Donosimo prikaz knjige \u201cHercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u II. svjetskom ratu i pora\u0107u\u201d autora Hrvoja Mandi\u0107a. Autor prikaza je prof. dr. sc. Miljenko Brekalo.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga Hrvoja Mandi\u0107a temelji se na desetlje\u0107ima istra\u017eivanja problematike hercegova\u010dkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u, a u svojem izvornom obliku rije\u010d je o pro\u0161irenoj doktorskoj disertaciji. U historiografiji do ove knjige nije objavljena cjelovita sinteza o Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji u Drugome svjetskome ratu i pora\u0107u, iako je posebice u Bosni i Hercegovini kvalitetno postavljen istra\u017eiva\u010dki temelj, iskoristiv za prou\u010davanje povijesti Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije u razdoblju od 1941. do 1945. Ta je tematika posebno zanimljiva jer je rije\u010d o najte\u017eem razdoblju za franjeva\u010dki red u Hercegovini, ali i za Katoli\u010dku crkvu te hrvatski narod u vremenu Drugog svjetskog rata i pora\u0107a. Stoga se u knjizi nalaze slo\u017eena analiza zbivanja unutar franjeva\u010dkoga reda na podru\u010dju \u0160irokoga Brijega tijekom Drugoga svjetskog rata i nakon njega, franjeva\u010dko djelovanje, utjecaj i posljedice partizanskog osvajanja \u0160irokoga Brijega neposredno pred zavr\u0161etak rata. Knjiga donosi cjelovit prikaz vjerske dimenzije dru\u0161tvenoga \u017eivota koji se zna\u010dajno i suprotstavljeno isprepletao s komunisti\u010dkim re\u017eimom, koji je netom po svr\u0161etku Drugoga svjetskog rata institucionaliziran i formaliziran, iako nije bio i op\u0107eprihva\u0107en me\u0111u Hrvatima u Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detna istra\u017eivanja bavila su se uzrokom i povodom ubojstva hercegova\u010dkih franjevaca. Kasnija istra\u017eivanja bila su usmjerena na humanitarnu ulogu hercegova\u010dkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu, a u zadnjoj fazi istra\u017eivanja i pisanja fokus je bio na dekonstrukciji narativa o hercegova\u010dkim franjevcima dominantnog nakon 1945. godine u doba komunisti\u010dke Jugoslavije. Taj je narativ o(p)stao do danas i stoga se ve\u0107i dio ove knjige bavi njegovom dekonstrukcijom. Knjiga ima 22 poglavlja, a na kraju knjige nalazi se zaklju\u010dak, prilozi, sa\u017eetak na engleskom jeziku, popis kratica, kazalo imena i popis literature. Slijedom toga knjiga sadr\u017ei izvorne fotografije, faksimile dokumenata i zemljovide.<\/p>\n\n\n\n
Prva velika cjelina Uvod, (str. 13-47.) posve\u0107ena je kulturnoj i prosvjetnoj djelatnosti hercegova\u010dkih franjevaca od 1872. do 1918. te vjerskim dru\u0161tvima u Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji. Slijedom toga autor kronolo\u0161ki predstavlja djelovanje Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije u Kraljevini Jugoslaviji 1918.-1941., a zatim definira djelatnost hercegova\u010dkih franjevaca do raspada Kraljevine Jugoslavije. Kako je obrazovanje jedna od zna\u010dajnijih djelatnosti hercegova\u010dkih franjevaca, Mandi\u0107 cijelo uvodno poglavlje posve\u0107uje franjeva\u010dkoj klasi\u010dnoj gimnaziji i Studiju bogoslovije u razdoblju Kraljevine Jugoslavije. U zadnjem poglavlju uvodne cjeline iznosi zaklju\u010dke o vjerskom i nacionalnom identitetu i politi\u010dkim uvjerenjima hercegova\u010dkih franjevaca.<\/p>\n\n\n\n
Prema uzusima historiografije, druga cjelina posve\u0107ena je pregledu dosada\u0161njih istra\u017eivanja teme te nosi naslov Dosada\u0161nja istra\u017eivanja povijesti hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije od 1941. do 1945. \u2013 literatura i izvori (str. 48-82). U njoj se detaljno u sklopu manjih poglavlja obra\u0111uje pojavnost navedene tematike u jugoslavenskoj historiografiji i publicistici. Tre\u0107a cjelina: Hercegova\u010dki franjevci u Drugom svjetskom ratu u historiografiji Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 1990-ih do danas, direktan je sadr\u017eajni nastavak prethodne i upotpunjena je zbirkom najrelevantnijih suvremenih djela.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, idu\u0107e poglavlje nosi naslov Kategorija narodnih neprijatelja i odnos KPJ prema njima (str. 83-84). Autor definira pojam \u201cnarodnih neprijatelja\u201d kroz rezoluciju Antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Jugoslavije (AVNOJ) iz 1943. godine. \u010clanak 14. isti\u010de da su \u201cnarodni neprijatelji\u201d, pored aktivnih usta\u0161a, \u010detnika i pripadnika ostalih oru\u017eanih formacija, svi oni koji su u slu\u017ebi neprijatelja ma u kom vidu \u2013 kao \u0161pijuni, dostavlja\u010di, kuriti, agitatori i sli\u010dno; koji su natjerali narod da okupatorima preda oru\u017eje; svi oni koji su izdali narodnu borbu i bili u dosluhu sa okupatorom; svi oni koji se odmetnu od naredne vlasti i rade protiv nje.\u201d<\/p>\n\n\n\n
U petom poglavlju Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (str. 85-107.) Kroz ovu cjelinu knjige analiziraju se doga\u0111aji uo\u010di sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine, stanju u Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji uo\u010di sloma Kraljevine Jugoslavije, popisu \u010dlanova Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije i njihovim stajali\u0161tima prema vlasti NDH te doga\u0111ajima u Hercegovini u svibnju i lipnju 1941. Cjelina je sumirana doga\u0111ajima na podru\u010dju Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije u ljeto 1941. Nakon precizno sintetiziranih cjelina koje obiluju povijesnim osobama i doga\u0111ajima, Mandi\u0107 zapo\u010dinje sa znanstvenom obradom zna\u010dajnih pojedinaca. Tako cijelu \u0161estu cjelinu posve\u0107uje fra Radoslavu Glava\u0161u i njegovom do\u017eivljaju NDH Fra Radoslav Glava\u0161 i NDH (str. 107-131). Cjelinu dijeli na poglavlja u kojima analizira imenovanje fra Radoslava Glava\u0161a odjelnim predstojnikom bogo\u0161tovlja u Ministarstvu bogo\u0161tovlja i nastave (kasnije Ministarstva pravosu\u0111a i bogo\u0161tovlja), ulogu fra Radoslava Glava\u0161a u provo\u0111enju usta\u0161ke politike, njegove zasluge za financijsku pomo\u0107 hercegova\u010dkim franjevcima, kao i zasluge za financijsku pomo\u0107 biskupijskom sve\u0107enstvu. Koliki su osobni utjecaj imali pojedinci dokaz je sedmo poglavlje Odnosi izme\u0111u fra Justina Medi\u0107a i upravlja\u010dke strukture provincije (str. 133-142) posve\u0107eno kompleksnim ispreplitanjem doga\u0111aja i odnosima izme\u0111u fra Justina Medi\u0107a s upravlja\u010dkom strukturom Provincije te pitanjem sekularizacije koje se problematizira kroz njegovo djelovanje.<\/p>\n\n\n\n
Analizu rada pojedinaca Mandi\u0107 zavr\u0161ava kroz osmo poglavlje Srpanjska diplomatska aktivnost fra Dominika Mandi\u0107a (str. 143-151) u kojoj je posebna pozornost posve\u0107ena diplomatskoj aktivnosti i razvoju politi\u010dke misli fra Dominika Mandi\u0107a od 1941. do 1943. godine.<\/p>\n\n\n\n
Deveto poglavlje Hercegova\u010dki franjevci i spa\u0161avanje \u017ertava usta\u0161kih progona u Hercegovini od 1941. do 1943. godine (str. 153-186) obuhva\u0107a \u0161iroku i vrlo zna\u010dajnu djelatnost hercegova\u010dkih franjevaca. Pod nizom manjih poglavlja, bez znanstvene spekulacije, uz primjereni faktografski aparat iznose se \u010dinjenice o djelovanju fra Lea Petrovi\u0107a i spa\u0161avanju Srba u Mostaru od 1941. do 1943., o provincijskoj problematici vjerskih prijelaza, organiziranju smje\u0161taja za izbjeglice i pomo\u0107i ugro\u017eenim osobama, spa\u0161avanju Olge Humo ro\u0111. Nin\u010di\u0107, djelovanju fra Petrovi\u0107a i fra Mandi\u0107a u spa\u0161avanju \u017didova u Mostaru te spa\u0161avanju prista\u0161a Hrvatske selja\u010dke stranke u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n
Unutra\u0161nja organizacija Provincije sastavni je dio ove knjige te je deseto poglavlje pod nazivom Hercegova\u010dki franjevci i imenovanje Petra \u010cule mostarskim biskupom (str. 187- 195) posve\u0107ena rasvjetljavanju funkcioniranja unutra\u0161njih institucionalnih pitanja.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na dinamiku politi\u010dkih i dru\u0161tvenih zbivanja, Mandi\u0107 jedanaestom poglavlju temu obrubljuje godinom: Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija 1942. (str. 197-204). Ona je izuzetno va\u017ena jer ba\u0161tini neke od sudbinskih doga\u0111aja poput ubojstva fra Stjepana Naletili\u0107a u Duvnu u svibnju 1942., a temeljem toga problematizira i stanje op\u0107e i sigurnosne situacije u Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji 1942. Poglavlje je zavr\u0161eno opisom aktivnosti fra Bone Jelavi\u0107a i fra Berta Dragi\u010devi\u0107a, kao zna\u010dajnih predstavnika franjeva\u010dkog reda Provincije.<\/p>\n\n\n\n
Dvanaesto poglavlje sumira sve Mandi\u0107eve podatke, ve\u017ee ih u jedan cjeloviti kontekst i kao takva razrje\u0161uje neke od gotovo stigmatskih postavki koje se ve\u017eu za navedenu temu knjige. Poglavlje nosi naziv Odnos hercegova\u010dkih franjevaca prema suprotstavljenim stranama u Drugom svjetskom ratu (str. 205-275) te segmentno pristupa problemima poput Kritike i osvrta fra Tugomira Solde na protukatoli\u010dki pamflet Magnum Crimen autora Viktora Novaka i odlikovanja hercegova\u010dkih dijecezanskih sve\u0107enika i hercegova\u010dkih franjevaca od strane vlasti NDH. Idu\u0107ih par poglavlja obra\u0111uju pitanje \u0161kolstva te definiraju odnose unutar franjeva\u010dke klasi\u010dne gimnazije na \u0160irokom Brijegu u predratnom i ratnom razdoblju, u\u010denicima \u0161irokobrije\u0161ke gimnazije koji su izba\u010deni u razdoblju od 1941. do 1944., u\u010denicima gimnazije koji su dragovoljno napustili \u0161kolovanje, u\u010denicima gimnazije koji su bili pripadnici KPJ te odnos profesora franjeva\u010dke klasi\u010dne gimnazije prema vlastima NDH. Niz poglavlja nastavljen je postavljanjem okvira odnosa hercegova\u010dkih franjevaca i odnosa prema talijanskoj vojnoj vlasti u Hercegovini, hercegova\u010dkih franjevaca i odnos prema \u010detni\u010dkom pokretu, njihova odnosa prema njema\u010dkoj vojnoj vlasti u Hercegovini, komunizmu i partizanskom pokretu. Posljednja dva poglavlja problematiziraju pitanje hercegova\u010dkih franjevaca koji su pristupili partizanskom pokretu u vrijeme trajanja rata, ali i stanje u Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji uo\u010di uspostave jugoslavenske komunisti\u010dke vlasti.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, autor u trinaestom poglavlju Politi\u010dka i vojna situacija u NDH 1944. (str. 277-298). donosi jedan kvalitetan presjek povijesnih zbivanja na zaokru\u017eenom teritoriju te opisuje prodor postrojbi NOVJ u jesen 1944. u Hercegovini, teror OZN-e i KNOJ-a na podru\u010dju zapadne Hercegovine, umorstvo fra Kri\u017eana Gali\u0107a od strane OZN-e i uspostavu revolucionarne komunisti\u010dke vlasti na podru\u010dju zapadne Hercegovine do po\u010detka operacije \u201cBura\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Daljnjim kronolo\u0161kim slijedom \u010detrnaesto poglavlje Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u velja\u010di 1945. (str. 299-365) nastavak je prethodnog poglavlja s detaljnim opisom tijeka operacije \u201cBura\u201d od 27. sije\u010dnja 1945. do 4. velja\u010de 1945., teror OZN-e i KNOJ-a nakon operacije \u201cBura\u201d, optu\u017ebe KPJ protiv \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca za pokretanje operacije \u201cBura\u201d, stanja oru\u017eanih snage Njema\u010dke i NDH pred po\u010detak borbi za \u0160iroki Brijeg, borbe od studenog 1944. do po\u010detka velja\u010de 1945., bojni raspored sukobljenih snaga, borbe za \u0160iroki Brijeg 6. i 7. velja\u010de 1945., napad na franjeva\u010dki samostan, opisom doga\u0111aja od 7. velja\u010de 1945. u samostanu i franjeva\u010dkoj mlinici hidrocentrali, posljedica borbi za \u0160iroki Brijeg, razloga pokolja \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca, komunisti\u010dke ratne i poslijeratne promid\u017eba o \u0161irokobrije\u0161kim franjevcima te ubojstvima franjevaca u Ljubu\u0161kom i \u010citluku.<\/p>\n\n\n\n
Mandi\u0107 je veliko znanje iz vojnopovijesne znanosti pokazao ve\u0107 u prethodnom dijelu, dok je u poglavlju Borbe za Mostar (str. 367-377) ono je dodatno kontekstualizirano i zapravo kao takvo i jedino razumljivo. Ova je cjelina razra\u0111ena po poglavljima u kojima se definiraju doga\u0111anja u Franjeva\u010dkom samostanu u Mostaru 14. velja\u010de, ubojstva mostarskih franjevaca, ali i motiv pokolja mostarskih franjevaca.<\/p>\n\n\n\n
U \u0161esnaestom poglavlju Ubojstva hercegova\u010dkih franjevaca na Bleiburgu i Kri\u017enom putu (str. 379-382), analizira pomno sve dostupne izvore i nastoji u\u0107i u trag lokacijama gdje je ubijeno ukupno \u010detrnaest hercegova\u010dkih franjevaca na Kri\u017enom putu.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, u sedamnaestom poglavlju Osuda i strijeljanje fra Radoslava Glava\u0161a (str. 383) iznosi se montirani sudski proces u trajanju od svega tri sata u kojem je iznesena presuda i strijeljanje fra Radoslava Glava\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Mandi\u0107 u osamnaestom poglavlju pod naslovom Ubojstvo fra Valentina Zovka i fra Andrije Topi\u0107a (str. 385) analizira sadr\u017eaj dokumenta OZN-e u kojemu oficir Danilo Pecelj podnosi izvje\u0161\u0107e nadre\u0111enima u kojem ka\u017ee da je zapovjedio ubojstvo fra Valentina Zovka i fra Andrije Topi\u0107a, a za njihovo ubojstvo optu\u017eio je \u0161kripare.<\/p>\n\n\n\n
U devetnaestom poglavlju pod naslovom Odnos fra Dominika Mandi\u0107a prema ubojstvu hercegova\u010dkih franjevaca (str. 387-388) autor isti\u010de kako se fra Dominik Mandi\u0107 nije ogla\u0161avao javnim prosvjedom protiv komunisti\u010dkih pokolja sve\u0107enika i mjesnog hrvatskog stanovni\u0161tva, a ni protiv obnove Jugoslavije. Izme\u0111u ostalog nije poticao generala franjeva\u010dkog reda ni Svetu Stolicu da dignu glas protiv Josipa Broza Tita i jugoslavenskih partizana komunista. Fra Dominik Mandi\u0107 unato\u010d protukomunisti\u010dkom raspolo\u017eenju Jugoslaviju nije dovodio u pitanje i prema tome nije bio spreman javno osuditi jugoslavenski re\u017eim, a kamoli Jugoslaviju kao dr\u017eavu. Politi\u010dku evoluciju i odmak od jugoslavenstva do\u017eivjet \u0107e u SAD-u u razdoblju od jeseni 1951. do po\u010detka 1953. godine.<\/p>\n\n\n\n
Mandi\u0107 u dvadesetom poglavlju Pastirsko pismo i ubijeni \u0161irokobrije\u0161ki franjevci (str. 389-392) obra\u0111uje zna\u010daj Pastirskog pisma. Suo\u010deni s terorom i otvorenim neprijateljstvom vlasti, katoli\u010dki su biskupi pod vodstvom zagreba\u010dkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca 20. rujna 1945. iz Zagreba, s op\u0107e Biskupske konferencije, odaslali Pastirsko pismo o nasiljima komunisti\u010dke vlasti o polo\u017eaju Crkve u novonastalim politi\u010dkim prilikama pod komunisti\u010dkim re\u017eimom u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji. U njemu su precizno navedene brojne sve\u0107eni\u010dke \u017ertve, koje su tada bile poznate, te postupanje prema Katoli\u010dkoj crkvi i vjernicima. U sadr\u017eaju tog pisma spomenuta su dvanestorica \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca ubijena 7. velja\u010de od strane jugoslavenskih partizana komunista.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, u dvadesetprvom poglavlju Biskup Petar \u010cule i pastirsko pismo (str. 393-402.) Mandi\u0107 analizira ulogu biskupa Petra \u010cule i njegov odnos s nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Upravo je \u010culina intervencija kod zagreba\u010dkog nadbiskupa Stepinca vezana za sadr\u017eaj Pastirskog pisma jedan od razloga za\u0161to je protiv njega u Mostaru 1948. podignuta optu\u017enica. Upravo je ovaj odnos pokazatelj kako je Katoli\u010dka crkva u Drugom svjetskom ratu bila monolitna i nije se kompromitirala sa suradnjom s usta\u0161kim re\u017eimom.<\/p>\n\n\n\n
Kao jedna od najzna\u010dajnijih poglavlja koje sumiraju sve iznesene \u010dinjenice i stavljaju taj golem materijal u kontekstualne gabarite name\u0107e se dvadesetdrugo poglavlje Zaklju\u010dna razmatranja (str. 403-424) kao jasna i jezgrovita cjelina. Komunisti\u010dke vlasti u Bosni i Hercegovine vodile su ideolo\u0161ki rat protiv Katoli\u010dke crkve sve do raspada Jugoslavije 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a propovijedaju\u0107i bratstvo i jedinstvo, antifa\u0161izam i narodnu demokraciju te su uhitile, zatvarale i osudile sve dijecezanske biskupe koje su zatekli u BiH, kao i brojne dijecezanske sve\u0107enike i bosanske i hercegova\u010dke franjevce. U razdoblju od 1945. do 1990. vo\u0111en je montirani sudski proces protiv 91 \u010dlana Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije. U tom je razdoblju na takvim procesima 91 \u010dlan osu\u0111en na ukupno 348 godina i 28 dana zatvora. Hercegova\u010dki franjevci ukupno su u komunisti\u010dkim kazamatima odle\u017eali 225 godina, 4 mjeseca i 16 dana. Nakon rata u Hercegovini nije ostala ni tre\u0107ina prijeratnih franjevaca. 1945. Provinciji je u neposrednu pora\u0107u oduzeta brojna imovina, ukinute su \u0161kole, zabranjen je vjeronauk te je potkraj 1945. godine dovedena na rub propasti.<\/p>\n\n\n\n
Autor ovom knjigom znanstveno, stru\u010dno i precizno demistificira jugoslavensku karakteristi\u010dnu uporabu triju prokomunisti\u010dkih re\u010deni\u010dnih konstrukcijska: \u201ctijesno sura\u0111ivanje hercegova\u010dkih franjevaca s represivnim aparatom NDH\u201d, \u201csudjelovanje hercegova\u010dkih franjevaca u pokr\u0161tavanju Srba na podru\u010dju Mostara, njihovom progonu i likvidaciji\u201d i \u201csudjelovanje hercegova\u010dkih franjevca na \u0160irokom Brijegu u borbenim djelovanjima protiv partizana\u201d. U cijelosti je ostvario postavljeni cilj kada je razjasnio odnos KPJ prema Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji u Drugome svjetskome ratu s posebnim osvrtom na ubojstvo 66 franjevaca koje su po\u010dinili jugoslavenski komunisti. Tako\u0111er, od pretpostavljenih hipoteza zaokru\u017eio je postavljene teze, a to su: djelatnost hercegova\u010dkih franjevaca bila je spa\u0161avanje ratnih \u017ertava, du\u0161obri\u017eni\u0161tvo i humano pre\u017eivljavanje u ratnim vremenima, a ne njihovo sudjelovanje u aktivnoj dr\u017eavnoj politici ili bilo kakvim ratnim sukobima. Najzna\u010dajnije su dokazane tvrdnje kako likvidirani hercegova\u010dki franjevci u velja\u010di 1945. nisu bili kolateralne \u017ertve ratnih operacija, nego su likvidirani prema unaprijed osmi\u0161ljenu planu te kako su pojedini hercegova\u010dki franjevci ubijeni iz mr\u017enje prema vjeri i iz propagandno-politi\u010dkih razloga.<\/p>\n\n\n\n
Pomnom analizom velikoga korpusa arhivskog gradiva autor vje\u0161to suprotstavlja vlastite teze onima iz korpusa jugoslavenske historiografije. Svoju analizu vje\u0161to uklapa u postoje\u0107e suvremene historiografske spoznaje, \u010dime je stvorio originalno djelo o do sada vrlo diskriminatorno i nedovoljno dobro znanstveno interpretiranom razdoblju crkvene povijesti na navedenom podru\u010dju iz razdoblja NDH. Komparativnim metodolo\u0161kim pristupom i interdisciplinarnim razmatranjem problema knjiga autora Hrvoja Mandi\u0107a u potpunosti definira temu ozna\u010denu u naslovu. Premda je dio teza izgradio na ekstenzivnoj analizi izvora, autor nije upao u zamku deskriptivnosti. Izvori autoru slu\u017ee kao sredstvo za puno slo\u017eenije rasprave o vjerskim, dru\u0161tvenim, fragmentarno vojnim i politi\u010dkim \u010dimbenicima koji su utjecali na \u017eivot na podru\u010dju Provincije.<\/p>\n\n\n\n
Mandi\u0107 u knjizi donosi \u010ditav niz vrijednih podataka te zna\u010dajnih, aktualnih i poticajnih teza i interpretacija. Detaljno analiziraju\u0107i navedene probleme Mandi\u0107 daje svojevrsnu i crkveno-povijesnu i op\u0107u historiografsku sintezu o prostoru koji je danas dio Bosne i Hercegovine, u razdoblju NDH. Knjiga \u0107e nedvojbeno poslu\u017eiti budu\u0107im istra\u017eiva\u010dima razdoblja Drugog svjetskog rata i pora\u0107a koji \u0107e konzultirati Mandi\u0107eve doprinose temi te teorijske i metodolo\u0161ke obrasce koje je koristio. Svojim je istra\u017eivanjem Mandi\u0107 promijenio neke gotovo do sada uvrije\u017eene teze o ustroju crkvenih, vojnih i civilnih vlasti NDH na podru\u010dju dana\u0161nje Bosne i Hercegovine, te da je izgradio model budu\u0107ih istra\u017eivanja u naslovu navedena podru\u010dja iz razdoblja NDH i pora\u0107a. Knjiga Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u novim je spoznajama rasvijetlila polo\u017eaj i djelovanje Katoli\u010dke crkve u Hercegova\u010dkoj franjeva\u010dkoj provinciji u razdoblju Drugog svjetskog rata i pora\u0107a, ali je dala i op\u0107i doprinos poznavanju suvremene hrvatske povijesti iz razdoblja Drugoga svjetskoga rata.<\/p>\n\n\n\n
Dnevnik.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Donosimo prikaz knjige \u201cHercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u II. svjetskom ratu i pora\u0107u\u201d autora Hrvoja Mandi\u0107a. Autor prikaza je prof. dr. sc. Miljenko Brekalo. Knjiga Hrvoja Mandi\u0107a temelji se na desetlje\u0107ima istra\u017eivanja problematike hercegova\u010dkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u, a u svojem izvornom obliku rije\u010d je o pro\u0161irenoj doktorskoj disertaciji. U historiografiji do ove […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":38520,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-38519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n