U kojem \u0107e se smjeru, dolaskom Joa Bidena, dalje razvijati odnosi Europe i SAD-a? Kakav \u0107e biti odnos prema Rusiji, ali i Kini? S kojim se sve izazovima danas suo\u010dava Sjevernoatlantski savez te kolika je va\u017enost ubacivanja Daytona u NATO- vu deklaraciju? <\/p>\n\n\n\n
O tome su emisiji U mre\u017ei prvog govorili stru\u010dnjaci za me\u0111unarodne odnose Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, biv\u0161i ministar i biv\u0161i veleposlanik i prof. Goran Bandov.<\/p>\n\n\n\n
U na\u0161oj je javnosti od svih velikih susreta najglasnije odjeknuo ultimatum predsjednika Zorana Milanovi\u0107a<\/strong> da ne\u0107e podr\u017eati zavr\u0161nu deklaraciju NATO-a ako se u nju ne uvrsti Daytonski sporazum, on je na kraju na\u0161ao svoje mjesto, kao i izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Koliko je to va\u017eno?<\/p>\n\n\n\n – Za cijeli NATO to nije va\u017eno, ali je bilo va\u017eno za predsjednika koji je tako postigao neke poene na unutarnjem politi\u010dkom planu, rekao je Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107<\/strong> te dodao: Jasno je da se Daytonski sporazum mora mijenjati, ustav Bosne i Hercegovine koji je djelomi\u010dno uzrok svih tih problema s kojima se tamo susre\u0107emo, dio je Daytonskog sporazuma. Prema odredbama 14 to\u010daka koje je Europska unija postavila Bosni i Hercegovini da bi ona uop\u0107e mogla postati kandidat za \u010dlanstvo, mora promijeniti ustav, tako da unijeti Daytonski sporazum u dokument NATO-a, ne izrijekom, ali spominje se reforma izbornog zakonodavstva i ustavne promjene, sad kad je jasno da \u0107e se to mijenjati nije neko veliko postignu\u0107e, ali je na unutarnjem politi\u010dkom planu odjeknulo, rekao je Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n – Dayton je bitan da ga se spomene, on je na neki na\u010din zaustavio rat, odnosno onemogu\u0107io da se rat nastavi istim intenzitetom, ali konstantno imamo eskalaciju sukoba u Bosni i Hercegovini. Izmicanje Daytona bez toga da istovremeno imate rije\u0161en cijeli niz drugih pitanja, vjerojatno bi dovelo do daljnje eskalacije sukoba u BiH. U ovom trenutku to gledam kao borbu za mir, borbu za stabilnost BiH. \u010cini mi se da je bilo bitno staviti i pitanje Daytona, pitanje izbornih reformi, ali i sve \u0161to mo\u017ee osigurati mir i stabilnost BiH, smatra Goran Bandov<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Komentiraju\u0107i \u010dinjenicu da se Daytonski sporazum od 2004. ne spominje u NATO-vim deklaracijama, Bandov je rekao kako nije bitno da li ga spominjete, nego da li on funkcionira ili ne. <\/p>\n\n\n\n – U trenutku kada dolaze inicijative koje ga potpuno negiraju, \u0161to je vrlo opasno, jer ako maknete Daytonski sporazum, a trenuta\u010dno nemate drugo rje\u0161enje, cjelokupna situacija u BiH dovodi se na opasan rub. Da imamo neki novi okvirni dokument, onda bismo mogli Dayton staviti sa strane, no dok to nismo napravili, BiH \u017eivi u daytonskom vremenu, ka\u017ee Bandov.<\/p>\n\n\n\n O vanjskoj politici<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Osobni sukobi nedvojbeno imaju utjecaj u politici, ali dr\u017eavni poslovi bi trebali politi\u010dke du\u017enosnike natjerati da prevladaju osobne animozitete, rekao je Kova\u010devi\u0107. Nedavna razmjena neugodnih izjava i \u010dinjenica da je ministar vanjskih poslova odbio i\u0107i s predsjednikom na summit, govori da se Hrvatska nalazi na rubu ustavne krize, smatra Kova\u010devi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Ustav odre\u0111uje da vanjsku politiku sukreiraju vlada i predsjednik republike, \u0161to zna\u010di da kada je rije\u010d o pripremi tako va\u017enih dokumenata i sastanaka kakav je summit NATO pakta, trebaju sura\u0111ivati, a o\u010dito je da nisu sura\u0111ivali i da nastavljaju s praksom nesuradnje. Sabor bi trebao upozoriti i Vladu RH i predsjednika da izvr\u0161avaju svoje ustavne obveze, pojasnio je Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Bandov je rekao kako je klju\u010dno da li postoji jedna vanjska politika Republike Hrvatske ili vi\u0161e njih. <\/p>\n\n\n\n – Vidimo da se radi o jednoj vanjskoj politici i to je najbitnije. Kako netko komunicira, to \u0107e ocijeniti gra\u0111ani u trenutku kada \u0107e iza\u0107i na izbore, ali naglasio je da je bitno da Hrvatska ima jednu vanjsku politiku. Kada govorimo o EU-u, NATO-u, susjednim dr\u017eavama, uklju\u010duju\u0107i i BiH, mi govorimo jednim glasom i to je najbitnije, smatra Bandov.<\/p>\n\n\n\n Novo poglavlje u transatlantskim odnosima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Novo poglavlje se mo\u017ee promatrati isklju\u010divo zbog toga \u0161to smo do sada imali predsjednika Donalda Trumpa<\/strong> koji je stvarno imao jedan “novi trag”. Predsjednik Joe Biden<\/strong> provodi vanjsku politiku Sjedinjenih Dr\u017eava kakva je zasnovana jo\u0161 od Henryja Kissingera<\/strong>, \u0161to se nastavlja na tradiciju svih prethodnih predsjednika iz koje je jedino iskakao Donald Trump svojim izolacionizmom. Predsjednik Biden \u0107e napraviti zna\u010dajne iskorake u odnosu na Trumpa, rekao je Bandov.<\/p>\n\n\n\n – Sumnjam da \u0107e se odnosi izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Europe ba\u0161 mo\u0107i vratiti na staro, Europljani pou\u010deni iskustvom s predsjednikom Trumpom, sad su ne\u0161to rezerviraniji prema Sjedinjenim Dr\u017eavama, a glavna je zada\u0107a Joea Bidena sanirati \u0161tete koje je ugledu Sjedinjenih Dr\u017eava nanio predsjednik Trump i definirati glavne suparnike Sjedinjenih Dr\u017eava kao globalne suparnike cijelog zapadnog svijeta, \u0161to Americi omogu\u0107uje da preuzme ulogu lidera koju je u vrijeme predsjednika Trumpa izgubila, rekao je Kova\u010devi\u0107\u00a0te je istaknuo kako se uspostavlja scenografija novog hladnog rata.\u00a0<\/p>\n\n\n\n