Makroekonomski indikatori za 2020. godinu pokazuju da je pandemija bolesti COVID-19 ostavila zna\u010dajne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine, stoji u objavljenom Redovnom ekonomskom izvje\u0161taju Fondacije Friedrich Naumann.<\/p>\n\n\n\n
Autori navode da zabilje\u017eeni ekonomski pad \u0107e biti ve\u0107i nego \u0161to su ostvarene godi\u0161nje stope rasta od dolaska posljednje ekonomske krize 2008. godine. Prema obimu vanjskotrgovinske razmjene, Bosna i Hercegovina se vratila na nivo 2017. godine, prije svega zbog velikog pada uvoza, \u0161to je uzrokovano padom potro\u0161nje stanovni\u0161tva, ali i zbog pada izvoza.<\/p>\n\n\n\n
“Nakon du\u017eeg perioda, industrijska proizvodnja je po\u010detkom 2021. godine zabilje\u017eila mjese\u010dni rast, u najve\u0107oj mjeri zbog ve\u0107e proizvodnje elektri\u010dne energije, te se nadati da \u0107e se pozitivni trendovi nastaviti i tijekom godine. Iako je zabilje\u017eeno op\u0107e smanjenje cijena, \u0161to je rezultat nastavka trajanja potro\u0161a\u010dkog pesimizma, pojedine stavke poput osnovnih \u017eivotnih namirnica su bilje\u017eile rast, \u0161to je dovelo u te\u017ei polo\u017eaj pojedine kategorije stanovni\u0161tva, poput umirovljenika, kojima mirovina ne\u0107e biti pove\u0107ane tijekom 2021. godine. Njihov broj tijekom 2020. godine je zna\u010dajno pove\u0107an, \u0161to je dovelo do dodatnog pritiska na bud\u017eete oba entiteta. Kretanja broja umirovljenika u narednom periodu najvi\u0161e zavise od trajanja pandemije i po\u010detka procesa cijepljenja, \u0161to determinira smrtnost ovog dijela populacije”, navodi se dalje.<\/p>\n\n\n\n
Prvi kvartal 2021. godine je bio posebno izazovan za bosanskohercegova\u010dku ekonomiju. COVID-19 pandemija je prouzrokovala brojne probleme \u2212 ve\u0107i broj nezaposlenih osoba, rast cijena, bud\u017eetske nestabilnosti i, posljedi\u010dno, nagla\u0161avanje politi\u010dkih, socijalnih te naro\u010dito zdravstvenih kriza.<\/p>\n\n\n\n
“Ve\u0107ina vlada u Bosni i Hercegovini je ve\u0107 anticipirala navedeno, predla\u017eu\u0107i i usvajaju\u0107i znatno manje prora\u010dune u odnosu na prijedloge iz 2019. godine, odnosno po\u010detak 2020. godine. Osnovni izazovi doma\u0107e ekonomije koji su proistekli iz prvog kvartala se odnose na tre\u0107i val pandemije i njegove posljedice po doma\u0107u ekonomiju kakve su izostanak vakcina, kao i parcijalna zatvaranja ekonomije (lockdown), poput onih u Sarajevskoj \u017eupaniji. Vlade nemaju inovativna ekonomska rje\u0161enja niti planiraju svoje poteze u tom pravcu. Ono \u0161to je posebno izazovno jesu negativni ekonomski trendovi, naro\u010dito u zemljama Europske unije (EU). Ovi trendovi \u0107e imati izuzetne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine, \u0161to vjerojatno opravdava postoje\u0107u procjenu od 2.8% rasta\/oporavka u ovoj godini”, ka\u017eu oni.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati provedenog istra\u017eivanja u okviru izvje\u0161taja ukazuju da privredni subjekti u Bosni i Hercegovini ukupnu poslovnu klimu percipiraju kao nepoticajnu, pri \u010demu ne vide da se ona ne\u0161to bitnije mijenja u posljednjih pet godina. Posebno se isti\u010du \u010detiri prepreke koje su ispitanici prosje\u010dno ocijenili kao najve\u0107e. To su: parafiskalni i administrativni tro\u0161kovi poslovanja, pravna nesigurnost i pravosu\u0111e, javna uprava i porezne obaveze.<\/p>\n\n\n\n
“Kao najzna\u010dajnija prepreka poslovanju navedeni su parafiskalni i administrativni tro\u0161kovi poslovanja, \u0161to je i o\u010dekivano jer ih privredni subjekti percipiraju kao direktni, ve\u0107inom nepotrebni tro\u0161ak, pri \u010demu im posebno smeta broj potrebnih procedura za ispunjavanje propisa iz ove oblasti, kao i netransparentnost u tro\u0161enju tih sredstava, bez jasnog efekta i koristi od propisanih nameta. Pravni sistem i, generalno, pravosu\u0111e je percipirano kao veoma zna\u010dajna prepreka poslovanju. Ono \u0161to je posebno istaknuto kada je rije\u010d o pravosu\u0111u, jeste \u010dinjenica da se sudski postupci veoma dugo vode, uz ote\u017eanu provedbu samih sudskih presuda. Osim navedenog, \u010desta pojava neuskla\u0111enosti zakonskih i podzakonskih akata stvara klimu nepovjerenja u pravosudni sistem kao jedan od klju\u010deva dobre poslovne klime i privla\u010denja stranih investicija”, smatraju autori.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o javnoj upravi, jasno se vidi da izostanak digitalizacije stvara, naro\u010dito u ovom vremenu, zna\u010dajne pote\u0161ko\u0107e u poslovanju. Tako\u0111er, evidentan je veliki broj potrebnih koraka za dobivanje razli\u010ditih dozvola te razli\u010dita tuma\u010denja propisa na razli\u010ditim nivoima vlasti. \u0160to se ti\u010de poreznih obaveza, pored o\u010dekivane negativne percepcije same njihove visine, \u0161to se mo\u017ee shvatiti kao subjektivni do\u017eivljaj, jer objektivno porezi su u na\u0161oj zemlji ni\u017ei u komparaciji sa europskim okru\u017eenjem, ono \u0161to posebno smeta gospodarstvenike je postupanje poreznih vlasti u smislu napla\u0107ivanja kazni i u slu\u010dajevima uo\u010denih manjih nepravilnosti, umjesto primjene na\u010dela upozorenja, kao i neujedna\u010deno tuma\u010denje poreznih propisa na razli\u010ditim nivoima poreznih tijela.<\/p>\n\n\n\n
Preporuke za pobolj\u0161anje poslovne klime idu prvenstveno u smjeru pobolj\u0161anja pravnog okvira poslovanja, unapre\u0111enja efikasnosti javne uprave, smanjenja parafiskalnih davanja, uz pove\u0107anje transparentnosti utro\u0161ka tako prikupljenih sredstava te ja\u010danje fleksibilnosti tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n
Redovni ekonomski izvje\u0161taj Friedrich Naumann Fondacije djelo je ekonomista Admira \u010cavali\u0107a, Faruka Had\u017ei\u0107a i Damira Be\u0107irovi\u0107a, objavljivju je se \u010detiri puta godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Makroekonomski indikatori za 2020. godinu pokazuju da je pandemija bolesti COVID-19 ostavila zna\u010dajne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine, stoji u objavljenom Redovnom ekonomskom izvje\u0161taju Fondacije Friedrich Naumann. Autori navode da zabilje\u017eeni ekonomski pad \u0107e biti ve\u0107i nego \u0161to su ostvarene godi\u0161nje stope rasta od dolaska posljednje ekonomske krize 2008. godine. Prema obimu vanjskotrgovinske razmjene, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":17634,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-34434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n