{"id":35116,"date":"2021-06-23T10:54:08","date_gmt":"2021-06-23T09:54:08","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=35116"},"modified":"2021-06-23T10:54:10","modified_gmt":"2021-06-23T09:54:10","slug":"kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/","title":{"rendered":"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti?"},"content":{"rendered":"\n

Na dana\u0161nji je dan 1894. u Hobokenu, New Jerseyu, ro\u0111en je Alfred Kinsey kao najstarije od troje djece Sarah Anne Charles i Alfreda Seguina Kinseya<\/strong>. Biolog<\/a>, entomolog<\/a>, zoolog<\/a> te \u201eseksolog i najva\u017eniji istra\u017eiva\u010d seksualnosti 20. stolje\u0107a\u201c<\/p>\n\n\n\n

U obitelji sve po\u010dinje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Njegov otac, Alfred Seguin Kinsey po struci mehani\u010dar, zaposlio se u jednoj obiteljskoj tvrtki koja se bavila izumima i koja je poslije osnovala Stevens Institute of Technology. <\/em>Seguin Kinsey tu \u0107e ostati cijeli radni vijek te \u0107e napornim i predanim radom ste\u0107i zvanje redovitoga profesora na Institutu. \u017divjeli su u skromnim uvjetima. Otac je vjerovao, i tako u\u010dio svoju djecu, da rad nije samo obveza ve\u0107 i osnovno sredstvo napretka zajednice i spasenja \u010dovjeka. Naporno u\u010denje, rad, pomaganje drugima, vjera samo u Krista, ljubaznost put je spasenja. Seguin Kinsey bio je izuzetno strog, zahtjevan, dominantan, krut \u010dovjek. \u010cesto je izbivao iz ku\u0107e zbog posla.<\/p>\n\n\n\n

Kao dijete Alfred je \u010desto bio bolestan (ospice, vodane kozice, rahitis, reumatska groznica, trbu\u0161ni tifus zbog kojih se nije, kao vr\u0161njaci, mogao baviti sportom ili, poslije, slu\u017eiti vojni rok) pa je vrijeme provodio kod ku\u0107e. Imao je vrlo malo prijatelja, bio je povu\u010den, srame\u017eljiv, zatvoren, osjetljiv. Vr\u0161njaci i otac su ga izazivali, rugali mu se, maltretirali. Kada je imao 10 godina obitelj se preselila u bolji, bogatiji, kvart zbog o\u010deva napredovanja na poslu. Tamo su se priklju\u010dili vrlo strogim metodistima, a upravo je njegov otac slovio kao vrlo revan u dr\u017eanju strogih pravila. O Bogu se govorilo kao sucu koji ka\u017enjava i najmanje odstupanje od pravila. Razgovora o seksualnosti bilo je samo u smislu zabrane i karakteriziranja spolnosti kao ne\u010dega odvratnoga i prljavog. Mladi Alfred volio je prirodu, sakupljao je biljke i insekte, priklju\u010dio se izvi\u0111a\u010dima, prvi put, s 14 godina, odlazi na kampiranje u YMCA (ljetni kamp za mlade) na jezero Wawayanda te \u0107e poslije \u010desto kampirati (vode\u0107i svoje mu\u0161ke studente).<\/p>\n\n\n\n

Pogre\u0161no skretanje I.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osjetljiv i osje\u0107ajan mladi\u0107 koji ve\u0107inu vremena provodi kod ku\u0107e pod budnim okom majke, odrasta uz autoritativna oca bez pokazivanja osje\u0107aja ili izricanja pohvale, bez ljubavi, milosr\u0111a, oprosta, uz stalno slu\u0161anje o svemogu\u0107em bo\u017eanstvu koje samo \u010deka da pogrije\u0161i, u skromnim financijskim prilikama, a \u010dija se seksualnost postepeno budi i razvija i o kojoj ima pitanja koja su okarakterizirana kao tabui.<\/p>\n\n\n\n

Mladi se Alfred trudio \u017eivjeti kao su ga u\u010dili, no uvidjet \u0107e da to ne mo\u017ee. Pomalo postaje opsjednut masturbiranjem, mazohizmom i homoseksualnim \u017eudnjama. (Mo\u017eda naj\u010de\u0161\u0107e ispri\u010dan dio o njegovoj seksualnosti je umetanje \u010detkice za zube duboko u mokra\u0107nu cijev i sna\u017eno ribanje). Po\u010dinje voditi dvostruki \u017eivot: jedan pred roditeljima i poznanicima (do upisa na koled\u017e svi koji su ga poznavali smatrali su ga bogobojaznim i iskrenim vjernikom) i drugi u iskrivljenoj seksualnosti. Iako je iznimno volio prirodu i \u017eelio studirati biologiju, ipak \u0107e se pod o\u010devim utjecajem (da postane in\u017eenjer) upisati na Institut na kojem je otac zaposlen. Izdr\u017eao je dvije godine, sukobio se s ocem i upisao se na studij biologije. Otac mu uskra\u0107uje nov\u010danu pomo\u0107, te \u0107e Alfred svojim silama zavr\u0161iti fakultet. Jaz izme\u0111u oca i sina je toliki da nitko od Alfredove obitelji ne\u0107e do\u0107i na njegovo vjen\u010danje te \u0107e se prekinuti sve veze izme\u0111u njih.<\/p>\n\n\n\n

Pogre\u0161no skretanje II.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Bowdoin Collegeu<\/em> upisuje biologiju, izvrstan je student. Pomalo mu znanost postaje religija. Od religije je cio \u017eivot kroz iskrivljenu poduku svog oca dobivao samo osudu, bez jasnih putokaza kako ostvariti ciljeve koji mu se zadaju, dok je znanost je bila ravnodu\u0161na prema stilu \u017eivota koji je izabrao. Budu\u0107i da je diplomirao s odli\u010dnim uspjehom, upisuje se na Harvard te \u0107e tamo i obraniti doktorsku disertaciji. Na Harvardu upoznaje direktora Bussey Institutea<\/em> Williama Mortona Wheelera koji \u0107e ga impresionirati. Wheeler intelektualac, znanstvenik, javno zastupa ateisti\u010dka uvjerenja, svijetu nije potreban Bog, svijet u kojem \u017eivimo u suprotnosti je s puritantskim protestantizmom, sna\u017eno zagovara eugeniku pa i Kinsey po\u010dinje vjerovati da dru\u0161tvo treba odbaciti religiozna ograni\u010denja i ponovno se izgraditi u skladu s eugeni\u010dkim na\u010delima darwinizma<\/strong>. Sav je svoj istra\u017eiva\u010dki rad Kinsey fokusirao na ose \u0161i\u0161karice na kojima \u0107e i doktorirati 1919. \u2013 The Gall Wasp Genus Cynips: A Study in the Origin of Species<\/em> (iznimno detaljno istra\u017eivanje, opisao 93 vrste, 48 nove) U desetomjese\u010dnom putovanju po zemlji skupio je vi\u0161e od 5 milijuna uzoraka insekata te razvio sustave klasifikacije koji \u0107e mu poslije poslu\u017eiti u prikupljanju podataka o seksualnim navikama ljudi. Postaje profesor zoologije na Sveu\u010dili\u0161tu Indiana u Bloomingtonu.<\/p>\n\n\n\n

Biti najbolji<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U svemu \u0161to je radio Kinsey je imao potrebu biti izvrstan, najbolji. Pokazivao je strast prema slo\u017eenim i te\u0161kim aktivnostima, nikad nije bio zadovoljan da u ne\u010demu bude \u201esamo\u201c dobar. Obo\u017eava je ozbiljnu glazbu i bio je izvrstan pijanist, strastven i u\u010den poznavatelj ptica (s 16 godina napisao je znanstveni rad: \u0160to ptice rade kad pada ki\u0161a?<\/em> koji je rezultat vi\u0161esatnog pa\u017eljivog, a vjerojatno i mokrog promatranja), izvrstan \u010dak i u \u0161etnji \u0161umom (odlikovan visokim skautskim odlikovanjem). Tako\u0111er je imao potrebu (masivno) skupljati stvari, ve\u0107 je u djetinjstvu po\u010deo skupljati suho cvije\u0107e, insekte, poslije je skupljao plo\u010de, zmije, ose, podatke o seksualnosti. Skupljanjem po\u010dinjemo i kontrolirati to \u0161to skupljamo. U represivnom okru\u017eenju u kojem je odrastao i u kojem nije mogao ni\u0161ta kontrolirati (ni svoje bolesti, financijsko stanje, odnose u obitelji), imati nadzor nad malim stvarima bilo je utje\u0161no i potrebno. Skupljanje mu s vremenom postaje opsesija, a svoje \u0107e kolekcionarstvo pretvoriti u znanost.<\/p>\n\n\n\n

No uz sav doprinos koji je dao na podru\u010dju biologije i uz mnoge knjige i znanstvene radove koje je napisao, Kinsey nije bio do kraja zadovoljan jer ga je \u201e\u017euljala\u201c \u010dinjenica da se za njega ne zanima nijedno od uglednih sveu\u010dili\u0161ta na istoku zemlje \u0161to bi mu omogu\u0107ilo da se makne iz mrtvila i neuglednosti sredine u kojoj je \u017eivio i radio.<\/p>\n\n\n\n

Pogre\u0161no skretanje III.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Sveu\u010dili\u0161tu u Indiani seks postaje vru\u0107a tema, jer raste stopa spolnih bolesti pa studenti tra\u017ee informacije o bolestima, za\u0161titi, da im postanu dostupna istra\u017eivanje o toj temi. Kada je, 1936., administracija po\u010dela tra\u017eiti nekoga tko bi dr\u017eao takva predavanja, logi\u010dan izbor bio je sredovje\u010dni, sretno o\u017eenjeni otac i biolog koji je 18 godina prou\u010davao ose \u2013 Alfred Kinsey. Njegov je zadatak bio dr\u017eati te\u010daj o braku i seksualnosti. Te\u010dajevi su bili hit. Na njima je pokazivao dijapozitive seksualnih odnosa, genitalija, tehnike samozadovoljavanja, a sve bi zavr\u0161io lijepim slikama iz prirode.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivao je podatke o toj temi, ali je bio nezadovoljan svime objavljenim pa je po\u010deo provoditi vlastito istra\u017eivanje. Prvo je podatke uzimao od studenata koji su nakon nastave dolazili tra\u017eiti savjete od njega (od njih je tra\u017eio da \u0161to detaljnije opisuju svoja seksualna iskustva), a onda je zapo\u010delo njegovo sustavno prikupljanje podataka po cijeloj Americi. Sastavio je upitnik s oko 350 pitanja (imao je sustav bilje\u017eenja simbola, koji je razvio kod izu\u010davanja osa tako da je relativno brzo zapisivao \u0161to su anketirani govorili na mi\u010du\u0107i pogled s njih i ne prekidaju\u0107i razgovor). Sa svojim je suradnicima putovao Amerikom i ispitao 18 000 osoba, a materijale je objavio u dvije knjige<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Na\u010din na koji je postavljao pitanja bio je specifi\u010dan. Nije pitao jeste li<\/em> nego kada ste<\/em> i koliko \u010desto ste.<\/em> Na taj je na\u010din sugerirao da sve \u0161to su ispitanici \u010dinili je posve normalno i prirodno. Ne \u201eJeste li imali izvanbra\u010dnu vezu?\u201c, nego \u201eKoliko ste izvanbra\u010dnih veza imali?\u201c \u201eS koliko ste \u017eivotinja imali spolni odnos?\u201c kao da je to posve normalan odnos. Po njegovim istra\u017eivanjima skoro da ima vi\u0161e zoofilnih nego heteroseksualnih odnosa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dva bestselera \u2013 kona\u010dno slavan<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sexual Behavior in the Human Male<\/em>, 1948., i Sexual Behavior in the Human Female<\/em>, 1953. dvije su knjige koje preko no\u0107i postaju bestseleri u Americi te su iznimno sna\u017eno utjecali na oblikovanje dru\u0161tvenog mnijenja u SAD-u i svijetu o tome \u0161to je ljudska spolnost. Zastupa mi\u0161ljenje da nema nenormalnog seksualnog pona\u0161anja. Svako seksualno pona\u0161anje (heteroseksualno, homoseksualno, pedofilija, zoofilija, grupni seks) normalno je jer je prirodno, a \u0161to je prirodno ne mo\u017ee biti lo\u0161e.<\/strong> Znanost nas osloba\u0111a iracionalnih predrasuda, u koje su vjerovale prethodne generacije, jer ne postoji nijedan znanstveni razlog zbog kojega bi neke oblike seksualnog pona\u0161anja prema njihovom biolo\u0161kom podrijetlu smatrali normalnima a druge nenormalnima. Tabele, postoci, znanstvena terminologija, statistika (Clyde Martin, Kinseyev ljubavnik, nije imao nikakvu stru\u010dnu izobrazbu u statistici, a ipak je bio odgovoran za statisti\u010dku analizu svih podataka) trebaju nas uvjeriti da je njegov rad znanstveno utemeljen.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak njegova istra\u017eivanja je da je tradicionalno spolno, tj. heteroseksualno, pona\u0161anje abnormalno jer je produkt dru\u0161tvene uvjetovanosti, a promiskuitetno pona\u0161anje te silovanje, incest, pedofilija, zoofilija sasvim normalan dio ljudske spolnosti. Zaklju\u010dio je i da se mali broj ljudi pona\u0161a heteroseksualno, \u201e\u2026nitko nije stvarno heterospolan\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U prikupljanju podataka koristio se jo\u0161 jednom metodom koju je razvio prikupljaju\u0107i uzorke insekata, poticao je ispitanike da mu po\u0161alju svoje prijatelje i druge kontakte te je slao zahvalnice poti\u010du\u0107i sudionike da preporu\u010de jedni druge. Dakle, na ispitivanja su dolazili dobrovoljci, ciljano birani ispitanici<\/strong>, a ne osobe slu\u010dajno odabrane. \u201eSeksualnu kartu Amerike\u201c crtao je sa svojim istomi\u0161ljenicima. Na taj je na\u010din stvorio mre\u017eu kontakata. U Chicagu je u\u0161ao u podzemlje mu\u0161kih homoseksualaca i escort<\/em> mu\u0161karaca te se preko njih povezao sa sli\u010dnim skupinama u drugim gradovima. Zatim je intervjuirano zatvorenike, samo seksualne prijestupnike, pa prostitutke (koje \u0107e prekvalificirati u udane \u017eene), pedofile (on ih naziva ljudi sa znanstvenom izobrazbom koji nisu poznati znanstvenici), psihopate. Godinama je primao pisma u kojim su pedofili detaljno opisivali kao su zlostavljali svoj \u017ertve. Posebno su uznemiruju\u0107i podaci o zlostavljanu beba.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107i dio podataka prikupljao je od 1941. do 1945. dakle u vrijeme Drugoga svjetskog rada, kada su Amerikanci ratovali na trima kontinentima (protiv njema\u010dkog nacizma, talijanskog fa\u0161izma i japanskog militarizma) te su bili mobilizirani op\u0107om mobilizacijom. 69% Kinseyevih mu\u0161kih ispitanika bili su zatvorenici, pedofili, svodnici. Unato\u010d tome svoje je istra\u017eivanje okarakterizira kao spolno pona\u0161anje prosje\u010dnoga<\/strong> Amerikanca.<\/p>\n\n\n\n

Biti druga\u010diji od svoga oca<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O\u017eenit \u0107e se Clarom Bracken McMillen, tada studenticom kemije s kojom \u0107e imati \u010detvero djece. Njihov prvi sin umrijet \u0107e kao dijete. Za razliku od svoga oca, Kinsey je nje\u017ean, bri\u017ean otac i mu\u017e, \u010desto je provodio vrijeme sa svojom djecom, igraju\u0107i se s njima i razgovaraju\u0107i. Trpe\u0107i u roditeljskom domu i stvaraju\u0107i rane koje su mu obilje\u017eile \u017eivot, a i \u017eivote drugih ljudi, Kinsey se pobrinuo da njegova djeca dobro upoznaju seksualnost i da ne osje\u0107aju krivlju istra\u017euju\u0107i svoje tijelo. Roditelji su djecu poticali da po ku\u0107i i ogra\u0111enom vrtu \u0161etaju goli. Ljeti su se goli kupali u planinskim brzacima. Kinsey je \u010desto gol hodao pred svojim studentima kada ih je vodio na znanstven ekskurzije. Supru\u017enici su se dogovorili da mogu imati seksualne odnose s drugima.<\/p>\n\n\n\n

Anythig goes<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Alfred Kinsey smatra se prete\u010dom rodne teorije<\/strong>. Rodna ideologija smatra da je spol biolo\u0161ka odrednica koja nema utjecaja na rod. Rod je stvoren socijalizacijom i kulturalizacijom, dakle dru\u0161tveni je konstrukt i treba ga sru\u0161iti jer je glavni krivac nejednakosti spolova i rodnih uloga. Rod je, po rodnoj teoriji, fluidan, varijabilan. (Kate Bornstein: \u201e (Rod)\u2026 sposobnost da \u010dovjek mo\u017ee slobodno i svjesno za sebe izabirati odre\u0111eni rod ili neograni\u010den broj rodova za neko odre\u0111eno vrijeme, mijenjaju\u0107i ga koliko ho\u0107e. Fluidnost rodova ne poznaje ni granice ni pravila.\u201c)<\/p>\n\n\n\n

Posljednjih se godina rodna teorija poku\u0161ava progurati i u Hrvatsku, u \u0161kole preko gra\u0111anskog odgoja i to kao najsuvremeniji i jedini ispravni znanstveni pristup ljudskoj spolnosti<\/strong>. A rodna je teorija vrlo daleko od znanosti. Nema nijednoga empirijskoga upori\u0161ta (to je bio i jedan od razloga zatvaranja Nordijskoga rodnog instituta). Protagonisti rodne teorije su filozofi (Beauvoir, Foucault, Butler, Irigaray), filolozi, profesori jezika i knji\u017eevnosti (Millet, Anzald\u00faa, Sedgwick, Berlant) i ostali koji svoju akademsku poziciju rabe u svrhu promoviranja vlastitih nazora (Kinsey, Money).<\/p>\n\n\n\n

U \u017eivotu Alfreda Kinseya o\u010dita su mjesta na kojima je pogre\u0161no skrenuo \u0161to je rezultiralo da se na kraju strmoglavio u provaliju. Iako je internetska verzija da je umro od sr\u010dana zastoja, umro je od upale testisa kao posljedice perverznih seksualne igara. Cijeli je \u017eivot \u017eivio dvostruki, podvojen \u017eivot. Izgradio je imid\u017e ozbiljna znanstvenika, koji je zavr\u0161io visoke \u0161kole, u odijelu s leptir-ma\u0161nom, visok, pod\u0161i\u0161an u vojni\u010dkom stilu, \u010detvrtastog oblika \u010deljusti, a zapravo vode\u0107i \u017eivot pun mazohisti\u010dkih \u010dina, sa grupom suradnika koji su me\u0111usobnom spolno op\u0107ili \u201eu interesu znanosti\u201c i prikupljali podatke od istomi\u0161ljenika i seksualnih prijestupnika i manijaka. \u201eZnanstveno\u201c istra\u017eivanje ili kult seksualnih perverzija. Seksolog ili seksualni manijak?<\/p>\n\n\n\n

Godine 1947. Kinsey osniva Institut za istra\u017eivanje seksualnosti, <\/em>danas Kinseyev institut za istra\u017eivanje seksualnosti, rodnih pitanja i reprodukcije <\/em>koji, kako se tvrdi: \u201epredstavlja vode\u0107u znanstveno-istra\u017eiva\u010dku instituciju koja njeguje interdisciplinarni pristup i pru\u017ea najkvalitetnije usluge ne samo svojem mati\u010dnom Sveu\u010dili\u0161tu u Indiani i cjelokupnom ameri\u010dkoj javnosti, ve\u0107 i \u0161iroj me\u0111unarodnoj zajednici. Istra\u017eiva\u010dki projekti provedeni na Institutu, baze podataka, bogate kolekcije tekstualnih i grafi\u010dkih materijala od neprocjenjive su vrijednosti znanstvenicima, politi\u010darima, lije\u010dnicima u poku\u0161ajima razumijevanja seksualnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Kad se stekne uvid u to tko je bio Kinsey, kakav je \u017eivot vodio, koliko je znanstvena \u201eznanost\u201c kojom je opravdavao svoj \u017eivotni stil- zdrav razum nam govori treba li se kao mjerodavno prihva\u0107ati Kinseyjevo tuma\u010denje spolnosti. Pred \u010dovjekom je uvijek sli\u010dan izbor: Anything goes<\/em> ili kultura \u017eivota?<\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dana\u0161nji je dan 1894. u Hobokenu, New Jerseyu, ro\u0111en je Alfred Kinsey kao najstarije od troje djece Sarah Anne Charles i Alfreda Seguina Kinseya. Biolog, entomolog, zoolog te \u201eseksolog i najva\u017eniji istra\u017eiva\u010d seksualnosti 20. stolje\u0107a\u201c U obitelji sve po\u010dinje Njegov otac, Alfred Seguin Kinsey po struci mehani\u010dar, zaposlio se u jednoj obiteljskoj tvrtki koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":35117,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-35116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nKako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti? - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti? - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Na dana\u0161nji je dan 1894. u Hobokenu, New Jerseyu, ro\u0111en je Alfred Kinsey kao najstarije od troje djece Sarah Anne Charles i Alfreda Seguina Kinseya. Biolog, entomolog, zoolog te \u201eseksolog i najva\u017eniji istra\u017eiva\u010d seksualnosti 20. stolje\u0107a\u201c U obitelji sve po\u010dinje Njegov otac, Alfred Seguin Kinsey po struci mehani\u010dar, zaposlio se u jednoj obiteljskoj tvrtki koja […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-06-23T09:54:08+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-23T09:54:10+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"533\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti?\",\"datePublished\":\"2021-06-23T09:54:08+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-23T09:54:10+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/\"},\"wordCount\":2358,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/06\\\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/\",\"name\":\"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti? - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/06\\\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-06-23T09:54:08+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-23T09:54:10+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/06\\\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/06\\\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg\",\"width\":696,\"height\":533},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/06\\\/23\\\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti? - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti? - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Na dana\u0161nji je dan 1894. u Hobokenu, New Jerseyu, ro\u0111en je Alfred Kinsey kao najstarije od troje djece Sarah Anne Charles i Alfreda Seguina Kinseya. Biolog, entomolog, zoolog te \u201eseksolog i najva\u017eniji istra\u017eiva\u010d seksualnosti 20. stolje\u0107a\u201c U obitelji sve po\u010dinje Njegov otac, Alfred Seguin Kinsey po struci mehani\u010dar, zaposlio se u jednoj obiteljskoj tvrtki koja […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-06-23T09:54:08+00:00","article_modified_time":"2021-06-23T09:54:10+00:00","og_image":[{"width":696,"height":533,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti?","datePublished":"2021-06-23T09:54:08+00:00","dateModified":"2021-06-23T09:54:10+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/"},"wordCount":2358,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/","name":"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti? - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg","datePublished":"2021-06-23T09:54:08+00:00","dateModified":"2021-06-23T09:54:10+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Alfred_Kinsey_1955-1-696x533-1.jpg","width":696,"height":533},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/23\/kako-je-alfred-kinsey-postao-arhitekt-kulture-smrti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kako je Alfred Kinsey postao arhitekt kulture smrti?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=35116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35118,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35116\/revisions\/35118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/35117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=35116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=35116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=35116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}