017ei godine rada, u\u010denja i usavr\u0161avanja. BiH ima ljudske resurse za to, ali nedostaje koordinacije me\u0111u klini\u010dkim centrima, \u017eupanijskim bolnicama i me\u0111uentitetskim zdravstvenim ustanovama kako bi se blagovremeno detektirao donor.<\/p>\n\n\n\n
Unapre\u0111enjem tog sistema, mogao bi se pove\u0107ati broj doniranja organa do razumnog i prihvatljivog nivoa za Eurotansplant. BiH je ve\u0107 dva puta dala organe kroz Eurotransplant i kada je u Tuzli ra\u0111ena urgentna transplantacija jetre dostavljen je organ iz Eurotransplanta.<\/p>\n\n\n\n
– Tada smo se osje\u0107ali kao dio te obitelji i kolege su nam dale do znanja da tu pripadamo, ali mi moramo pove\u0107ati broj transplantacija u intenzivnim njegama – kazao je.<\/p>\n\n\n\n
BiH ima pet klini\u010dkih centara. Svaka intenzivna njega ima deset i vi\u0161e kreveta \u0161to bi trebalo da doprinese da tokom godine bude najmanje 10 donora, a u BiH se tokom godine uradi jedna ili nijedna multidisciplinarna transplantacija organa.<\/p>\n\n\n\n
– To moraju mijenjati zdravstveni profesionalci koji bi trebali da se uklju\u010de u edukativne procese te ve\u017eu mlade lije\u010dnike, stru\u010dnjake i znanstvenike za mati\u010dne ustanove i otvore im puteve. Ne mo\u017eemo dozvoliti da mladi lije\u010dnici odlaze jer su nezadovoljni i ne vide \u0161ansu da iska\u017eu kreativnost u grani izvrsnosti za koju smatraju da njoj najvi\u0161e pripadaju – podvukao je Rifatbegovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Osvrnuo se i na pandemiju koronavirusa nagla\u0161avaju\u0107i da ona pokazuje znake ‘umora’, razvijene su tehnologije koje virus brzo detektiraju, terapijski procesi i procesi cijepljenja koliko god spori bili u BiH nalaze svoj put da se do\u0111e do kolektivnog imuniteta.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga o\u010dekuje da bi se vrlo brzo moglo iza\u0107i iz pandemije, ali ni tokom pandemije kao ni prije pandemije broj transplantacija nije se promijenio. Prije pandemije taj broj nije bio na zavidnom nivou, a tokom pandemije nije bila ni jedna multivisceralna eksplantacija.<\/p>\n\n\n\n
Od 22 transplantacije jetre koje su ura\u0111ene u BiH 16 pacijenata je \u017eivo, od 250 transplantacija bubrega vi\u0161e od 200 je \u017eivih pacijenata dugi niz godina, a oni koji su preminuli imali su dio \u017eivota koji je bio kvalitetan.<\/p>\n\n\n\n
– Stoga nam postotak broja pre\u017eivljavanja nakon transplantacije daje za pravo da budemo optimisti i da tra\u017eimo svoju \u0161ansu u obitelji suvremene medicine. Ako to propustimo ne\u0107emo imati mogu\u0107nost da to vrijeme nadoknadimo – zaklju\u010dio je u razgovoru za Fenu prof. dr. Zijah Rifatbegovi\u0107 sa Univerzitetskog klini\u010dkog centra Tuzla.<\/p>\n\n\n\n
Promocija knjige “Donor i multivisceralna eksplantacija organa” organizirana je u Tuzli i Zenici, a planirana je jo\u0161 u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Fo\u010di. Prihod od prodaje knjige namijenjen je u humanitarne svrhe za Udru\u017eenje dijalziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Transplantacija je u medicini vrlo va\u017ena jer ukoliko postoji transplantacija postoji i moderna medicina. Nema suvremene medicine bez standardiziranog transplantacijskog programa, kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Zijah Rifatbegovi\u0107 sa Univerzitetskog klini\u010dkog centra Tuzla. Kako je kazao, vjeruje da \u0107e Bosna i Hercegovina svojim kapacitetima pored svih te\u0161ko\u0107a i pored stalnog po\u010detka koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":31563,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-31562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n