Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH napravila je iskorak s digitalnim pribli\u017eavanjem gospodarstvenika iz BiH svijetu. Dopredsjednik VTK-a Vjekoslav Vukovi\u0107 govori o ostvarenim i propu\u0161tenim prilikama u vremenu koronakrize. <\/p>\n\n\n\n
Kakve je posljedice koronakriza, da tako ka\u017eemo lije\u010dni\u010dkim rje\u010dnikom, ostavila na gospodarstvo? <\/p>\n\n\n\n
– Korona je ostavila jako velike posljedice na gospodarstvo, ali i na cijelu ekonomiju i ekonomski sustav te ukupna kretanja. Donijela je i neke novine. Vidite kako smo se pomakli u svijetu digitalizacije, prelazimo na nove modele poslovanja. Jednako kako je globalna ekonomija do\u017eivjela udar, a onda i pad, tako su se stvari odrazile i u BiH. <\/p>\n\n\n\n
Je li ova kriza shva\u0107ena kao prilika i jesmo li je dovoljno iskoristili? <\/p>\n\n\n\n
– Vjerujem kako jest. Svi se moramo prilago\u0111avati novim sustavima. Upravo je ova kriza bila prigoda za novi po\u010detak. Me\u0111utim, kako biste napravili iskorak, potrebno je znati \u0161to su vam strate\u0161ke smjernice, morate imati viziju i, na kraju, znati \u0161to je cilj. Ne mo\u017eemo, primjerice, sada samo re\u0107i – idemo \u0161to vi\u0161e izvoziti i tako oporaviti gospodarstvo ako su nam granice zatvorene, ako i druge zemlje imaju probleme. Potrebno se prilagoditi. <\/p>\n\n\n\n
Koliko je oporavak gospodarstva BiH povezan s vitalno\u0161\u0107u EU-a? <\/p>\n\n\n\n
– Na temelju posljednjih, ali i ranijih pokazatelja mo\u017eemo re\u0107i kako je to slu\u010daj. Oko 70% na\u0161ih roba izvozimo na tr\u017ei\u0161te EU-a. Za vrijeme lockdowna, odnosno prvog vala korone, imali smo pad od 25% izvoza i 28% uvoza. Danas su ti podaci minus osam i minus 13 posto. To, pak, sugerira da smo krajem godine bilje\u017eili lagani oporavak. To pokazuje kako se oporavlja gospodarstvo EU-a. U sije\u010dnju ove godine izvezli smo vi\u0161e roba nego u sije\u010dnju 2020. godine. <\/p>\n\n\n\n
Koliko \u0107e ka\u0161njenje BiH s cijepljenjem utjecati i na njezino gospodarstvo? <\/p>\n\n\n\n
– Definitivno \u0107e imati utjecaja. \u010cinjenica je da smo se sporo sna\u0161li u samome po\u010detku, ali i sada s cijepljenjem. Mi u VTK-u smo na samome po\u010detku predlo\u017eili 40-ak mjera, od kojih su 33 usvojene. I u tome smo bili razmjerno brzi. Borili smo se za lance opskrbe, osiguranje koridora, rad \u0161peditera, fitosanitarnih inspekcija kako bi robe nesmetano ulazile i izlazile iz zemlje. Danas je jako va\u017eno da se pravodobno krene s cijepljenjem. Zdravlje na\u0161ih stanovnika oporavit \u0107e gospodarstvo. Mi smo, na\u017ealost, na repu doga\u0111anja. <\/p>\n\n\n\n
Koliko je i taj primjer pokazao nedostatak dr\u017eave? <\/p>\n\n\n\n
– Ne bih ba\u0161 rekao nedostatak dr\u017eave, ali definitivno je problem nekoordiniranost i razli\u010dito postupanje. Od po\u010detka, pa tako i danas imamo razli\u010dite mjere, bilo da je u pitanju policijski sat ili pak od koga \u0107emo dobiti cjepivo. U vremenu zaklju\u010davanja i rigoroznih mjera brojne kompanije su radile, a dr\u017eavni slu\u017ebenici su bili ku\u0107i. Vratili su se u rujnu i nakon toga uzeli godi\u0161nji. <\/p>\n\n\n\n
Ako vas mogu slobodno interpretirati, korona se odavno doga\u0111a unutar javnoga sektora, koliko je to problem, s druge strane, \u0161to se dr\u017eava nejednako – ma\u0107ehinski odnosni prema privatnicima? <\/p>\n\n\n\n
– Na\u0161e analize upu\u0107ivale su da je poduzetni\u010dki sektor, koji u su\u0161tini odr\u017eava BiH, pokazao da smo imali roba na zalihama kako bismo izdr\u017eali svega mjesec dana. Da nismo uspostavili koridore opskrbe, bili bismo u velikom problemu. <\/p>\n\n\n\n
Bi li bh. gospodarsko izdr\u017ealo novi lockdown? <\/p>\n\n\n\n
– Jako te\u0161ko. No, pri tome moram re\u0107i da su na\u0161i poduzetnici vrlo poduzetni, inovativni, kreativni ljudi. Dovoljno je re\u0107i da ugovori, koje smo imali potpisane s EU-om, u vremenu koronakrize nisu prekinuti. Pa ipak, na\u0161i gospodarstvenici iz elektro, metalskog, tekstilnog sektora su se snalazili, tra\u017eili nove ugovore. Oti\u0161li su prema Turskoj, Africi, Jordanu i preuzimali poslove drugih korporacija koje ih nisu mogli ispuniti. Zato \u010desto ka\u017eem, BiH mo\u017ee biti primjer vrijednih ljudi. Ako izvozimo 70% na\u0161ih roba, to najbolje govori da smo dosegnuli vrhunsku razinu kvalitete. <\/p>\n\n\n\n
Ho\u0107e li se turizam uspjeti oporaviti? <\/p>\n\n\n\n
– Hotelijerstvo je pretrpjelo velike \u0161tete. Ugostitelji tako\u0111er. Ne smijemo zaboraviti ni me\u0111unarodni prijevoz putnika. Kada je u pitanju turizam, ta grana najavljuje lagani oporavak. Nikako da razmi\u0161ljamo unaprijed. Turisti su ponovno zainteresirani za BiH, za sve na\u0161e prirodne ljepote, za vjerski turizam. Me\u0111utim, kada nam \u0161alju upite, prvo pitanje glasi: kada \u0107ete se cijepiti? Oni dolaze iz cijepljenih sustava. Ali prije toga turist koji \u017eeli do\u0107i u Me\u0111ugorje treba odgovore na pitanja je li adekvatan zdravstveni sustav, je li voza\u010d koji prevozi hodo\u010dasnike cijepljen. Postoji tu puno vezanih pitanja. <\/p>\n\n\n\n
Kada VTK o\u010dekuje da \u0107e se gospodarska aktivnost vratiti na vrijeme prije nastupanja korone? <\/p>\n\n\n\n
– Moram podsjetiti kako su svi na po\u010detku bili prili\u010dno pesimisti\u010dni, a mi smo davali dozu optimizma i tvrdili da \u0107emo do kraja pro\u0161le godine imati rast, \u0161to se dogodilo. EU predvi\u0111a da \u0107e u ovoj godini rasti za 5,5%, sli\u010dno predvi\u0111aju Kina i SAD. Budu\u0107i da je to tako, i u BiH s punim optimizmom ovo mo\u017ee biti godina oporavka. Uz uvjet da se cijepimo. <\/p>\n\n\n\n
Spomenuli ste koliki je postotak izvoza u EU. Sugerira li to kojim putem politi\u010dki ova zemlja treba krenuti? <\/p>\n\n\n\n
– Cijenimo da je EU na\u0161 jedini ispravan put. Ali, EU je jako daleko oti\u0161ao. Nedavno smo imali set novih smjernica o ka\u0161njenju pri pla\u0107anju obveza, zatim kretanju osoba, ljudi i roba… Imamo najavu digitalnog eura, kriptovaluta i imovine. <\/p>\n\n\n\n
Ali, svejedno, Vije\u0107e ministara nedavno je razmatralo mogu\u0107nost uvo\u0111enja carina i prelevmana na uvoz mesa iz EU-a kako bi se za\u0161titilo doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de. Kako to komentirate? <\/p>\n\n\n\n
– Osobno smatram da je to nemogu\u0107a misija. Kada bismo uveli carine EU, bili bismo na koljenima za nekoliko mjeseci. Pitanje je imamo li dovoljan sto\u010dni fond kako bismo iz unutarnjih rezervi po na\u010delu \u201ckupujmo doma\u0107e\u201d opskrbili na\u0161e stanovni\u0161tvo. Kada potro\u0161imo te zalihe, okrenuli bismo se zemljama CEFTA-e. No, pitanje je imaju li i te zemlje dovoljne koli\u010dine, pa bismo onda vjerojatno za pola godine bili u situaciji da kilogram teletine, umjesto 16, pla\u0107amo 28 KM. Problem je \u0161to mi na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu nemamo toliko sirovine, a \u0161to bi onda negativno utjecalo na cijeli lanac. Europska komisija reagirala je vrlo negativno. <\/p>\n\n\n\n
Svejedno, doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di su jako nezadovoljni. Kako ispuniti njihova o\u010dekivanja, a s druge strane, ne zatvoriti vrata EU? <\/p>\n\n\n\n
– Oni su \u017eeljeli da se uvedu takve mjere ne razmi\u0161ljaju\u0107i o ukupnim posljedicama. Vezano i uz to pitanje, krenuli smo s kampanjom \u201ckupujmo doma\u0107e\u201d. No, ta pri\u010da mora biti dvosmjerna. Moramo poticati doma\u0107e robe, ali i izvoz, a s druge strane, i kvalitetu roba. <\/p>\n\n\n\n
Velike zemlje kreditiraju izvoznike. Za\u0161to to nije slu\u010daj u BiH? <\/p>\n\n\n\n
– Smatramo kako bi to trebalo poduprijeti. No, istina je da veliki izvoznici ovise i o drugim, puno ve\u0107im igra\u010dima na tr\u017ei\u0161tu. I kada smo maloprije govorili o poljoprivrednicima, uvijek sam za to da se zajam\u010di otkup, radije nego poticaji. <\/p>\n\n\n\n
\u010cesto ste bili potpora Aluminiju iz Mostara. Odnedavno se stvari ponovno poku\u0161avaju pokrenuti. Koliko je to objektivno te\u0161ko? <\/p>\n\n\n\n
– Te\u0161ko je stanje. Ostala su velika dugovanja. No, kompanije koje su u\u0161le nastoje pokrenuti dio proizvodnje, u \u010demu ih treba poduprijeti. Potra\u017enja za aluminijem kao metalom na svjetskome tr\u017ei\u0161tu je pala, \u0161to utje\u010de na ponovno pokretanje. Po meni se moglo s Aluminijem i druk\u010dije raditi, dokapitalizirati za dug struje, kao \u0161to postoje primjeri poput rudnika. Sada saniramo posljedice, trebalo je ranije reagirati. <\/p>\n\n\n\n
Koje su reforme potrebne kako bi BiH br\u017ee napredovala prema EU, a onda i gospodarstvo pokazalo sve svoje potencijale? <\/p>\n\n\n\n
– Najprije, BiH je jako slo\u017eena dr\u017eava. Veliki broj razina, veliki broj odluka koje se donose, razli\u010dita zakonska rje\u0161enja, \u0161to je za gospodarstvenike optere\u0107enje. Potreban je \u201cone stop shop\u201d kako bi netko registrirao kompaniju u jednome danu. To je danas gotovo nemogu\u0107e. Mjesecima obilazite institucije kako biste pokrenuli i najmanju kompaniju. Zbog toga nam treba reforma javne uprave. Istodobno, potrebno je zatvoriti rupe kako nam ne bi ulazila \u201ccrna nafta\u201d, \u201ccrni duhan\u201d, kanalima u kojima nestaju stotine milijuna KM. To bi mogao biti po\u010detak na\u0161ega pribli\u017eavanja EU. <\/p>\n\n\n\n
Koliko je za gospodarstvo i tr\u017ei\u0161te rada zna\u010dajna reforma obrazovanja? <\/p>\n\n\n\n
– U BiH postoji veliki broj obrazovnih ustanova, sveu\u010dili\u0161ta i fakulteta, privatnih ili javnih. Zala\u017eemo se za postojanje jednih i drugih, ali da akreditacijski uvjeti moraju biti jednaki. Danas se mali broj sveu\u010dili\u0161ta prilago\u0111ava tr\u017ei\u0161tu rada. U VTK-u radimo s njema\u010dkim GIZ-om na dvojnom obrazovanju kako bismo srednje \u0161kole prilagodili potrebama tr\u017ei\u0161ta. Budu\u0107i da smo danas oti\u0161li jako daleko u digitalizaciji, potreban nam je veliki broj ra\u010dunalnih in\u017eenjera. Primjerice, da bismo ispunili GDPR norme o za\u0161titi osobnih podataka, morali bismo imati sve pohranjeno na serverima u BiH. A to onda zna\u010di da moramo zaposliti 5000 in\u017eenjera. Jednostavno u svemu tome moramo pratiti EU. Ne mo\u017eete re\u0107i – malo \u0107emo ispuniti uvjete, a onda se povu\u0107i i re\u0107i – ovaj dio ne\u0107emo. <\/p>\n\n\n\n
Iznenadilo me, kad sam provjeravao \u0161to je sve djelatnost VTK-a, da se, uostalom, bavite i arbitra\u017eom. Jeste li do sada imali takvih slu\u010dajeva? <\/p>\n\n\n\n
– Arbitra\u017eni sud funkcionira. Ne samo u BiH nego i u svijetu, vrlo je popularno alternativno rje\u0161avanje sporova. <\/p>\n\n\n\n
\u0160to ono donosi? <\/p>\n\n\n\n
– Donosi brzinu neva\u017eno je li to medijacija ili arbitra\u017ea. A sa sudovima to traje godinama. Kod nas je to definirano Zakonom o obligacijskim odnosima, parnici, upravnome procesu jer nemamo zakon o arbitra\u017ei. U vrlo dobroj smo komunikacijski s Visokim sudbenim i tu\u017eiteljskim vije\u0107em koje je prepoznalo na\u0161u ulogu i \u010dlanovi smo radnog tijela za izradu ovoga zakona. Dosad je bilo 25 sporova pred Arbitra\u017enim sudom. Sada imamo 50 arbitara.
Ju\u010der ste pokrenuli digitalnu arhivu, pristup kompanijama BiH. \u0160to donosi taj iskorak? <\/p>\n\n\n\n
– Rije\u010d je o Digitalnoj komori BiH kako bi se pove\u0107ala transparentnost funkcioniranja. Bilo tko iz inozemstva tko \u017eeli prona\u0107i partnere iz BiH dosad je morao ulo\u017eiti ogromno vrijeme tra\u017ee\u0107i po internetu. Sad je sve na jednom mjestu. Sada se me\u0111usobno povezuju, mogu\u0107e je \u010dak pla\u0107ati obveze. Nema posrednika. To je, rekao bih, najve\u0107i dar VTK-a gospodarstvu u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH napravila je iskorak s digitalnim pribli\u017eavanjem gospodarstvenika iz BiH svijetu. Dopredsjednik VTK-a Vjekoslav Vukovi\u0107 govori o ostvarenim i propu\u0161tenim prilikama u vremenu koronakrize. Kakve je posljedice koronakriza, da tako ka\u017eemo lije\u010dni\u010dkim rje\u010dnikom, ostavila na gospodarstvo? – Korona je ostavila jako velike posljedice na gospodarstvo, ali i na cijelu ekonomiju i ekonomski […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3522,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3521","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n