{"id":36534,"date":"2021-06-27T17:53:55","date_gmt":"2021-06-27T16:53:55","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=36534"},"modified":"2021-06-27T17:53:56","modified_gmt":"2021-06-27T16:53:56","slug":"baketa-djeca-u-vukovaru-su-podjeljenija-od-odraslih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/06\/27\/baketa-djeca-u-vukovaru-su-podjeljenija-od-odraslih\/","title":{"rendered":"Baketa: Djeca u Vukovaru su podjeljenija od odraslih"},"content":{"rendered":"\n

Prvo smo polazili radionice u Vukovaru, a zatim kampove u Austriji jer je ideja da se izmakne iz te okoline koja \u010desto mo\u017ee biti osu\u0111uju\u0107a prema dru\u017eenjima razli\u010ditih grupa, i onda smo radili na temama medijacije, rje\u0161avanje konflikata i kroz niz godina sam upoznavao sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi, obja\u0161njava politolog Nikola Baketa i  u emisiji “Nedjeljom u 2” govori o pitanju mije\u0161anih razreda djece hrvatske i srpske nacionalnosti u Vukovaru.<\/strong><\/p>\n\n\n\n


<\/a><\/p>\n\n\n\n

Nikola Baketa<\/strong> s Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu je ro\u0111eni Vukovarac koji se u svojim znanstvenim radovima bavi obrazovnim politikama govori o tome je li do\u0161lo vrijeme da se promijeni sustav \u0161kolstva u Vukovaru.

Pitanje je trebaju li djeca hrvatske i srpske nacionalnosti biti u zajedni\u010dkim razredima u Vukovaru?

Na pitanje smeta li mu kada ga zovu govori o problemima u Vukovaru dok kao politolog prou\u010dava i govori i o drugim problemima, Baketa je odvratio kako to ne smeta izravno njega, ali da mo\u017eda smeta ljude u Vukovaru \u0161to o problemima Vukovara govori osoba koja nije tamo svakodnevno. No, dodao je kako odlazi tamo i kontaktom s obitelji i prijateljima je upoznat s problemima.<\/p>\n\n\n\n

Rani dani u Vukovaru<\/strong>
<\/strong>
Nikola Baketa ka\u017ee kako mu je prvi kontakt s mije\u0161anim skupinama mladih hrvatske i srpske nacionalnosti bio u srednjoj \u0161koli kroz natjecanje odbojke, a kasnije kroz strane organizacije koje su se bavile problemom.

– Prvo smo polazili radionice u Vukovaru, a zatim kampove u Austriji jer je ideja da se izmakne iz te okoline koja \u010desto mo\u017ee biti osu\u0111uju\u0107a prema dru\u017eenjima razli\u010ditih grupa,i onda smo radili na temama medijacije, rje\u0161avanje konflikata i kroz niz godina sam upoznavao sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi, obja\u0161njava Baketa.

– Po povratku smo radili na nekim zajedni\u010dkim aktivnostima, one nisu nu\u017eno morale biti o nacionalnim pitanjima, radili smo da ponudimo zajednici ne\u0161to \u0161to mislimo da je potrebno, dodao je.<\/p>\n\n\n\n

Osobni incident<\/strong>

– Kako sam \u010desto odlazio u Vukovar i s prijateljima izlazio van, dru\u017eili smo se, i jednom smo bili napadnuti nas trojica s le\u0111a. Njih 5-6, bez ikakvog razloga, vjerojatno im nismo bili poznati. Prijatelju je bio napukao nos i spominjali su nam majku srpsku, \u010detni\u010dku i sli\u010dno, iako nitko od nas nije bio Srbin, prisje\u0107a se Nikola Baketa.

– Nakon \u0161to smo podnijeli i prijavu, i kad se saznalo tko je, pitali su me neki “pa ne\u0107ete ih valjda sad prijavljivati, to su ipak na\u0161i, Hrvati”. Ono \u0161to ja mogu re\u0107i da netko tko tako napada ljude sigurno nije moj, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje – kako razmi\u0161ljaju djeca?<\/strong>

Istra\u017eivanje koje je 2018. godine napravila\u00a0prof.dr.sc. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki<\/strong>, s filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje zaklju\u010dcima konstatira: “djeca u Vukovaru podjeljenija su od odraslih, znaju koje su im nacionalnosti prijatelji, znaju koje su nacionalnosti druga djeca”.

Nemaju potrebu i\u0107i u drugo dvori\u0161te, prijatelji su im, pa istra\u017eivanju, u 70 posto slu\u010dajeva iste nacionalnosti.

Politolog dodaje da nije istina da ovaj problem postoji samo Hrvatskoj i nigdje drugdje.

– Postoje poljske \u0161kole u \u010ce\u0161koj, srpske \u0161kole u Ma\u0111arskoj, i postoje hrvatske \u0161kole u Srbiji. Takvi modeli obrazovanja postoje. Tako\u0111er postoje i drugdje u Hrvatskoj, Talijani u Istri, \u010cesi u Daruvaru, Ma\u0111ari u Baranji, to je jedno postkonfliktno podru\u010dje, nabraja Baketa.

– Bitno je istaknuti da prema nekim vi\u0111enjima obrazovanja za mir i rada s mladima, postoje kratkoro\u010dni planovi, do 5 godina, dugoro\u010dni planovi od 5 do 10 godina, i generacijska vizija od 20 godina. Prili\u010dno bolno je da 2003. kad sam ja bio \u0161koli i kad smo trebali implementirati generacijsku viziju da to danas, skoro 20 godina poslije, bude ve\u0107 rije\u0161eno, a mi smo na istoj stepenici, zaklju\u010duje Nikola Baketa.

Baketa je rekao kako je istra\u017eivanje profesorice \u010corkalo Biru\u0161ki sjajno i komentirao rezultate koji ukazuju da su djeca podjeljenija od odraslih.

– Istra\u017eivanje isti\u010de da su stariji \u010dak imali iskustvo predratnog \u017eivota zajedno, dok nove generacije nikad nisu imale to iskustvo i jedino su nau\u010dile funkcionirati u svojim malim jednoetni\u010dkim zajednicama, bez kontakta i potrebe za kontaktom s ikim drugim, obja\u0161njava Baketa.

Istra\u017eivanje prou\u010dava monoetni\u010dno biranje prijateljstava u Vukovaru i da je ono posljedica pritiska vr\u0161njaka, a ne roditelja.

– Vr\u0161nja\u010dki pritisak je ovdje vezan uz to s kim \u0107ete se dru\u017eiti. Onima kojima nije stalo izdvajati se po tom pitanju \u0107e jednostavno prihvatiti mi\u0161ljenje svoje skupine i ne\u0107e uop\u0107e poku\u0161avati upoznati onoga drugoga, navodi Baketa.

– Druga zamka je ta \u0161to, za razliku od drugih sredina u kojima postoji obrazovanje po modelu A, primjerice u talijanskim \u0161kolama u Istri gdje oni koji se izja\u0161njavaju kao Hrvati i dalje \u010dine velik postotak onih koji idu u te \u0161kole, u Vukovaru je prili\u010dno homogeno, dodaje.<\/p>\n\n\n\n

\n