Nakon dvije sezone terenskog istra\u017eivanja brojnosti endemskih vrsta riba Livanjskog polja, te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za njihovo o\u010duvanje, projektni tim Udruge Dinarica i Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria donio je niz mjera koje je potrebno provesti kako bi se pove\u0107ala brojnost, te o\u010duvale ove vrste.<\/p>\n\n\n\n
“Livanjsko polje jedno je od rijetkih podru\u010dja s iznimno velikim brojem endemskih vrsta riba. O\u0161trulj, podbila, sitnoljuskavi klen, drlja i dinarska pijurica imaju iznimno va\u017ean kulturolo\u0161ki i prirodni zna\u010daj za podru\u010dje Livanjskog polja. Osim \u0161to su va\u017ene jer se pojavljuju jedino na ovom podru\u010dju one su i indikator zdravog okoli\u0161a i suzbijanja klimatskih promjena”, priop\u0107eno je iz WWF-a Adria.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u mjerama identificiranim u sklopu projekta koji provodi Udruga Dinarica\/WWF Adria, a financira Critical Ecosystem Partnership je i sanacija jezera Mandek.<\/p>\n\n\n\n
Na terenskim izlascima u sklopu projekta “Uspostavljanje temelja za o\u010duvanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Bu\u0161kom jezeru” na jezeru Mandek prona\u0111ena je ve\u0107inom babu\u0161ka. Kao predator i ekonomski neisplativa vrsta potrebno ju je ukloniti iz jezera.<\/p>\n\n\n\n
Ovakva mjera ima i zakonsko upori\u0161te jer je sanacijski ribolov propisan HB\u017d i FBiH Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, a FBiH Zakon o vodama dodatno propisuje renaturalizaciju povr\u0161inskih voda. Pilot projekt sanacije jezera Mandek mogao bi se replicirati na druge akumulacije gdje su se predatorske vrste tako\u0111er uvelike replicirale.<\/p>\n\n\n\n
Iz WWF Adria isti\u010du kako je u umjetnom stani\u0161tu (ex situ) potrebno ispitati na\u010din mrije\u0161tenja i pona\u0161anje vrsta.<\/p>\n\n\n\n
U svrhu za\u0161tite od intervencija operatera na terenu potrebno je prvenstveno istra\u017eiti pona\u0161anje vrsta u stani\u0161tu i mrije\u0161tenje – ispitati gdje nestanu u su\u0161nim periodima, pri kojoj temperaturi izlaze iz podzemlja\/zemlje, te ispitati gdje odla\u017eu ikru.<\/p>\n\n\n\n
To je mogu\u0107e obaviti in situ i ex situ metodama. Ovakva ispitivanja do sada su ura\u0111ena samo za o\u0161trulja. Za ostale \u010detiri vrste trebalo bi se uraditi istra\u017eivanje sli\u010dno onome ura\u0111enom za o\u0161trulja uz dodatno ispitivanje da li endemske vrste kr\u0161a hiberniraju ili odlaze u podzemlje preko ponora. Istra\u017eivanja se mogu koristiti u svrhu zagovaranja prema hidroenergetskim kompanijama pri njihovim intervencijama na terenu.<\/p>\n\n\n\n
Potrebno je a\u017eurirati crvene liste na federalnom nivou kako bi zakon prepoznao njihov status, a i uzeti ih u obzir u budu\u0107im razvojnim projektima HB\u017d-a i op\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n
Iz WWF-a navode kako treba dodijeliti pravo upravljanja ribljim fondom u rudarskim kopovima lignita u op\u0107ini Livno i na rijeci \u0160ujici u op\u0107ini Tomislavgrad.<\/p>\n\n\n\n
Nepostojanje ribarske osnove na rijeci \u0160ujici onemogu\u0107uje naplatu mogu\u0107e \u0161tete ribljem fondu prilikom izgradnje hidroelektrane CHE Vrilo i njenog pu\u0161tanja u pogon.<\/p>\n\n\n\n
Zbog nepostojanja ribarske osnove zakon ne poznaje \u0161to se nalazi u rijeci \u0160ujici iako je poznato da u njoj ima o\u0161trulja i bijelog raka, koji je autohton za \u0160ujicu po kome je dobila naziv.<\/p>\n\n\n\n
Po modelu upravljanja ribljim fondom Srednjobosanske \u017eupanije i ribarskih dru\u0161tava u navedenoj \u017eupaniji mogla bi se uraditi ribarska osnova ova dva podru\u010dja koja su va\u017ena za endemske vrste.<\/p>\n\n\n\n
WWF Adria navodi, tako\u0111er, kako je potrebno napraviti analizu brana i barijera u sklopu energetskog sustava i sustava vodoopskrbe te ukloniti nepotrebne ili adaptirati postoje\u0107e za prohodnost ribljih i ostalih vrsta.<\/p>\n\n\n\n
U nastavku ovog projekta, projektni tim \u0107e terenskim istra\u017eivanjima pratiti migracijske puteve \u010dipiranih riba, a tako\u0111er \u0107e se raditi na finalizaciji Plana mjera za ribe Livanjskog polja i nastavit \u0107e se zagovaranje predlo\u017eenih mjera, stoji u priop\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nakon dvije sezone terenskog istra\u017eivanja brojnosti endemskih vrsta riba Livanjskog polja, te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za njihovo o\u010duvanje, projektni tim Udruge Dinarica i Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria donio je niz mjera koje je potrebno provesti kako bi se pove\u0107ala brojnost, te o\u010duvale ove vrste. “Livanjsko polje jedno je od rijetkih […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":35896,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-35895","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n