Biskupi Zagreba\u010dke crkvene pokrajine uputili su pismo o va\u017enosti svakodnevne svete mise.<\/p>\n\n\n\n
Pismo biskup\u00e2 Zagreba\u010dke crkvene pokrajine o va\u017enosti svagdanjega slavljenja euharistije u \u017eupnim zajednicama prenosimo u cijelosti:<\/p>\n\n\n\n
Draga bra\u0107o sve\u0107enici, \u017eupni suradnici,
bra\u0107o i sestre u Kristu Gospodinu!<\/p>\n\n\n\n
1. Crkva trajno potvr\u0111uje da \u017eivi od euharistije. Ta je istina naro\u010dito vidljiva u \u017eupnoj zajednici koja slavi otajstva Kristove prisutnosti, njegove \u017ertve i dara, po kojemu smo dionici Jaganj\u010deve gozbe, u zajedni\u0161tvu Crkve hodo\u010dasnice na zemlji i Crkve u nebeskoj slavi.<\/p>\n\n\n\n
Crkva ne mo\u017ee \u017eivjeti bez nedjeljne euharistije, bez Dana Gospodnjega i Krista koji se o\u010dituje i daruje svojoj Crkvi, zbog \u010dega su kr\u0161\u0107ani prvih stolje\u0107a svjedo\u010dili do mu\u010deni\u0161tva: \u201eSine Dominico non possumus\u201c \u2013 \u201eBez nedjeljnoga Gospodina ne mo\u017eemo (\u017eivjeti).\u201c<\/p>\n\n\n\n
Uz nedjeljno slavlje, u \u017eupi je va\u017eno i svakida\u0161nje euharistijsko slavlje na kojemu mogu sudjelovati \u017eupljani odre\u0111ene \u017eupe i drugi vjernici. Zato treba naglasiti da u redovitim pastoralnim okolnostima ne postoji razlog, zbog kojega bi se moglo na\u0107i opravdanje za izostavljanje misnoga slavlja tijekom tjedna. To vrijedi i tijekom onih mjeseci u godini kada je, na primjer, zbog odmora, odsutan ve\u0107i broj \u017eupljana iz svojih \u017eupa.<\/p>\n\n\n\n
Kako u Zakoniku kanonskoga prava (usp. kann. 276 \u00a7 2,2; 246, 1; 904) tako i u drugim crkvenim dokumentima (usp. Apostolska pobudnica \u2018Sacramentum Caritatis\u2019, 2007., br. 39; Direktorij za slu\u017ebu i \u017eivot prezbitera, 2013., br. 50; Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis, 2016., br. 104) svakomu se sve\u0107eniku toplo preporu\u010duje svakida\u0161nje slavlje svete mise, a sve\u0107enici su za svoje pastoralno djelovanje pripremani upravo tako da svakodnevno slave euharistiju. Stoga se ovo \u0161to iznosimo odnosi posebno na sve\u0107enike.<\/p>\n\n\n\n
2. Od o\u017eujka pro\u0161le godine \u017eivimo u iznimno zahtjevnim okolnostima, poglavito zbog pandemije bolesti Covid-19, koja jo\u0161 uvijek traje, ali i zbog dvaju pro\u0161logodi\u0161njih velikih potresa (22. o\u017eujka i 29. prosinca 2020.) s puno manjih koji su uslijedili i koji jo\u0161 uvijek uznemiruju ljude u znatnome dijelu na\u0161e Metropolije. Te izvanjske okolnosti imaju sna\u017ean utjecaj i na nutarnji \u017eivot na\u0161ih vjernika i zajednica, kako glede okupljanja vjernika, tako i uop\u0107e glede oblikovanje liturgijskih slavlja i primjene obrednih oblika.<\/p>\n\n\n\n
U svim pak pote\u0161ko\u0107ama vjernici su postali osjetljiviji na va\u017enost odnosa vjerni\u010dkoga \u017eivljenja i euharistije. U proteklim je mjesecima ja\u010dala \u010de\u017enja za zajedni\u010dkim slavljima, kao i svijest da euharistija u sebi sa\u017eima sve \u0161to je bitno za povezanost s Bogom i ljudima. Ona je ljepota zajedni\u0161tva, okrjepa u slabostima i snaga za darivanje bli\u017enjima, posebice u potrebama.<\/p>\n\n\n\n
Ograni\u010davanje iskustva tjelesne blizine i susreta te sru\u0161enost ili potresom nanesena o\u0161te\u0107enja prostora redovitoga euharistijskoga slavlja dva su izazova s kojima su se vjernici nu\u017eno suo\u010dili i pronalazili rje\u0161enja u kojima je najve\u0107a briga bila vezana uz euharistijska slavlja.<\/p>\n\n\n\n
U svemu pak posebno va\u017enu ulogu imaju \u017eupnici, \u017eupni vikari i drugi sve\u0107enici koji i u su\u017eenim okvirima vr\u0161e svoju slu\u017ebu, a koja se na najizvrsniji na\u010din o\u010dituje u euharistiji kao slavlju i kao \u017eivljenju njezina otajstva. Velika je utjeha za vjernike kada znaju da su svakodnevno uklju\u010deni, da se za njih moli, da su dionici duhovnoga zajedni\u0161tva, pri\u010desti, i kada ne mogu tjelesno biti prisutni.<\/p>\n\n\n\n
3. Svakodnevno se euharistijsko slavlje ne ti\u010de samo osobne duhovnosti sve\u0107enika, nego brige za vjernike i zajednicu koja mu je povjerena. Isti\u010demo glavne razloge za to:
a) Euharistija je povla\u0161teno sredstvo svetosti sve\u0107enika. Budu\u0107i da je euharistija vrelo i vrhunac svega sve\u0107eni\u010dkoga \u017eivota, iz kojega sve\u0107enik crpi nadnaravnu snagu i ja\u010da duh vjere kojim se suoblikuje Kristu, ta je hrana potrebna svakodnevno, razvijaju\u0107i pouzdanje u Bo\u017eji dar i tje\u0161nje se povezuju\u0107i s Gospodinom i Crkvom u sebedarju.<\/p>\n\n\n\n
b) Slaviti euharistiju radost je i glavna du\u017enost sve\u0107enika koja odra\u017eava sve\u0107eni\u010dki identitet. Isus Krist je sve\u0107eni\u0161tvo kao crkvenu slu\u017ebu ustanovio na Posljednjoj ve\u010deri, u kontekstu ustanovljenja euharistije. Premda slaviti euharistijsko slavlje nipo\u0161to nije jedino sve\u0107eni\u010dko poslanje, ono je nedvojbeno temeljna sve\u0107eni\u010dka radost i obveza. Tako ka\u017ee i Drugi vatikanski koncil: \u201eU otajstvu euharistijske \u017ertve, u kojemu sve\u0107enici ispunjaju svoj glavni zadatak, neprestano se izvr\u0161uje djelo na\u0161ega otkupljenja pa se stoga usrdno preporu\u010duje njezino svakodnevno slavljenje; ono je \u010din Krista i Crkve tako\u0111er ako joj vjernici ne mogu prisustvovati. Dok se tako prezbiteri povezuju s \u010dinom Krista sve\u0107enika, oni se svakodnevno posve prinose Bogu, i dok se hrane Kristovim tijelom, oni od srca postaju dionicima ljubavi onoga koji se daje vjernicima za hranu.\u201c (Presbyterorum Ordinis, 13)<\/p>\n\n\n\n
Taj nauk preuzima i sv. Ivan Pavao II., pi\u0161u\u0107i u Pastores dabo vobis: \u201eU svojemu pozivu na slu\u017ebu svetinja sve\u0107enici su prije svega slu\u017ebenici misne \u017ertve: njihova je uloga nezamjenjiva, jer bez sve\u0107enika ne postoji euharistijski prinos. To tuma\u010di posebnu va\u017enost euharistije za sve\u0107eni\u010dki \u017eivot i slu\u017ebu i, prema tomu, za duhovnu izgradnju kandidata za sve\u0107eni\u0161tvo. (\u2026) Potrebno je da sjemeni\u0161tarci i bogoslovi svakodnevno sudjeluju u euharistiji, kako bi kasnije, u svojemu sve\u0107eni\u010dkom \u017eivotu upili to svakodnevno slavljenje kao pravilo.\u201c (br. 48)<\/p>\n\n\n\n
c) Euharistijsko slavlje je pastoralni \u010din ljubavi. Ne postoji ve\u0107e \u2018karitativno\u2019 djelo koje bi sve\u0107enik mogao u\u010diniti za vjernike od prino\u0161enja Kristove \u017ertve i predvo\u0111enja euharistijskoga davanja hvale Gospodinu: \u201eSakramenti su, kao i sve crkvene slu\u017ebe i djela apostolata, usko povezana sa svetom euharistijom i prema njoj su usmjereni. U presvetoj je, naime, euharistiji sadr\u017eano svekoliko duhovno dobro Crkve, to jest sam Krist, na\u0161 Vazam i \u017eivi kruh; po svome tijelu, koje je o\u017eivio Duh Sveti i koje je o\u017eivljavaju\u0107e, on daje ljudima \u017eivot pa su tako oni pozvani i dovedeni do toga da zajedno s njime prinose sebe, svoje napore i sve stvorene stvari.\u201c (Presbyterorum Ordinis, br. 5)<\/p>\n\n\n\n
d) Euharistija je prino\u0161enje i molitva za pokojne. Pastoralno slu\u017eenje sve\u0107enika euharistijskim slavljem nadilazi granice vremena i prostora. Euharistijom kojom predsjeda sve\u0107enik vr\u0161i djelo u Kristu, izlaze\u0107i iz okvira u\u010dinkovitosti ljudskoga djela i se\u017ee onkraj zemaljski dohvatljivoga. To naro\u010dito vrijedi za vrijednost Kristove \u017ertve, njegova prino\u0161enja Ocu za nas i za cijeli svijet. Euharistijska \u017ertva obuhva\u0107a i pokojne koji su u i\u0161\u010dekivanju gledanja Bo\u017eje slave. Crkva od svojih po\u010detaka moli za njih u liturgiji, \u0161to je vidljivo u svakoj euharistijskoj molitvi, a o \u010demu pou\u010dava i Katekizam Katoli\u010dke crkve: \u201eCrkva je od prvih vremena \u010dastila spomen mrtvih i za njih prinosila molitve, poglavito misnu \u017ertvu.\u201c (br. 1032)<\/p>\n\n\n\n
Taj se, dakle, \u010din pastoralne ljubavi ostvaruje i u svagdanjoj svetoj misi i u okolnostima u kojima nije okupljena cijela zajednica te ako i nema posebne misne nakane. Euharistija daje hvalu Bogu. Ona je molitva za \u017eive i mrtve, ja\u010da svetost Crkve i izvor je duhovnoga rasta i obnove.<\/p>\n\n\n\n
Stoga neka se u \u017eupama vodi briga o tome da postoji svakida\u0161nje euharistijsko slavlje tijekom cijele godine. Ono izvire iz i vodi prema nedjeljnomu slavlju, u kojemu se o\u010dituje otajstvo u cjelini jedne zajednice, s darovima koje prima od Gospodina i sa svjedo\u010denjem koje pru\u017ea u svakida\u0161njici.<\/p>\n\n\n\n
4. Odnos dara i euharistijskoga svjedo\u010denja toga dara vidi se i u odnosu prema materijalnim dobrima s kojima su povezana i liturgijska slavlja. Kako to isti\u010de Naputak Kongregacije za kler \u2018Pastoralno obra\u0107enje \u017eupne zajednice u slu\u017eenju evangelizacijskomu poslanju Crkve\u2019 (od 20. srpnja 2020.), sa \u017eivotom \u017eupe povezan je i nov\u010dani prilog za slavlje svete mise, namijenjen sve\u0107eniku predvoditelju, te drugih sakramenata koji pripada \u017eupi. Vjernike se poti\u010de da u svojoj slobodi davanja priloga gaje osje\u0107aje crkvene odgovornosti te da u tome svom prilogu ne vide pla\u0107anje sakramenta niti puku obvezu, nego svoj doprinos \u017eivotu Crkve, svoga vjerni\u010dkog doma (usp. br. 119-121).<\/p>\n\n\n\n
Cijene\u0107i svaki, naizgled i neznatni dar, svjesni smo da je gra\u0111enje te osjetljivosti utoliko djelotvornije ukoliko sve\u0107enici daju jasan primjer skromnoga na\u010dina \u017eivljenja glede materijalnih dobara, \u0161to je neizbje\u017eno povezano i s \u2018misnim stipendijama\u2019 odnosno s vjerni\u010dkim prilozima za misne nakane. Va\u017eno je da se u tim pitanjima svi klonimo onoga duha koji bi mogao zasjeniti vjerodostojnost na\u0161e brige za nebesko i ostaviti dojam \u2018trgovanja\u2019 i koristoljublja.<\/p>\n\n\n\n
Ponajprije je va\u017eno re\u0107i da su vjernici uvijek slobodni objediniti svoje nakane i priloge za slavljenje jedne svete mise po svojim nakanama. Prema kanonskim odredbama mora se namijeniti toliko pojedina\u010dnih sv. misa koliko ima pojedina\u010dnih nakana za koje je dan i primljen, pa makar neznatan, prilog, a sve\u0107enik koji primi prilog za slavljenje jedne svete mise po posebnoj nakani obvezan je osobno izvr\u0161iti preuzetu obvezu ili drugomu sve\u0107eniku povjeriti izvr\u0161enje te obveze, pod uvjetima koje odre\u0111uje pravo (usp. kann. 948-949 i 954-955).<\/p>\n\n\n\n
Te\u0161ko bi kr\u0161ili ove temeljne odredbe oni sve\u0107enici koji bi bez ikakve razlike primili priloge za slavljenje sv. misa po posebnim nakanama, objedinili ih u jednu nakanu te, bez znanja ljudi koji su dali prilog, slavili samo jednu sv. misu koju proizvoljno namijene na tzv. \u2018kolektivnu nakanu\u2019.<\/p>\n\n\n\n
S toga polazi\u0161ta smatramo va\u017enim ponoviti ovdje i neke odredbe koje se ti\u010du \u2018skupnih (kolektivnih) nakana\u2019 u na\u0161oj Metropoliji, a oslanjaju se na Dekret Kongregacije za kler \u2018Mos iugiter\u2019 (od 22. velja\u010de 1991.).<\/p>\n\n\n\n
Ako oni koji daju svoj prilog za slavljenje svete mise, prethodno i izri\u010dito obavije\u0161teni i upozoreni te prikladno pou\u010deni, slobodno pristanu da njihovi prilozi budu ujedinjeni s drugima u samo jedan prilog, mo\u017ee im se udovoljiti samo jednom svetom misom na \u2018kolektivnu nakanu\u2019. U tim slu\u010dajevima potrebno je javno oglasiti dan, mjesto i vrijeme kad \u0107e se takva sveta misa slaviti; ali takva se sv. misa smije slaviti najvi\u0161e dva puta na tjedan, a Hrvatska biskupska konferencija u svome je Direktoriju za pastoral sakramenata u \u017eupnoj zajednici (2008.) odredila da se takve mise ne slave nedjeljom (usp. br. 111).<\/p>\n\n\n\n
Sve\u0107enik od priloga za \u201ekolektivnu nakanu\u201c smije zadr\u017eati za sebe samo iznos stipendija koji je odre\u0111en u biskupiji. Iznos koji prema\u0161uje propisani misni stipendij mora se redovito dostavljati Ordinariju za svrhe koje je on odredio.<\/p>\n\n\n\n
Ovime se tako\u0111er isti\u010de da se mise na \u201ekolektivnu nakanu\u201c smiju slu\u017eiti najvi\u0161e dva puta tjedno te pritom treba paziti na \u010dinjenicu da su takva slavlja iznimka od pravila, \u0161to zahtijeva strogo pridr\u017eavanje spomenutih odredaba, a pojedini \u0107e dijecezanski biskupi trajno bdjeti nad tim donose\u0107i, ako to bude potrebno, i bli\u017ee odredbe o slavljenju takvih misa u svojim mjesnim Crkvama.<\/p>\n\n\n\n
5. Ovo na\u0161e Pismo \u017eeli ne samo upozoriti na zna\u010denje i obvezu svakida\u0161njega slavljenja euharistije u \u017eupama, nego i potaknuti vjernike na sudjelovanje u tome neizrecivom otajstvu koje donosi darove milosti, osna\u017euje crkvenost i trajno nas preobra\u017eava, da bismo \u017eivjeli kao Kristovo Tijelo, vidljivost Bo\u017eje ljubavi u svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Papa Franjo, u homiliji pro\u0161logodi\u0161nje svetkovine Tijela i Krvi Kristove (14. lipnja 2020.), posebnu je pozornost stavio na va\u017enost spomena i na euharistiju kao lijek. On za Isusa ka\u017ee: \u201eNije nam ostavio samo rije\u010di, jer je lako zaboraviti ono \u0161to se slu\u0161a. Nije nam ostavio samo Pisma, jer je lako zaboraviti ono \u0161to se \u010dita. Nije nam ostavio samo znakove, jer se mo\u017ee zaboraviti i ono \u0161to se vidi. Dao nam je Hranu; okus se te\u0161ko zaboravlja.<\/p>\n\n\n\n
Gospodin nam je ostavio Kruh u kojemu je On, \u017eiv i istinit, s potpunim okusom svoje ljubavi. Primaju\u0107i ga mo\u017eemo re\u0107i: \u2018Gospodin je; on me se spominje!\u2019 Stoga je Isus od nas zatra\u017eio: \u2018Ovo \u010dinite meni na spomen.\u2019 (1Kor 11,24). \u010cinite! Euharistija nije jednostavno sje\u0107anje, nego je \u010din; ona je Gospodinov vazam koji za nas ponovno postaje \u017eivim. U svetoj misi Isusova smrt i uskrsnu\u0107e su pred nama. \u2018Ovo \u010dinite meni na spomen\u2019 \u2013ujedinite se, te kao zajednica, kao narod, kao obitelj slavite euharistiju, da biste me se spominjali.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Gospodin, koji je \u017eiv me\u0111u nama i u nama po daru euharistije, neprestano nas obnavlja. Neka vas prati svojom prisutno\u0161\u0107u, pridi\u017ee u nevoljama i padovima, lije\u010di u ranama i neka vas sve blagoslovi!<\/p>\n\n\n\n
Na svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, 3. lipnja 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
Biskupi Zagreba\u010dke crkvene pokrajine:<\/p>\n\n\n\n
+ Kardinal Josip Bozani\u0107
nadbiskup metropolit zagreba\u010dki , v.r.
+ Vlado Ko\u0161i\u0107
biskup sisa\u010dki, v.r.
+ Vjekoslav Huzjak
biskup bjelovarsko-kri\u017eeva\u010dki, v.r.
+ Bo\u017ee Rado\u0161
biskup vara\u017edinski, v.r.
+ Milan Stipi\u0107, v.r.
vladika kri\u017eeva\u010dki
+ Ivan \u0160a\u0161ko
pomo\u0107ni biskup zagreba\u010dki, v.r.
+ Mijo Gorski
pomo\u0107ni biskup zagreba\u010dki, v.r.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Biskupi Zagreba\u010dke crkvene pokrajine uputili su pismo o va\u017enosti svakodnevne svete mise. Pismo biskup\u00e2 Zagreba\u010dke crkvene pokrajine o va\u017enosti svagdanjega slavljenja euharistije u \u017eupnim zajednicama prenosimo u cijelosti: Draga bra\u0107o sve\u0107enici, \u017eupni suradnici,bra\u0107o i sestre u Kristu Gospodinu! 1. Crkva trajno potvr\u0111uje da \u017eivi od euharistije. Ta je istina naro\u010dito vidljiva u \u017eupnoj zajednici koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":32548,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-32547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n