![\"image\"\/](\"https:\/\/static.slobodnadalmacija.hr\/images\/slike\/2021\/06\/18\/18301760.jpg?1624432920\")
<\/figure>\n\n\n\nGlasnogovornica ameri\u010dke Uprave za hranu i lijekove, koja regulira kozmetiku, rekla je da agencija ne komentira znanstvene studije; na njihovoj slu\u017ebenoj stranici je objavljeno da je bilo malo studija o prisutnosti kemikalija u kozmetici, a ona koja su objavljena uglavnom su utvrdila da je koncentracija na vrlo niskim razinama koje vjerojatno ne\u0107e na\u0161tetiti ljudima. Vjerojatno!?<\/p>\n\n\n\n
– Na\u017ealost, jo\u0161 uvijek ne znamo pouzdano u kojoj mjeri i koje koli\u010dine PFAS-a \u0161tete ljudskom organizmu – kazala nam je Biserka Riha<\/strong>, toksikologinja i stalna sudska vje\u0161takinja pri zagreba\u010dkom \u017dupanijskom sudu.<\/p>\n\n\n\n – Istra\u017eivanja vezana uz PFAS su relativno novijeg datuma, mislim tek nekoliko godina, a to je premalo vremena da bismo mogli sa sigurno\u0161\u0107u kazati bilo \u0161to.<\/p>\n\n\n\n U Hrvatskoj se ovom temom bavi jako malo ljudi, osobno ne znam nikoga, no iz dostupne literature rekla bih da je rije\u010d o tvarima koje su neizbje\u017ene.<\/p>\n\n\n\n Naime, PFAS se nalazi u vodama, u otpadnim vodama, u ljudima, u krvotoku, a prema nekim istra\u017eivanjima, reklo bi se da, izme\u0111u ostalog, ozbiljno utje\u010du na imunosni sustav ljudi – dodaje Riha.<\/p>\n\n\n\n – U okolnostima pandemije COVID-19, te osobito u okolnostima cijepljenja protiv koronapandemije, ta \u010dinjenica mogla bi biti va\u017ena. Pitanje je koliko upravo PFAS utje\u010de na na\u0161u otpornost na COVID-19 i koliko je u\u010dinak cjepiva s njim povezan.<\/p>\n\n\n\n Nagla\u0161avam, sve ovo govorim krajnje na\u010delno, bez ozbiljnog i osobnog znanstvenog uvida u temu, ali dr\u017eim da znanstvenici \u0161irom svijeta opravdano predla\u017eu da svaki proizvod koji sadr\u017ei PFAS mora na deklaraciji taj podatak imati jasno istaknut.<\/p>\n\n\n\n Dakako, bilo bi jako dobro da se u bliskoj budu\u0107nosti odredi neki prag, neka razina tolerancije jer nekim dozama jednostavno umaknuti ne mo\u017eemo.<\/p>\n\n\n\n Problem kod per- i polifluoralkilnih tvari jest \u0161to se ne razla\u017eu u organizmu, ne razla\u017eu se nigdje, zato ih i opisujemo kao “vje\u010dne”, kazala nam je Biserka Riha koji je ve\u0107i dio svoje karijere provela kao forenzi\u010darka.<\/p>\n\n\n\n Ni ameri\u010dka Agencija za za\u0161titu okoli\u0161a nije postavila primjenjive standarde za PFAS kemikalije kojima bi se za\u0161titilo ljudsko zdravlje. Samo dvije od ovih kemikalija, PFOA (perfluorooktanska kiselina) i PFOS (perfluorooktansulfonska kiselina), zdravstveno se reguliraju \u0161to tisu\u0107e drugih PFAS kemikalija ostavlja bez ikakve kontrole, bez pra\u0107enja i bez odgovaraju\u0107ih regulacija.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, UN-ov Odbor za one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari poziva na potpunu zabranu PFOA i PFOS-a. Jedina iznimka bila bi uporaba u implantabilnim medicinskim ure\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n Odbor UN-a tako\u0111er testira jo\u0161 jedan spoj obitelji PFAS: PFHxS, tvar koja je prona\u0111ena u krvnim testovima venecijanskih gra\u0111ana koji \u017eive u podru\u010djima koja su najvi\u0161e izlo\u017eena zaga\u0111ivanju.<\/p>\n\n\n\n Preporuka UN-a \u0107e biti predstavljena ove godine, a ako se usvoji, bila bi pravno obvezuju\u0107a za 181 dr\u017eavu, potpisnicu Stockholmske konvencije, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\nU VODAMA, KRVOTOKU…<\/h2>\n\n\n\n
POZIV NA ZABRANU<\/h2>\n\n\n\n