Austrijsko ministarstvo zdravstva priznalo je da u Be\u010du na dje\u010djoj psihijatriji vi\u0161e nema mjesta. Zato je tamo\u0161nji sto\u017eer osnovao psiho-socijalni sto\u017eer za pomo\u0107 mladima i djeci upravo u pandemiji. O tome idemo li i mi tim putem, jer su i na\u0161i podaci alarmantni \u0161to se ti\u010de utjecaja pandemije i potresa upravo na mentalno zdravlje djece, u emisiji HTV-a Studio 4 govorila je sama pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragi\u010devi\u0107. Istaknula je kako mnoga recentna istra\u017eivanja pokazuju da djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetimo, prema izvje\u0161\u0107u Ureda pravobraniteljice za djecu taj je ured u 2020. zaprimio ukupno 1923 nove prijave i zahtjeva u vezi s povredom prava djece, \u0161to je 10 posto vi\u0161e nego godinu prije, uz zabilje\u017een rast broja prijava povreda obrazovnih prava djece te onih koje se odnose na roditeljsku skrb.
Helenca Pirnat Dragi\u010devi\u0107 <\/strong>istaknula je kako mnoga recentna istra\u017eivanja pokazuju da djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro.
– Ako pogledamo rezultate samo jednog od istra\u017eivanja – Kako smo, \u017eivot u vrijeme korone – ono nam pokazuje kako je 65% djece i mladih, od 800 koliko ih je sudjelovalo u istra\u017eivanju, reklo da su \u017eivjeli bolje prije pandemije. Rezultati tog istra\u017eivanja pokazuju tako\u0111er da veliki broj djece, 28 posto osnovno\u0161kolaca i 38 posto srednjo\u0161kolaca, ima ozbiljne probleme sa spavanjem. Dakle, iz tog ali i ostalih istra\u017eivanja vidljivo je da nam svako peto dijete ima odre\u0111enih mentalnih te\u0161ko\u0107a, a svako peto dijete me\u0111u njima, dakle njih 20 posto, uop\u0107e ne dobije ili ne zatra\u017ei stru\u010dnu psiholo\u0161ku pomo\u0107, ustvrdila je pravobraniteljica za djecu.\u00a0
Kao razlog tomu navodi \u010dinjenicu da je kod nas jo\u0161 uvijek stigma zatra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107, nedovoljan broj stru\u010dnjaka ali i nedostupnost stru\u010dne psiholo\u0161ke pomo\u0107i za djecu izvan velikih gradova.\u00a0
“Djeca i mladi u pandemiji najve\u0107i strah imaju od toga da ne zaraze sebi bliske osobe”<\/strong>
Austrijska istra\u017eivanja pokazuju kako je djeci od 8 do 12 godina puno te\u017ee pada socijalna distanca nego odraslim ljudima.
– I na\u0161a su istra\u017eivanja pokazala kako to te\u017ee pada djeci u vi\u0161im razredima osnovne \u0161kole i srednjo\u0161kolcima. Me\u0111utim, istra\u017eivanja su tako\u0111er pokazala da djeca u pandemiji najve\u0107i strah imaju od toga da oni ne budu prijenosnici zaraze, odnosno da ne zaraze sebi bliske osobe, otkriva Pirnat Dragi\u010devi\u0107 dodav\u0161i da je njezin ured inicirao odr\u017eavanje sjednice u Hrvatskom saboru jer je krajnji trenutak da se svi uklju\u010de u o\u010duvanje mentalnog zdravlja djece.\u00a0
Jedna od ideja kako to u\u010diniti jeste, kako ka\u017ee, i da se unutar odgojno-obrazovnih ustanova prepozna dijete kojemu je potrebna psiholo\u0161ka pomo\u0107.
– Potrebna je i dodatna pomo\u0107 nastavnicima, odnosno odgojno-obrazovnim djelatnicima kako bi to mogli tijekom svoga rada ali i dodatno zapo\u0161ljavanje psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama, isti\u010de Pirnat Dragi\u010devi\u0107.\u00a0
Isti\u010de kako su u proteklom razdoblju upravo mladi bili izuzetno prikra\u0107eni \u0161to se ti\u010de dru\u017eenja i me\u0111usobnih kontakata me\u0111u vr\u0161njacima.
– To je ono \u0161to je mladima najte\u017ee palo tijekom pandemije. Na odre\u0111eni na\u010din oni sada to \u017eele nadoknaditi. Upravo nedavni slu\u010daj na Jarunu i ostali sli\u010dni slu\u010dajevi koji se na\u017ealost doga\u0111aju trebaju nas potaknuti da poka\u017eemo dodatnu brigu za djecu i mlade, ali i da upozoravamo na sve opasnosti, poru\u010dila je.
“Ured pravobraniteljice za djecu nije tijelo izvr\u0161ne vlasti i ne mo\u017ee donositi odluke”<\/strong>
Na pitanje voditelja \u0161to bi u\u010dinila kada bi njezin ured dobio predstavku jednog roditelja da mu dijete kada boravi kod drugog roditelja jede i pije iz posude za pse i to mjesecima, odgovorila je kako bi zatra\u017eili hitni izlazak na teren nadle\u017enog centra za socijalnu skrb.
– Mi nismo tijelo izvr\u0161ne vlasti i ne mo\u017eemo donositi odluke. Ali ono \u0161to mi mo\u017eemo i moramo je hitno reagirati po svakoj pritu\u017ebi. U ovakvim i sli\u010dnim slu\u010dajevima bi zatra\u017eili izvje\u0161\u0107e od nadle\u017enog centra za socijalnu skrb i hitni izlazak na teren da se vidi o \u010demu se radi, rekla je.\u00a0\u00a0
Govorila je i o konkretnim podacima za pro\u0161lu godinu.
– Ukupno tijekom 2020., dakle u protekloj godini, mi smo radili na 1900 predmeta uz pribli\u017eno 1200 telefonskih razgovora, dodaje Helenca Pirnat Dragi\u010devi\u0107.
“Va\u017eno je da institucije u obzir uzmu preporuke stru\u010dnjaka”<\/strong>
Na pitanje voditelja \u0161to nam se u budu\u0107nosti mo\u017ee dogoditi ako na osnovu izvje\u0161\u0107a i svega \u0161to ona govori\u00a0 institucije ne naprave konkretne korake, odgovorila je kako je izuzetno va\u017eno da institucije u obzir uzmu preporuke stru\u010dnjaka.
– Va\u017eno je poduzimati aktivnosti, va\u017eno je slijediti na\u0161e preporuke kako bi prava djece bila \u0161to vi\u0161e za\u0161ti\u0107ena. Sve ove okolnosti koje je donijela pandemija i koje su utjecale na obitelji i obiteljske odnose va\u017eno je uzeti u obzir kako bi nam djeca odrasla u stabilne, \u010dvrste, odgovorne \u010dlanove dru\u0161tva i zajednice. Izuzetno je va\u017eno da institucije u obzir uzmu stru\u010dne i multidisciplinarne preporuke prilikom reorganizacije ili nastavka rada pojedinih sustava, poru\u010dila je.
“Zala\u017eemo se\u00a0 za uvo\u0111enje gra\u0111anskog odgoja u \u0161kole”\u00a0<\/strong>
Osvrnula se i na pitanje rane ili kasne seksualizacije mladih koje su u posljednje vrijeme aktualizirali i pojedini politi\u010dari.
– Izuzetno je va\u017eno djecu podu\u010davati o razli\u010ditostima, odnosno prihva\u0107anju razli\u010ditosti i zato se mi zala\u017eemo za uvo\u0111enje gra\u0111anskog odgoja u \u0161kole bilo kao me\u0111upredmetnog sadr\u017eaja ili u sklopu predmeta gdje \u0107e se djeci dati mogu\u0107nost da prihva\u0107aju razli\u010ditosti i u\u010de kako se pona\u0161ati. Mislim da na taj na\u010din trebamo podu\u010davati djecu i graditi budu\u0107nost, naglasila je.
Smatra kako se time ne ograni\u010dava pravo roditelja da odgajaju svoju djecu.
– Biolo\u0161ki su roditelji prvi i primarni za\u0161titnici djeteta i imaju obvezu odgoja djeteta. Dodatnim podu\u010davanjem djece i pru\u017eanjem odre\u0111enih sadr\u017eaja \u0161ire se njihovi vidici i pro\u0161iruju mogu\u0107nosti njihova promi\u0161ljanja i snala\u017eenja kasnije u \u017eivotu, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n