{"id":39263,"date":"2021-07-04T23:41:01","date_gmt":"2021-07-04T22:41:01","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=39263"},"modified":"2021-07-04T23:41:03","modified_gmt":"2021-07-04T22:41:03","slug":"sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/","title":{"rendered":"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom"},"content":{"rendered":"\n

Prijevaran i neprijateljski odnos srpskog dr\u017eavnog vrha i dvora prema Crnoj Gori tokom Prvog svjetskog rata, naveo je Sekulu Drljevi\u0107a na tvrdnju da je sukob izme\u0111u Crnogoraca i Srba baziran na suprotnosti karaktera tih dvaju naroda. Me\u0111utim, bitne su srpske hegemonisti\u010dke koncepcije, koje i on sam napada, pa su spomenute karakterne osobine samo pomo\u0107ni element.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pri kraju Drugog svjetskog rata Sekula Drljevi\u0107 je zaklan od \u010detnika u logoru Judenburg (Austrija).<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjiga Sekule Drljevi\u0107a Balkanski sukobi 1905-1941. obuhva\u0107a tri i po desetlje\u0107a sudbinskih lomova u \u017eivotu crnogorskog naroda, kada su balkanskim prostorima dominirali vrtlozi politi\u010dkih sudara, projekti stvaranja \u201cvelikih\u201d dr\u017eava i pogre\u0161ni ciljevi koji su ogla\u0161avani za narodne, pi\u0161e dr. Danilo Radojevi\u0107, u predgovoru za knjigu Sekule Drljevi\u0107a \u201cBalkanski sukobi 1905-1941\u201d<\/a><\/p>\n\n\n\n

Sva ta pitanja i sporovi i danas su, u najve\u0107em intenzitetu, prisutni.<\/p>\n\n\n\n

Idealist\u010dke ideje o ju\u017enoslavenskom pitanju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zato ona pobu\u0111uje na razmi\u0161ljanje o logici \u201cponavljanja\u201d povijesti nekih naroda, u svoj o\u0161trini zla, i u starijim mentalitetskim okvirima. Iako ima memoarsku fakturu, ona donosi, u velikom stupnju, objektivnu sliku prijelomnih doga\u0111aja i njihovih aktera, pa je slu\u017eila, i slu\u017ei, jednom broju povjesni\u010dara za rekonstrukciju toga perioda.<\/p>\n\n\n\n

\u017divotni put dr. Sekula Drljevi\u0107a ima amplitude koje su rezultirale i iz tragi\u010dne povijesti crnogorskog naroda. Visoku politi\u010dku karijeru po\u010deo je u Crnogorskoj vladi (crnogorske dr\u017eave nastale na Berlinskom kongresu), kao ministar pravosu\u0111a i zastupnik ministra prosvjete i crkvenih poslova (1909.), a zatim kao ministar financija i graditeljstva (1912.-1913.). Za narodnog poslanika izabran je 1913. godine; svojim govorima pokazao se kao obrazovan i vje\u0161t orator.<\/p>\n\n\n\n

Pred prvi svjetski rat (u vijeme kada je ideja ju\u017enoslavenstva bila jako ra\u0161irena u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji) objavio je S. Drljevi\u0107 bror\u0161uru \u201cBorba za carinsku, vojnu i diplomatsku uniju izme\u0111u Crne Gore i Srbije\u201d, u kojoj je propagirao tada\u0161nja svoja shva\u0107anja o porijeklu Crnogoraca i politi\u010dku budu\u0107nost Crnogorske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Razo\u010daranje nasiljem srpske vojske i \u010detnika nad crnogorskim narodom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme austro-ugarske okupacije Crne Gore (1916.-1918.) Sekula Drljevi\u0107 bio je deportiran u logor Karistein (Austrija), gdje je agitirao me\u0111u crnogorskim zarobljenicima za ujedinjenje Crne Gore i Srbije. On je u logoru izabran u jedan odbor za ujedinjenje Crne Gore i Srbije, u kome je bio i Marko Dakovi\u0107, istaknuti vo\u0111a crnogorskih potu\u0111enika i \u010dlan srpske teroristi\u010dke organizacije \u201cCrna ruka\u201d. Kad se vratio u Crnu Goru kooptiran je za poslanika u tzv. Podgori\u010dkoj skup\u0161tini (13.XI.1918.). Taj njegov izbor bio je u skladu s njegovim stavom, da se svi kulturni i ekonomsko-politi\u010dki problemi Crne Gore mogu rije\u0161iti diplomatskom unijom sa Srbijom, \u0161to je ranije iskazao kao poslanik Crnogorske narodne skup\u0161tine (10.II.1914.).<\/p>\n\n\n\n

Trebao je vidjeti i do\u017eivjeti pogrome srpske vojske, srpskih \u010detnika pod komandom Koste Pe\u0107anca i \u017eandarmerije, poslije pripajanja Crne Gore Srbiji, nad crnogorskim narodom, pa promijeniti mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n

Poslije formiranja Kraljevine SHS, Sekula Drljevi\u0107 je postavljen za na\u010delnika u ministarstvu pravosu\u0111a, ali je ve\u0107 nakon tri mjeseca, zbog svojih anticentralisti\u010dkih uvjerenja i zlo\u010dina koji su \u010dinjeni nad crnogorskim narodom \u2013 podnio ostavku i otvorio advokatsku kancelariju.<\/p>\n\n\n\n

Otpor Beogradu i velikosrpstvu u Jugoslaviji \u2013 osnivanje federalisti\u010dke stranke<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvi sna\u017eni otpor centralisti\u010dkoj vlasti iskazao je dr. Sekula Drljevi\u0107 kao branitelj (zajedno s dr. \u017divkom Topalovi\u0107em) u procesu generalu Radomiru Ve\u0161ovi\u0107u, montiranom da bi se zapla\u0161io crnogorski narod. On je tada u nadahnutoj obrani, ispunjenoj \u010dvrstom argumentacijom o zlo\u010dinima i poni\u017eenju crnogorskog naroda, osudio centralisti\u010dki re\u017eim koji zanemaruje prava toga naroda, njegov posebni povijesni, kulturni i etni\u010dki put.<\/p>\n\n\n\n

Teorijski osmi\u0161ljenu politi\u010dku aktivnost Sekula Drljevi\u0107 po\u010dinje osnivanjem Crnogorske federalisti\u010dke stranke (1922.), za \u010dijeg je predstavnika biran dva puta na poslani\u010dkim izborima. On se pokazao kao li\u010dnost koja je \u201cvrlo rano i vrlo energi\u010dno manifestirala nezadovoljstvo novostvorenim stanjem u Crnoj Gori\u201d. Ideja o ravnopravnosti i autonomiji Crne Gore jako je \u201cuznemirila i zapla\u0161ila vladaju\u0107e krugove i stranke\u201d jer je to djelovanje moglo biti prihva\u0107eno u \u201cnezadovoljnim masama Crne Gore\u201d. Zbog takvoga rada Drljevi\u0107 je bio pra\u0107en od strane policije, a na njegove istomi\u0161ljenike vr\u0161en je pritisak. Beogradski tisak je Drljevi\u0107a ustrajno napadao da u narodu vr\u0161i \u201cseparatisti\u010dku\u201d propagandu, a optu\u017eivan je da odr\u017eava i politi\u010dke veze s hrvatskim politi\u010darima, \u0161to je u shva\u0107anju \u201cbjela\u0161a-unitarista\u201d bio sinonim za izdaju.<\/p>\n\n\n\n

Suprotnost karaktera naroda Srba i Crnogorca \u2013 osnova sukoba u Jugoslaviji<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prijevaran i neprijateljski odnos srpskog dr\u017eavnog vrha i dvora prema Crnoj Gori tokom prvog svjetskog rata, naveo je S. Drljevi\u0107a na tvrdnju da je sukob izme\u0111u Crnogoraca i Srba baziran na suprotnosti karaktera tih dvaju naroda. Me\u0111utim, bitne su srpske hegemonisti\u010dke koncepcije, koje i on sam napada, pa su spomenute karakterne osobine samo pomo\u0107ni element.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da S. Drljevi\u0107, kada govori o mogu\u0107oj dr\u017eavi jugoslavenskih naroda, koristi sintagmu \u201cudru\u017eene zemlje\u201d. Svoje shva\u0107anje pojma jugoslavenstvo S. Drljevi\u0107 definira kao \u201cgotovost zemalja ju\u017enih Slavena da svoje politi\u010dke individualitete\u201d podrede zajednici u mjeri koja osigurava jedinstvo u \u201cme\u0111unarodnim pravnim odnosima\u201d. On dalje ka\u017ee da takvo jugoslavenstvo ne bi dovodilo \u201cu opasnost bilo nacionalni individualitet koga od jugoslavenskih naroda, bilo samovladu koje zemlje\u201d, \u0161to se sve mora temeljiti na aktu \u201csporazuma jugoslavenskih zemalja\u201d. Dalje on zaklju\u010duje da Jugoslavija mora biti \u201cili harmonija ravnopravnih interesa svih pod njenim nebom udru\u017eenih zemalja\u201d ili ne\u0107e postojati. Problem je u tome, nastavlja Drljevi\u0107, \u0161to kod nekih postoje tendencije pot\u010dinjavanja drugih zemalja i njihovih pretvaranja \u201cu svoje teritorijalno pro\u0161irenje\u201d, pa zato ne mo\u017ee biti govora o jugoslavenstvu sve dok jugoslavenske zemlje ne bace \u201cza sva vremena prokletstvo na imperijalizam\u201d i odbace nastupe \u201cimperijalisti\u010dke vrtoglavice\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Tendenciozne teze Beograda o oru\u017eanom ustanku Crnogorca protiv srpske hegemonije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tendenciozno svo\u0111enje ustanka Crnogorskog naroda (1919) na borbu za korist dinastije Petrovi\u0107-Njego\u0161, S. Drljevi\u0107 je s pravom odbacio, isti\u010du\u0107i da je to bio \u201cpokret naroda odrasla u slobodi, da dobije svoju slobodu\u201d. Sekula Drljevi\u0107 bio je i pjesnik, pa je i stihom odobravao borbu crnogorskog naroda za slobodu: \u201cNek\u2019 krv, onu staru svjetlost \/ dade na\u0161oj novoj zori \/ da se ovaj pokli\u010d ori \/ u slobodnoj Crnoj Gori\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Stalno rade\u0107i na demaskiranju centralisti\u010dkih i hegemonisti\u010dkih snaga, S. Drljevi\u0107 je uo\u010davao sve leksi\u010dke kamufla\u017ee koje primjenjuju vladaju\u0107i krugovi i \u0161tampa u njihovoj slu\u017ebi, da bi bila onemogu\u0107ena borba za prava naroda.<\/p>\n\n\n\n

Tako je Beograd uveo pojam \u201cseparatizam\u201d, koji je kori\u0161ten da bi se suzbila borba za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n

On zna da je pravo na vlastitu kulturu, povijest i jezik neodvojivo od borbe za slobodu. Zato u Skup\u0161tini Drljevi\u0107 kritizira Povijest srpskog povjesni\u010dara Stanoja Stanojevi\u0107a, u kojoj je falsificirano, neto\u010dno i najoskudnije prikazana crnogorska povijest. On to \u010dini precizno i dokumentirano, ali ispoljavaju\u0107i i povrije\u0111eni ponos crnogorskog naroda. I pri povijesnim kartama \u010dine se ista ogrje\u0161enja, kao \u0161to je S. Drljevi\u0107 zapazio u povijesnoj karti Vlade Marinkovi\u0107a, na kojoj nije ozna\u010dena povijesna individualnost Crne Gore. U Skup\u0161tini je (16.II.1926.) izlo\u017eio o\u0161troj kritici \u0161tampanje ud\u017ebenika za crnogorsku djecu srpskom (ekavskom) varijantom; takve asimilatorske postupke on izvodi iz centralisti\u010dke (srpske) politike koja je bila sve prosvjetne ustanove pretvorila \u201cu policijsko-detektivske postaje\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Beograd uvjerava Crnogorce da sami ne mogu opstati \u2013 la\u017ei velikosrpske kuhinje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U borbi protiv crnogorske dr\u017eavnosti, Crnogorci su uvjeravani da Crna Gora ne mo\u017ee ekonomski opstati. Poznato je da likvidacijom crnogorske dr\u017eave nije do\u0161lo do ekonomskog prosperiteta, ve\u0107 je, kako je utvrdilo vi\u0161e autora, crnogorski narod preko poreza pla\u0107ao okupatoru \u0161to ga je okupirao. Sekula Drljevi\u0107 je u Skup\u0161tini odr\u017eao govor (27.III.1926), u kome je rekao da kad Crna Gora ne bi bila plja\u010dkana u Kraljevini SHS, imala bi sve uvjete \u201cda bude relativno i bogatija i ure\u0111enija od svih ostalih zemalja\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dka, kulturna, eti\u010dka, ekonomska i druga pitanja koja je pokretao S. Drljevi\u0107, osporavana su od pojedinih crnogorskih tu\u0111inskih slugu. Tako je odba\u010dena i tvrdnja da postoji \u201ccrnogorsko pitanje\u201d, pa dr. Nikola \u0160kerovi\u0107, pored ostalih, ka\u017ee da je \u201c\u010dudnovato\u201d \u0161to se govori o Crnogorskom pitanju kao o nekoj politi\u010dkoj \u010dinjenici kad ono \u201ckao takvo ne postoji\u201d, ve\u0107 da je rije\u0161eno spomenutom podgori\u010dkom skup\u0161tinom. \u0160kerovi\u0107 sve svodi na ekonomski status, a \u010dinjenicu da se manifestira nezadovoljstvo, on obja\u0161njava time \u0161to se polo\u017eaj crnogorskog naroda u Kraljevini SHS \u201cstvarno pogor\u0161ao\u201d.
Drljevi\u0107 se borio protiv takvoga uskog, ekonomskog, gledanja na polo\u017eaj svoga naroda.<\/p>\n\n\n\n

Srbijanska strategija centralizma i unitarizma \u2013 postoji samo jedan \u201ctroimeni\u201d narod<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U knjizi Centralizam ili federalizam S. Drljevi\u0107 bavi se problemom teorije dr\u017eave i prava. Pobijaju\u0107i centralizam, on tvrdi da centralizam ra\u0111a partikularizam, \u0161to opet razara centralizam. On tada jo\u0161 nije nominirao crnogorsku naciju, ali govori o povijesnoj, kulturnoj, obi\u010dajnoj, moralnoj i tisu\u0107udugodi\u0161njoj posebnosti. On kao politi\u010dko-pravni teoreti\u010dar kritizira shva\u0107anje jugoslavenstva kao \u201cnarodnosti\u201d i ka\u017ee da je tu rije\u010d o dr\u017eavnoj ideji, nalaze\u0107i da je to dio strategije centralista koji ogla\u0161avaju da u Kraljevini SHS \u017eivi \u201cjedan\u201d, \u201ctroimeni\u201d narod, Drljevi\u0107 duhovito opovrgava sintagmama \u2013 \u201ctronarodni narod\u201d odnosno \u201cvidovdanska narodnost\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Drljevi\u0107 ka\u017ee da je centralizam uzrok \u0161to je Jugoslavija postala \u201cbalkanska satrapija u o\u010dima cijeloga civiliziranog svijeta\u201d pa svoju tvrdnju dokumentira pojedinim primjerima, kao \u0161to je paljenje kompletne porodice Zvicer (Cetinje). On pokre\u0107e i pitanje beogradske Glavnja\u010de (1927), \u0161to je imalo odjeka u javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Pred uvo\u0111enje diktature kralja Aleksandra, Drljevi\u0107 je tra\u017eio pravo na samoopredjeljenje naroda, da \u201ctekovina na\u0161e dr\u017eavne zajednice bude slobodna Hrvatska sa slobodnom Slovenijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom pored slobodne Srbije, kao i ravnopravnost u upravljanju zajedni\u010dkim poslovima koje \u201cslobodne udru\u017eene zemlje svojom slobodnom voljom zajedni\u010dkima proglase\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Austro-Ugarska i mr\u017enja Srbije \u2013 dr\u017eava gdje su narodi slobodno razvijali kulturni identitet<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kritiziraju\u0107i centralizam (velikosrpsku hegemonisti\u010dku politiku) S. Drljevi\u0107 je postigao \u201cnajve\u0107i domet u razvoju gra\u0111anske politi\u010dke misli\u201d u Crnoj Gori. On je, zajedno s ostalim crnogorskim federalistima, dao zna\u010dajan doprinos razvijanju svijesti o \u201cpovijesnoj individualnosti Crnogoraca, koju su odmah poslije ujedinjenja 1918.g. u Crnoj Gori mnogi negirali\u201d. Zbog djelovanja s federalisti\u010dkih pozicija bio je pra\u0107en od strane policije, hap\u0161en, a poku\u0161an je i atentat na njega.<\/p>\n\n\n\n

Raspadom Jugoslavije (1941) sru\u0161ena je iluzija velikih sila koje su, uz \u201cpo\u0161teno\u201d uvjeravanje srpskih stru\u010dnjaka i politi\u010dara da na tim prostorima \u017eivi samo \u201cjedan\u201d \u201ctroimeni\u201d narod, grabile da likvidiraju Austro-Ugarsku kao opasan primjer parlamentarne dr\u017eave, u kojoj svi narodi slobodno razvijaju svoj kulturni identitet. Politi\u010dari velikih sila znali su za spomenutu prijevaru jer je o svakom balkanskom narodu postojala literatura, ali su se nadali da \u0107e srpski hegemonizam poni\u0161titi entitete naroda koji su se na\u0161li u novoj dr\u017eavi. Me\u0111utim, dogodilo se suprotno: u vrijeme trajanja Jugoslavije izbili su veliki sukobi, u kojima je poja\u010dano nacionalni osje\u0107aj, zapravo potreba za njegovim njegovanjem, zbog asimilatorskih pritisaka hegemonog naroda.<\/p>\n\n\n\n

Talijanski fa\u0161isti paktiraju s \u010detnicima i velikosrbima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sekula Drljevi\u0107 je u travnju 1941. godine bio uvjeren da je do\u0161ao pogodan trenutak za situaciju crnogorske dr\u017eave, ali je prihvatio pogre\u0161nog saveznika, okupatora, iako je u predratnom periodu isticao da je nemogu\u0107e pribli\u017eavanje s Musolinijevom Italijom. Ubrzo je talijanska okupaciona komanda paktirala s velikosrpskim snagama u Crnoj Gori, pa je Sekula Drljevi\u0107 konfiniran u San Remo, odakle se uspio vratiti u Zemun.<\/p>\n\n\n\n

U prolje\u0107e 1944. S. Drljevi\u0107 preselio se u Zagreb, gdje je, u srpnju iste godine, formirao Crnogorsko dr\u017eavno vije\u0107e. Poslije, kad je komandant crnogorskih \u010detnika Pavle \u0110uri\u0161i\u0107 doznao da Dra\u017ea Mihailovi\u0107 planira nakon rata likvidirati crnogorske \u010detnike, \u0110uri\u0161i\u0107 se odvojio od njega i pregovarao sa Sekulom Drljevi\u0107em, pa je postignut sporazum kojim \u0110uri\u0161i\u0107 priznaje Crnogorsko dr\u017eavno vije\u0107e, a njegovi \u010detnici postaju crnogorska narodna vojska, pod vrhovnom komandom Sekule Drljevi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Pri kraju drugog svjetskog rata Sekula Drljevi\u0107 je zaklan od \u010detnika u logoru Judenburg (Austrija).<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010d knjige \u2013 hegemonisti\u010dki odnos Srbije prema Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjiga dr. S. Drljevi\u0107a Balkanski sukobi pisana je tokom rata, s namjerom da utje\u010de na politi\u010dka rje\u0161enja koja su se o\u010dekivala nakon rata. U sredi\u0161tu njegove pa\u017enje stalno je prisutan odnos Srbije prema Crnoj Gori i stradanja crnogorskog naroda. U uvodnom dijelu on daje borbu srpskog vladaju\u0107eg sloja, predvo\u0111enog dinastijom Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, protiv Crne Gore i dinastije Petrovi\u0107-Njego\u0161. Naro\u010dito je bezobzirna borba poslije izvr\u0161enog masakra nad posljednjim dinastom Obrenovi\u0107a (1903), kad su u Srbiji formirane militantne organizacije.<\/p>\n\n\n\n

U borbi protiv Crne Gore uklju\u010dili su se i zagreba\u010dki (\u201cObzor\u201d, \u201cPokret\u201d) i sarajevski listovi.<\/p>\n\n\n\n

Korijene takvoga odnosa slu\u017ebene Srbije prema Crnoj Gori ne vidi Sekula Drljevi\u0107 u ostvarenju tajnog programa \u201cNar\u010detanija\u201d . On zapravo negativni odnos srpske vlade prema Crnoj Gori izvodi iz velikog poraza srpske vojske u ratu protiv Turske (1876), kad je crnogorska vojska izvojevala sjajne pobjede na Vu\u010djem Dolu i u drugim bitkama, te \u201cizazvala divljenje cijele Europe\u201d. Me\u0111utim, motivacije su druge, me\u0111unarodno priznanje crnogorske dr\u017eave (1878), \u0161to je onemogu\u0107avalo pijemontske te\u017enje Srbije.<\/p>\n\n\n\n

Drljevi\u0107 uo\u010dava poja\u010danu protucrnogorsku agitaciju agenata iz Beograda, odmah nakon dono\u0161enja crnogorskog Ustava (1905), ali ne isti\u010de da se srbijanska propaganda protiv Crne Gore, dotad, zasnivala na tome da je to neustavna zemlja, zasnovana na osobnom re\u017eimu kralja Nikole, pa je dono\u0161enje ustava izmijenilo situaciju. Zato su crnogorski izdajnici u Beogradu forsirani da negiraju i ismijavaju ustavnost. Otuda su nastale izvedbe u dramskom obliku \u201c\u0110eti\u0107 u parlamentu\u201d i \u201c\u0110eti\u0107 van parlamenta\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Planovi za razaranje dr\u017eave Crne Gore postojali daleko prije stvaranja Jugoslavije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Planovi da se Crnogorska dr\u017eava razori ve\u0107 su primijenjeni 1907. godine, kad su pla\u0107eni crnogorski izdajnici, uz pomo\u0107 srpske i austrougarske policije, organizirali uno\u0161enje u Crnu Goru bombi, s dvije strane, preko turske i preko austrijske granice. Kad opisuje doga\u0111aje koji su nazvani \u201cKola\u0161inska afera\u201d, Drljevi\u0107 ne zna za podatak da je tim planom predvi\u0111eno da \u010detnici Koste Pe\u0107anca upadnu u Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n

Drljevi\u0107 uo\u010dava i metode srpske vlade, koja je \u0161kolovala jedan broj crnogorskih mladi\u0107a, uvla\u010dila ih u svoje planove i pretvarala u odredbe za borbu protiv zvani\u010dne Crne Gore. Ti su mladi\u0107i prolazili kroz \u0161kolu \u201cSveti Sava\u201d koja je imala specijalan program i bila namijenjena u\u010denicima iz Makedonije, Kosova i Crne Gore. Na taj na\u010din je, zaklju\u010duje Drljevi\u0107, jo\u0161 srpski kralj Milan odlu\u010dio da od crnogorske djece stvara jani\u010dare.<\/p>\n\n\n\n

Glavni oslonac invazivne srpske politike, kako ta\u010dno primje\u0107uje Drljevi\u0107, postala je carska Rusija, koja se od osamdesetih godina XIX. stolje\u0107a oslanjala na srpsku radikalnu stranku i Nikolu Pa\u0161i\u0107a, kad je u pitanju njena balkanska politika. Agitacija nacionalisti\u010dkih srpskih krugova o pijemontskoj ulozi Srbije na Balkanu, \u0161to ustvari zna\u010di realizaciju velikosrpske dr\u017eavne ideje, dostigla je kulminaciju 1914, kad \u201cCrna ruka\u201d, atentatom u Sarajevu, izaziva rat. Dozvolu za tu akciju, prema Drljevi\u0107evom saznanju, N. Pa\u0161i\u0107 dobio je od ruskog cara, kome je Pa\u0161i\u0107, prilikom audijencije, u sije\u010dnju 1914, sugerirao laki preokret u Austro-Ugarskoj. S. Drljevi\u0107 konstatuje da je ruski car bio malih duhovnih mogu\u0107nosti i da nije znao predvi\u0111ati doga\u0111aje.<\/p>\n\n\n\n

Dok je Srbija imala fiksirane ratne ciljeve, Crna Gora je u\u0161la u rat bez ratnog plana, ali Drljevi\u0107 ne isti\u010de tu va\u017enu \u010dinjenicu jer je bio jedan od aktera koji su Crnu Goru, obesciljenu, gurali u rat 1914. godine. Me\u0111utim, uo\u010dio je tragi\u010dnost odluke kralja Nikole da prepusti vrhovnu komandu crnogorske vojske srpskoj grupi oficira, koji su podredili crnogorsku vojsku ciljevima srpske vlade i na kraju je likvidirali, da bi tako crnogorski dvor i vlada postali lak plijen srpske hegemonisti\u010dke politike. Kad je u pitanju metoda razaranja crnogorske vojske i uloga ztv. \u201ctajnog ugovora Crne Gore s Austrijom\u201d, kao falsifikata srpske policije i jednog crnogorskog izdajnika, mi ne mo\u017eemo tra\u017eiti od dr. Sekule Drljevi\u0107a da o tome preciznije pi\u0161e, jer je tek 1968. godine crnogorski povjesni\u010dar Risto J. Dragi\u0107evi\u0107 na temelju arhivskih istra\u017eivanja rekonstruirao nastanak toga monstrum-dokumenta. To va\u017ei i za mnoge druge va\u017ene \u010dinjenice koje su za posljednja \u010detiri i po desetlje\u0107a publicirali mnogi istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Sekula Drljevi\u0107, po\u0161to je imao literarne sklonosti, u ovoj knjizi (B. S.) je dao veoma uspjele skice doga\u0111aja i li\u010dnosti, pa ona spada u djela koja zadr\u017eavaju pa\u017enju \u010ditalaca. Knjiga ima karakter i autotragedije jer on, dok govori o nesnala\u017eenju drugijeh aktera va\u017enih doga\u0111aja, kao \u0161to je ruski car, slabo predvi\u0111a kada izabire svog posljednjeg saveznika, Antu Paveli\u0107a koji je tako\u0111er mislio da preko okupatora mo\u017ee hrvatskom narodu vratiti slobodu. Zajedni\u010dka motivacija njihovih tragi\u010dnih odluka je tu\u017ena sudbina crnogorskoga i hrvatskog naroda pod srpskom hegemonijom, u me\u0111uratnom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161ljenje Sekule Drljevi\u0107a da su Crnogorci, kao i neki drugi ju\u017eni Slaveni, porijeklom Iliri koji su primili slavenski jezik, nije rezultat prou\u010davanja i zanemaruje va\u017enu \u010dinjenicu da je narod koji uspije nametnuti svoj jezik, i brojno i organizacijski ja\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010dajno je Drljevi\u0107evo zapa\u017eanje da je pravoslavlje tokom crnogorske istorije dobilo poseban karakter, ali on nijednom rije\u010dju ne spominje ukidanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (1920).<\/p>\n\n\n\n

Knjiga Balkanski sukobi privla\u010di iskustvom i mudru\u0161\u0107u, nosi u sebi poruku o potrebi borbe za o\u010duvanje identiteta, ali i sumorne zablude. Suvremeni \u010ditalac \u0107e se lako snalaziti jer glavne motivacije balkanskih sukoba su i njegova realnost.<\/p>\n\n\n\n

Drljevi\u0107, Sekula,<\/em><\/strong> crnogorski politi\u010dar (Ravno kraj Kola\u0161ina, 7. IX. 1884 \u2013 Judenburg, jesen 1945). Diplomirao i doktorirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U vladi Kraljevine Crne Gore postao 1907. ministrom pravde, a financija 1911. Za narodnog poslanika izabran 1913., a 1916\u201318. bio je interniran u Karlstein (Austrija). Vi\u0161e puta biran za poslanika, 1925. na listi Crnogorske federalisti\u010dke stranke, 1927. HSS-a i 1938. Udru\u017eene opozicije. Godine 1941. poku\u0161ao proglasiti samostalnu Crnu Goru, pa su ga zato\u010dili Talijani. Nakon kapitulacije Italije \u017eivio je u Zemunu, a 1944. pre\u0161ao je u Zagreb, gdje je osnovao dr\u017eavno vije\u0107e radi stvaranja samostalne crnogorske dr\u017eave. Nakon poraza \u010detnika Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a pri povla\u010denju 1945. stvorio je crnogorsku narodnu vojsku. Ubili su ga \u010detnici u logoru Judenburg. (enciklopedija.hr)<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr\/montenegrina.net<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prijevaran i neprijateljski odnos srpskog dr\u017eavnog vrha i dvora prema Crnoj Gori tokom Prvog svjetskog rata, naveo je Sekulu Drljevi\u0107a na tvrdnju da je sukob izme\u0111u Crnogoraca i Srba baziran na suprotnosti karaktera tih dvaju naroda. Me\u0111utim, bitne su srpske hegemonisti\u010dke koncepcije, koje i on sam napada, pa su spomenute karakterne osobine samo pomo\u0107ni element. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":39264,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-39263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nSekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prijevaran i neprijateljski odnos srpskog dr\u017eavnog vrha i dvora prema Crnoj Gori tokom Prvog svjetskog rata, naveo je Sekulu Drljevi\u0107a na tvrdnju da je sukob izme\u0111u Crnogoraca i Srba baziran na suprotnosti karaktera tih dvaju naroda. Me\u0111utim, bitne su srpske hegemonisti\u010dke koncepcije, koje i on sam napada, pa su spomenute karakterne osobine samo pomo\u0107ni element. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-07-04T22:41:01+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-07-04T22:41:03+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sekula_Drljevi_.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"600\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"400\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom\",\"datePublished\":\"2021-07-04T22:41:01+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-04T22:41:03+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/\"},\"wordCount\":3134,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/Sekula_Drljevi_.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/\",\"name\":\"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/Sekula_Drljevi_.jpg\",\"datePublished\":\"2021-07-04T22:41:01+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-04T22:41:03+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/Sekula_Drljevi_.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/Sekula_Drljevi_.jpg\",\"width\":600,\"height\":400},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/04\\\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Prijevaran i neprijateljski odnos srpskog dr\u017eavnog vrha i dvora prema Crnoj Gori tokom Prvog svjetskog rata, naveo je Sekulu Drljevi\u0107a na tvrdnju da je sukob izme\u0111u Crnogoraca i Srba baziran na suprotnosti karaktera tih dvaju naroda. Me\u0111utim, bitne su srpske hegemonisti\u010dke koncepcije, koje i on sam napada, pa su spomenute karakterne osobine samo pomo\u0107ni element. […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-07-04T22:41:01+00:00","article_modified_time":"2021-07-04T22:41:03+00:00","og_image":[{"width":600,"height":400,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sekula_Drljevi_.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom","datePublished":"2021-07-04T22:41:01+00:00","dateModified":"2021-07-04T22:41:03+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/"},"wordCount":3134,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sekula_Drljevi_.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/","name":"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sekula_Drljevi_.jpg","datePublished":"2021-07-04T22:41:01+00:00","dateModified":"2021-07-04T22:41:03+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sekula_Drljevi_.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sekula_Drljevi_.jpg","width":600,"height":400},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/04\/sekula-drljevic-i-balkanski-sukobi-1905-1941-tragedija-crne-gore-u-odnosima-sa-srbijom\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Sekula Drljevi\u0107 i Balkanski sukobi 1905.-1941.: tragedija Crne Gore u odnosima sa Srbijom"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39263"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39265,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39263\/revisions\/39265"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}