{"id":34054,"date":"2021-06-20T15:40:34","date_gmt":"2021-06-20T14:40:34","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=34054"},"modified":"2021-06-21T00:38:56","modified_gmt":"2021-06-20T23:38:56","slug":"dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao"},"content":{"rendered":"\n

\u201c7. srpnja 1970., u Mostaru je po\u010delo su\u0111enje profesoru Ivanu Alilovi\u0107u<\/strong>, koji nije bio \u010dlan SKJ, pa nije imao pravo \u201edizati glas\u201c. Optu\u017een je za poticanje razbijanja bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, za podr\u017eavanje i propagiranje Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/em>, organiziranje ogranka Matice hrvatske<\/em>, \u201erasturanje\u201c Hrvatskog knji\u017eevnog lista<\/em> i sli\u010dno. Sudski proces Alilovi\u0107u bio je politi\u010dki proces, montiran na temelju Informacije o djelovanju antisamoupravnih i antisocijalisti\u010dkih snaga<\/strong><\/em>, koja je usvojena 11. prosinca 1969., na \u010cetrnaestoj sjednici CK SK BiH<\/em>. (\u2026) Po\u010detkom rujna 1970., tijekom postupka protiv Alilovi\u0107a, Mostar je posjetio Josip Broz Tito. On je u prigodnu govoru naglasio \u0161tetnost djelovanja nacionalista i \u0161ovinista, te pohvalio Mostar zbog energi\u010dna proganjanja neprijatelja. Nakon takvoga Titova govora, sve nedoumice tu\u017eiteljstva, koje su eventualno postojale radi nepostojanja dokaza za inkriminirana dijela, bile su otklonjene. Ivan Alilovi\u0107 osu\u0111en je na tri godine strogog zatvora<\/strong>.\u201d \u2013 istaknuo je dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 u svom izlaganju \u201cHrvatsko prolje\u0107e i njegovi odjeci u Bosni i Hercegovini\u201d odr\u017eanom na znanstvenom skupu povodom 50. godi\u0161njice Hrvatskog prolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Izlaganje dr. sc. Iva Lu\u010di\u0107a u nastavku donosimo u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatsko prolje\u0107e i njegovi odjeci u Bosni i Hercegovini<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U posljednjem ovogodi\u0161njem proljetnom tjednu sje\u0107amo se jednog drugog \u201eprolje\u0107a\u201c koje je dugo trajalo, a zavr\u0161ilo je u kasnu jesen 1971. godine. Navodni Dub\u010dekov komentar da sovjetski tenkovi \u201emogu uni\u0161titi cvije\u0107e, ali ne mogu zaustaviti prolje\u0107e\u201c parafraza je stiha, odnosno izreke Pabla Nerude, koja je naknadno barem izvana obilje\u017eila i jedno kratko, ali i va\u017eno razdoblje hrvatske povijesti. Naime, tijekom \u201ePra\u0161kog prolje\u0107a\u201c, u jednom polugodi\u0161njem reformisti\u010dkom procesu koji se odvijao tijekom 1968. godine, \u010dehoslova\u010dko komunisti\u010dko vodstvo poku\u0161alo je izgraditi ne\u0161to \u0161to su nazvali \u201esocijalizam s ljudskim licem\u201c. Tenkovi var\u0161avskoga sporazuma pregazili su njihovu utopiju i vratili \u010cehoslova\u010dku u realnost suvereniteta ograni\u010denog interesima i dogmama Sovjetskog Saveza.<\/p>\n\n\n\n

U isto vrijeme, u Hrvatskoj, koja se nalazila u sklopu SFRJ, odvijao se donekle sli\u010dan, a zapravo bitno druk\u010diji proces. Formalno gledano, zapo\u010deo je kao slu\u017ebena politika SKJ proklamirana na njezinu Osmom kongresu u prosincu 1964., nastavljen je \u201eBrijunskim plenumom\u201c i padom Aleksandra Rankovi\u0107a u srpnju 1966., eskalirao je Deklaracijom o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/em> u o\u017eujku 1967., vrhunac je do\u017eivio Desetom sjednicom CK SKH u sije\u010dnju 1970., a zavr\u0161io je 21. sjednicom Predsjedni\u0161tva SKJ, u prosincu 1971. godine. Taj se proces uobi\u010dajeno naziva \u201eHrvatskim prolje\u0107em\u201c, odnosno masovnim pokretom ili maspokom, ako ga se gleda iz perspektive njegovih protivnika. Hrvatsko je prolje\u0107e puno vi\u0161e od partijskih frakcijskih borbi, a hrvatsko je cvije\u0107e cvjetalo i prije, a i poslije tog prolje\u0107a. \u017divot se odvijao i mimo partijskih kongresa i sjednica na kojima se manifestirala sveprisutna borba za vlast, mo\u0107 i \u0161to bolji polo\u017eaj. To \u0107e se kasnije nazivati \u201eliberalizmom\u201c, \u201edemokratizacijom\u201c i sli\u010dnim imenima s kojima zapravo nemaju nikakve veze.<\/p>\n\n\n\n

Vjesnici prolje\u0107a javljali su se i tijekom najcrnjih zima, otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao. Uvijek je bilo pojedinaca i skupina koje se nisu mirile s diktaturom, uvijek je netko od hrvatskih rodoljuba robijao zbog svoga slobodarskog duha koji se izra\u017eavao na razli\u010dite na\u010dine. Hrvatska ti\u0161ina bila je ti\u0161ina komunisti\u010dkih institucija, ali nikada i ti\u0161ina hrvatskoga naroda, odnosno njegovih intelektualaca. Poznatoj i svakako va\u017enoj Deklaraciji iz 1967. prethodile su godine borbe za o\u010duvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta. Hrvatski je jezik bio sputan Novosadskim sporazumom, a hrvatska je kultura bila sumnjiva i nalazila se pod stalnom paskom jugoslavenskog re\u017eima. Onaj dio Partije koji je bio zadu\u017een za dr\u017eavnu sigurnost (UDB-a\/SDS) budno je pratio hrvatske pisce i intelektualce. U elaboratu UDB-e iz 1957. godine konstatirano je: \u201ePosljednjih par godina me\u0111u knji\u017eevnicima i ostalim javnim radnicima po\u010delo se raspravljati o potrebi slobodnog izra\u017eavanja misli, slobode pisanja, stila i me\u0111usobne kritike\u201c. Kao nositelji takvih stajali\u0161ta ozna\u010deni su \u201emla\u0111i knji\u017eevnici\u201c okupljeni oko \u010dasopisa Krugovi<\/em>: Boro Pavlovi\u0107, Slobodan Novak i Zvonimir Golob. Problem je bio i u tome \u0161to se kroz Krugove <\/em>\u201eneprimjetno po\u010dela provla\u010diti nit hrvatskog nacionalizma\u201c, a provla\u010diti su je po\u010deli: Ivan Raos, Julije \u0160olti\u0107, Vlado Gotovac, Josip Pupa\u010di\u0107 i drugi. Nit hrvatskog nacionalizma oslikana je uvo\u0111enjem rubrike Tajget<\/em> u prvom broju Krugova<\/em> za 1957. godinu, gdje su objavljena i dva indikativna napisa \u201eRadio stanica \u2013 \u010duvar na\u0161eg jezika\u201c i \u201ePo\u0161tovanje prema na\u0161oj tradiciji\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U prvom je kritizirana praksa zagreba\u010dkog radija na kojem spikeri ne govore hrvatskim jezikom i umjesto sije\u010dnja i velja\u010de koriste januar i februar. Postavljeno je pitanje tko su ti ljudi koji mijenjaju jezik i manipuliraju javno\u0161\u0107u. Da bi sve bilo jasnije i da bi se znalo s kim to re\u017eim ima posla dati su kratki podatci o \u201epojedinim licima\u201c koja se okupljaju oko Krugova<\/em>: Boro Pavlovi\u0107 ocijenjen je kao netko tko \u201euvijek trubi u hrvatsku trubu\u201c, potje\u010de iz HSS-ovske obitelji i poziva na izgradnju socijalizma bez komunista. Ivan Raos je pod utjecajem klera i ismijava knji\u017eevnike \u010dlanove SKJ. Vlado Gotovac je \u201eprepotentan do surovosti\u201c, a potje\u010de iz neprijateljske obitelji. Kod Josipa Pupa\u010di\u0107a \u201eosje\u0107a se doza \u0161ovinizma\u201c jer se suprotstavio osnivanju \u201ejednog op\u0107eg jugoslavenskog studentskog lista\u201c, osim ako \u0107e izlaziti u Zagrebu, a ne u Beogradu itd. U jednom drugom elaboratu UDB-e, onome iz 1962. godine opisana je \u201eGrupa oko \u010dasopisa Knji\u017eevnik<\/em>\u201c koja je u njegovu 29. broju objavila i svoju deklaraciju. Potpisali su je: Ivan Slaming, Ivan Ku\u0161an, Slobodan Novak, Stanko Juri\u0161a, Tomislav Ladan i Vesna Krmpoti\u0107. U njoj se zala\u017eu za afirmaciju mladih pisaca koji kriti\u010dki gledaju \u201ena blato oko sebe\u201c i javno iznose svoje misli. Oni su na tribinama tvrdili da njihova deklaracija ne mo\u017ee biti dio programa SKJ te da oni okupljaju mlade ljude koji \u201egledaju svijet otvorenih o\u010diju\u201c. Vlasti su ocijenile da se radi o grupi \u201eekskluzivne hrvatske orijentacije\u201c koja nagla\u0161ava nezavisnost od slu\u017ebene linije. Konstatirali su da se tu radi o \u201ezapadnim kulturnim utjecajima\u201c a oni su po definiciji bili opasni i neprijateljski. Ovo je tek mali dio aktivnosti hrvatskih knji\u017eevnika i uop\u0107e javnih djelatnika \u0161to su prethodile famoznoj Deklaraciji koja je izazvala burne reakcije i protivljenja unutar partijske vlasti.<\/p>\n\n\n\n

Srpski knji\u017eevnici reagirali su na Deklaraciju dokumentom nazvanim Predlog pitanja za razmi\u0161ljanje<\/em><\/strong>, a tra\u017eili su da Televizija Beograd izbaci latinicu iz programa i slu\u017ei se samo \u0107irili\u010dnim pismom. Zalagali su se i za ve\u0107u uporabu \u0107irilice u Srbiji, te \u201eda knji\u017eevni jezik bude srpski jezik i da se on upotrebljava u srpskim \u0161kolama i ustanovama u Hrvatskoj\u201c. Istovremeno s Deklaracijom, sada ve\u0107 poznati bo\u0161nja\u010dki nacionalist i bosanski unitarist Muhamed Filipovi\u0107, objavio je u sarajevskom \u010dasopisu \u017divot<\/em> u o\u017eujku 1967. tekst pod naslovom Bosanski duh u knji\u017eevnosti \u2013 \u0161ta je to?<\/em> <\/strong>Tekst je napisan u povodu izlaska zbirke poezije Maka Dizdara Kameni spava\u010d<\/em>, a u njemu je Filipovi\u0107 napisao da se do tada pojam bosanska knji\u017eevnost<\/strong> primjenjivao uglavnom na djela srpske literature. Uglavnom Filipovi\u0107 je \u201ebosanski duh\u201c sveo na bo\u0161nja\u010dko-muslimansko kulturno, odnosno knji\u017eevno naslje\u0111e. Partija je kritizirala Filipovi\u0107eva stajali\u0161ta, ali su ona skupa s njim vrlo brzo rehabilitirana. Glavni problem ipak je bila Deklaracija. Po naputku iz centara, lokalna partijska vodstva \u017eestoko su kritizirala Deklaraciju i hrvatski nacionalizam, a usput su, ravnote\u017ee radi, ponegdje spominjali i Predlog. Re\u010deno je da su nastali problemi posljedica doga\u0111aja na Brijunskom plenumu<\/em><\/strong>, da su komunisti \u201erano polo\u017eili oru\u017eje\u201c, za\u010dahurili se i me\u0111usobno se razra\u010dunavaju. Da je hrvatski nacionalizam oja\u010dao, jer se u zadnje vrijeme SKJ bavio samo srpskim nacionalizmom i unitarizmom. Da su se \u201e\u0161ovinisti\u010dki elementi\u201c oslobodili, zbog tolerantna stava Saveza komunista.<\/p>\n\n\n\n

U Vi\u0161egradu na sjednici Op\u0107inskog komiteta SK izneseno je stajali\u0161te da su Deklaracija<\/em> i Predlog<\/em> vra\u0107anje na staro i na razdoblje \u201ePaveli\u0107eve vladavine\u201c. U Duvnu (danas Tomislavgrad) re\u010deno je da za \u0161ovinizam treba \u201eodmah hapsiti\u201c, a kome se ne svi\u0111a u BiH, neka ide u Srbiju i u Hrvatsku te da prosvjetni radnik mora biti ateist, a ako vr\u0161i vjerske obrede treba ga udaljiti iz \u0161kole. U Derventi je kazano da se \u201eobje varijante srpskohrvatskog jezika pod uticajem \u0161tampe i televizije sve vi\u0161e integri\u0161u te je \u0161tetno po jedinstvo na\u0161ih naroda ako se to prirodno integrisanje usporava ili \u010dak sprje\u010dava politi\u010dkim akcijama, kao \u0161to je Deklaracija\u201c. U Stocu je postavljeno pitanje: \u201eKoji je jezik namijenjen Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori?\u201c U Banjoj Luci je re\u010deno da u nekim \u0161kolama \u201eu\u010denici izra\u017eavaju svoj protest protiv knji\u017eevnika-potpisnika Deklaracije<\/em> i Predloga<\/em> i na taj na\u010din \u0161to ka\u017eu da ih vi\u0161e ne \u017eele u\u010diti kao lektiru\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos bojkotu banjalu\u010dkih u\u010denika, hrvatski su intelektualci, posebno oni okupljeni oko Matice hrvatske nastavili s radom, \u0161to se i te kako reflektiralo na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na tamo\u0161nje knji\u017eevnike i intelektualce koji nisu bili \u010dlanovi SKJ. Taj je utjecaj kao ozbiljan politi\u010dki problem prepoznao Todo Kurtovi\u0107, <\/strong>koji je na sastanku s partijskim aktivom iz Hercegovine, odr\u017eanom 16. srpnja 1970., rekao kako nije zadovoljan sa stanjem u kulturi, posebno kada se ti\u010de ravnopravnosti upotrebe jezika- Kazao je da ga brine \u201e\u0161to Hrvati komunisti ne di\u017eu glas\u201c. Hrvati komunisti u Bosni i Hercegovini ne samo da nisu dizali glas, nego su i sami uglavnom koristili srpski jezik, \u010dime su iskazivali svoj otklon od \u201enacionalista\u201c. Devet dana prije tog sastanka, 7. srpnja 1970., u Mostaru je po\u010delo su\u0111enje profesoru Ivanu Alilovi\u0107u<\/strong>, koji nije bio \u010dlan SKJ, pa nije imao pravo \u201edizati glas\u201c. Optu\u017een je za poticanje razbijanja bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, za podr\u017eavanje i propagiranje Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/em>, organiziranje ogranka Matice hrvatske<\/em>, \u201erasturanje\u201c Hrvatskog knji\u017eevnog lista<\/em> i sli\u010dno. Sudski proces Alilovi\u0107u bio je politi\u010dki proces, montiran na temelju Informacije o djelovanju antisamoupravnih i antisocijalisti\u010dkih snaga<\/em><\/strong>, koja je usvojena 11. prosinca 1969., na \u010cetrnaestoj sjednici CK SK BiH<\/em>. Tamo pi\u0161e da u Mostaru, ve\u0107 dvije godine oko pododbora Matice hrvatske, organizirano djeluje grupa hrvatskih nacionalista, intelektualaca koji \u201esustavno vode propagandu i prikupljaju podatke o nacionalnoj strukturi u BiH, posebno u Hercegovini i Mostaru, o broju Hrvata na vode\u0107im polo\u017eajima, imovinskom stanju hrvatskog naroda, o broju Hrvata u inozemstvu, dokazuju\u0107i, da su Hrvati obespravljeni i ugro\u017eeni\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom rujna 1970., tijekom postupka protiv Alilovi\u0107a, Mostar je posjetio Josip Broz Tito. On je u prigodnu govoru naglasio \u0161tetnost djelovanja nacionalista i \u0161ovinista, te pohvalio Mostar zbog energi\u010dna proganjanja neprijatelja. Nakon takvoga Titova govora, sve nedoumice tu\u017eiteljstva, koje su eventualno postojale radi nepostojanja dokaza za inkriminirana dijela, bile su otklonjene. Ivan Alilovi\u0107 osu\u0111en je na tri godine strogog zatvora<\/strong>. Poslije osude, koja je izazvala nezadovoljstvo u dijelu hrvatske kulturne javnosti, brojni hrvatski intelektualci javno su se oglasili i zahtijevali njegovo osloba\u0111anje, a mediji su u SR Hrvatskoj vi\u0161ekratno komentirali \u201eslu\u010daj Alilovi\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tek \u0161to je Alilovi\u0107 osu\u0111en, hrvatski knji\u017eevnik Veselko Koroman<\/strong> napisao je esej Uvlake gredu, a postole stoje<\/em><\/strong>, koji je objavljen u \u010dasopisu \u017divot<\/em>, broj 11-12. iz 1970. Nedugo zatim referent za kulturu Socijalisti\u010dkog saveza SR BiH, Lazar Amid\u017ei\u0107, na skup\u0161tini Udru\u017eenja knji\u017eevnika BiH<\/em>, optu\u017eio je hrvatske pisce, \u010dlanove udru\u017eenja, \u0161to nisu reagirali na javno iznesene tvrdnje Grge Gamulina u zagreba\u010dkoj Kritici<\/em><\/strong>, o stanju kulture u Sarajevu, odnosno SR BiH. Naime Gamulin je ustvrdio kako u javnom \u017eivotu Sarajeva i SR BiH uop\u0107e ne sudjeluju hrvatski pisci i znanstvenici. Amid\u017ei\u0107 je smatrao da to nije istina i tra\u017eio da se hrvatski pisci \u201eograde\u201c od tih konstatacija. Na taj zahtjev Koroman<\/strong> i Vitomir<\/strong> Luki\u0107<\/strong> napisali su pismo, koje su potpisali jo\u0161 petorica hrvatskih knji\u017eevnika, i ono je javno objavljeno u Oslobo\u0111enju,<\/em> 28. sije\u010dnja 1971., pod nazivom Kada \u0107emo odgovoriti Grgi Gamulinu<\/em><\/strong>. U pismu su potvr\u0111eni Gamulinovi stavovi i argumentirano iznesen polo\u017eaj hrvatskoga jezika i hrvatske inteligencije u SR Bosni i Hercegovini. Pismo je poznato i kao Pismo sedmorice<\/em><\/strong>, te je na neki na\u010din bilo bosanskohercegova\u010dka ina\u010dica Deklaracije, koju su u nedostatku institucija, potpisali pojedinci. To pismo imalo je veliki odjek u politi\u010dkim i kulturnim krugovima u SR BiH i SR Hrvatskoj, a i izvan njih. Potpisnici pisma: Veselko Koroman, Vitomir Luki\u0107, Vladimir Pavlovi\u0107, Mile Pe\u0161orda, Stanko Ba\u0161i\u0107, Nikola Marti\u0107 i Mirko Marjanovi\u0107<\/strong>, bili su izlo\u017eeni velikim pritiscima i obilje\u017eeni kao nacionalisti, pa im je u pitanju bila i egzistencija. Ipak nitko od njih nije se odrekao stavova iz pisma. Koroman<\/strong> je zatim napisao esej U cara Trajana kozje u\u0161i<\/em><\/strong>, u kojemu je iznio slu\u017ebene podatke SSRN BiH o udjelu Hrvata i ostalih naroda u dr\u017eavnoj upravi i drugim institucijama SR BiH. \u010clanak je tiskan u \u010dasopisu \u017divot<\/em><\/strong>, broj 9. iz 1972., ali je broj zabranjen, te je ponovno tiskan bez Koromanovog eseja. U istom broju \u017divota<\/em> trebao je izi\u0107i i tekst Vitomira Luki\u0107a, Na\u0161 jezik i tu\u0111e brige<\/em><\/strong>, ali i on je povu\u010den.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najja\u010dih spona hrvatskog nacionalnog pokreta s Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, uz Maticu hrvatsku bio je Klub studenata iz Hercegovine<\/strong>. Predsjednik kluba bio je Ante Parad\u017eik<\/strong>. On je upozorio na \u201etendenciozno etiketiranje Hercegovaca kao ekstremnih nacionalista, \u0161to me\u0111u njima izaziva revolt\u201c. U tom kontekstu zanimljivo je spominjanje pojma \u201ehercegova\u010dki zid\u201c<\/strong>, koji je upotrijebio Ivan \u0160ibl<\/strong>, obja\u0161njavaju\u0107i situaciju unutar studentskog pokreta. \u0160ibl je rekao: \u201eMoje je uvjerenje da je studentski pokret u svojoj osnovi i danas zdrav. Ipak ne mislim vi\u0161e da je ba\u0161 sasvim zdrav kao \u0161to mi se \u010dinilo ranije. Jer, osim rukovodstva, tu vjerojatno treba razbijati i pojedine grupacije oko tzv. hercegova\u010dkog zida koji zapravo i predstavlja bazu na kojoj desni ekstremisti zasnivaju svoju snagu i na kojoj desna rukovode\u0107a garnitura zapravo gradi svoje pozicije.\u201c Savka Dab\u010devi\u0107 Ku\u010dar<\/strong> tra\u017eila je obja\u0161njenje \u0161to je to \u201ehercegova\u010dki zid\u201c, ali ga nije dobila. Definirao ga je Jure Bili\u0107<\/strong>, jedan od njezinih politi\u010dkih protivnika, koji se odr\u017eao u vrhu SKJ sve do samoga kraja. On je, opisuju\u0107i sjednicu Gradskog komiteta SKH u Zagrebu, na kojoj je trebalo objasniti zaklju\u010dke sa sjednice Predsjedni\u0161tva SKJ iz Kara\u0111or\u0111eva napisao: \u201eIza mene su sjedili neki mladi ljudi koje nisam poznavao. Znam da sam se pomalo u \u010dudu okretao da vidim koga sve ima. Kasnije sam, sje\u0107aju\u0107i se te sjednice, znao re\u0107i da su to bili ljudi \u201ckvadratnih glava\u201d<\/strong>. Time sam zapravo mislio na one na\u0161e Dalmatince iz Zagore i Hercegovce, sna\u017enih vilica, \u010detvrtastih lica. (Kad ka\u017eem \u201ckvadratne glave\u201d, ne mislim nikoga vrije\u0111ati, nego tako mi u dalmatinskom \u017eargonu znamo re\u0107i za na\u0161e \u201cVlaje\u201d). A uvijek prepoznam te na\u0161e Dinarce, bliske zemljake, a oni su tu na sjednici i sada joj daju ton. To ne mora biti to\u010dno, ali tako sam pomislio.\u201c Rje\u0161enje za problem Dinaraca \u201ekvadratnih glava\u201c ponudio je Branko Markoti\u0107 na sjednici odr\u017eanoj 28. travnja 1972. u CK SKH. On je potvrdio postojanje \u201eHercegova\u010dkog zida\u201c, povezao je to s usta\u0161kom tradicijom Hercegovine i Imotskoga te je ustvrdio da bi bilo pametno \u201etakve ljude odstraniti\u201c sa Sveu\u010dili\u0161ta. Njegovu se stajali\u0161tu suprotstavio Stipe \u0160uvar tvrdnjom da u njemu nema politi\u010dke mjere ni sluha te da je on protiv protjerivanja ljudi sa studija. Rekao je i da je imao vrlo neugodan osje\u0107aj dok je slu\u0161ao Markoti\u0107a te da broj neprijatelja treba smanjivati, a ne ih proizvoditi.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201c7. srpnja 1970., u Mostaru je po\u010delo su\u0111enje profesoru Ivanu Alilovi\u0107u, koji nije bio \u010dlan SKJ, pa nije imao pravo \u201edizati glas\u201c. Optu\u017een je za poticanje razbijanja bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, za podr\u017eavanje i propagiranje Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika, organiziranje ogranka Matice hrvatske, \u201erasturanje\u201c Hrvatskog knji\u017eevnog lista i sli\u010dno. Sudski proces Alilovi\u0107u bio je politi\u010dki […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-34054","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nDr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201c7. srpnja 1970., u Mostaru je po\u010delo su\u0111enje profesoru Ivanu Alilovi\u0107u, koji nije bio \u010dlan SKJ, pa nije imao pravo \u201edizati glas\u201c. Optu\u017een je za poticanje razbijanja bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, za podr\u017eavanje i propagiranje Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika, organiziranje ogranka Matice hrvatske, \u201erasturanje\u201c Hrvatskog knji\u017eevnog lista i sli\u010dno. Sudski proces Alilovi\u0107u bio je politi\u010dki […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-06-20T14:40:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-20T23:38:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/H20171114012441-1-696x476-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"476\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao\",\"datePublished\":\"2021-06-20T14:40:34+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-20T23:38:56+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/\"},\"wordCount\":2750,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/\",\"name\":\"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-06-20T14:40:34+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-20T23:38:56+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/20\\\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"\u201c7. srpnja 1970., u Mostaru je po\u010delo su\u0111enje profesoru Ivanu Alilovi\u0107u, koji nije bio \u010dlan SKJ, pa nije imao pravo \u201edizati glas\u201c. Optu\u017een je za poticanje razbijanja bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, za podr\u017eavanje i propagiranje Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika, organiziranje ogranka Matice hrvatske, \u201erasturanje\u201c Hrvatskog knji\u017eevnog lista i sli\u010dno. Sudski proces Alilovi\u0107u bio je politi\u010dki […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-06-20T14:40:34+00:00","article_modified_time":"2021-06-20T23:38:56+00:00","og_image":[{"width":696,"height":476,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/H20171114012441-1-696x476-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao","datePublished":"2021-06-20T14:40:34+00:00","dateModified":"2021-06-20T23:38:56+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/"},"wordCount":2750,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/","name":"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"datePublished":"2021-06-20T14:40:34+00:00","dateModified":"2021-06-20T23:38:56+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/20\/dr-sc-ivo-lucic-o-hrvatskom-proljecu-otpor-jugoslavenskom-komunistickom-rezimu-u-hrvatskoj-nikada-nije-prestao\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107 o Hrvatskom prolje\u0107u: Otpor jugoslavenskom komunisti\u010dkom re\u017eimu u Hrvatskoj nikada nije prestao"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34054"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34056,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34054\/revisions\/34056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}