Na dana\u0161nji dan 1906. u Zagrebu kao Vilibald Sre\u0107ko Feller ro\u0111en je osniva\u010d teorije vjerojatnosti, matemati\u010dar svjetskoga glasa. Ime, koje je dobio po svecu koji se slavi taj dan, kao student promijenit \u0107e u Vilim Feller, a odlaskom u Ameriku postaje William Feller. Jo\u0161 \u0107e se potpisivati kao Willy, Willi, Will, a zagreba\u010dka ga je obitelj zvala Vili.<\/p>\n\n\n\n
Ro\u0111en pod bo\u010dicom eliksira<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vilim Feller ro\u0111en je u Juri\u0161i\u0107evoj 1, u tzv. Elsa fluid<\/em> domu. Kr\u0161ten je 19. srpnja 1906. u crkvi sv. Marka (vl\u010d. Petar Mrzljak). Njegov je otac bio Eugen Viktor Feller, svjetski poznati farmaceut, a majka Ida Oemichen. Fellerovi su imali 12-ero djece, Vilim je bio najmla\u0111i od osmorice bra\u0107e, deveto dijete. Eugen Viktor Feller zaslu\u017ean je za arhitekturu Zagreba toga vremena i za po\u010detke farmacije u Hrvatskoj. On \u0107e u Donjoj Stubici osnovati farmaceutsku tvornicu koja \u0107e proizvoditi razne kreme, balzame, kozmeti\u010dke i higijenske proizvode, a njihov najpoznatiji proizvod bit \u0107e Elsa fluid<\/em>, \u010dudotvorni lijek, koji se prodavao u \u010ditavoj Europi, u Aziji i SAD-u. Posredno \u0107e djelovati i na razvoj toga kraja (proizvodnja stakla, osnivanje po\u0161te, telefonske linije\u2026) U Zagrebu \u0107e sagraditi tri zgrade: na Tomislavovu trgu 4, u Juri\u0161i\u0107evoj 1 (dana\u0161nji Europski dom, zgrada je izazvala puno pa\u017enje javnosti iz najmanje dva razloga: prvi jer je imala \u010detiri kata te bila 1. neboder u Zagrebu (\u0161to je izazvalo veliko negodovanje javnosti zbog tako visoke zgrade na Trgu) i 2. \u0161to je na svome pro\u010delju imala veliku bo\u010dicu Elsa fluida<\/em> s natpisom Elsa fluid dom (po\u010deci reklamiranja). Tre\u0107a zgrada je secesijska vila u Jurjevskoj 31 (koju nazivaju najljep\u0161om zagreba\u010dkom vilom), a koja je imala i vrt najraznovrsnijeg rijetkoga bilja. Vila je projektirana za veliku Fellerovu obitelj s rje\u0161enjima koja do tada nisu vi\u0111ena u Zagrebu (ovalna soba za glazbu i koncerte). Fellerovi su ulagali u obrazovanje i odgoje svoje djece nude\u0107i im najbolje \u0161to se tada moglo ponuditi. Djeca su imala svoje guvernante. <\/p>\n\n\n\n Talent, izvanredni profesori i doktor znanosti u 20.-oj<\/strong><\/p>\n\n\n\n Srednjo\u0161kolsko obrazovanje zavr\u0161io je u Zagrebu 1923. u Prvoj zagreba\u010dkoj gimnaziji (dana\u0161nja Mimara). Njegov se talent za matematiku rano pokazao pa je imao i privatne poduke kod dr. Stanka Vl\u00f6gela, profesora matematike i gra\u0111evinske mehanike na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Osim toga testove je polagao privatno, \u201epreska\u010du\u0107i\u201c razrede. Studij matematike upisat \u0107e na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu akademske godine 1923.\/1924. Redoviti studij matematike trajao je \u010detiri godine, a Feller je studij zavr\u0161io u dvije godine. Izobrazbu \u0107e nastaviti na Sveu\u010dili\u0161tu u G\u00f6ttingenu u Njema\u010dkoj \u2013 tada\u0161njem najja\u010dem matemati\u010dkom sredi\u0161tu u Europi (uz Pariz). Iz Zagreba u svijet Feller odlazi s kvalitetnim znanjem. Profesori koji su mu predavali na Studiju matematike bili su tada\u0161nji najbolji znanstvenici iz svojih podru\u010dja (V. Vari\u0107ak, S. Bohni\u010dek, M. Kiseljak, S. Hondl). Idu\u0107e \u0107e godine, 3. studenoga 1926., obraniti svoj doktorski rad, koji je zapo\u010deo pisati jo\u0161 na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, \u00dcber algebraisch rektifizierbare transzendente Kurven<\/em><\/a>,<\/em> pod imenom Willy Feller \u2013 i to sa samo 20 godina. Na Sveu\u010dili\u0161tu u G\u00f6ttingenu mentor mu je bio poznati i priznati matemati\u010dar Richard Courant (koji je pak bio student glasovitog Davida Hilberta i koji je tako\u0111er predavao na tom sveu\u010dili\u0161tu). Kao Courantov asistent radit \u0107e dvije godine. <\/p>\n\n\n\n Fakultet matematike i prirodnih znanosti dodijelio mu je titulu doktora znanosti 18. srpnja 1927. u podru\u010dju matematike, analize i fizike s doktorskim radom \u00dcber algebraisch rektifizierbare transzendente Kurven <\/em>(objavljen u: Mathematische Zeitschrift 1928., Vol 27, str. 481-495.); \u010dlanovi komisije bili su R. Courant, G. Herglotz i J. Franck. <\/p>\n\n\n\n Godine 1928. dobit \u0107e mjesto privatnog docenta u Kielu te \u0107e biti i direktor Instituta za primijenjenu matematiku na Sveu\u010dili\u0161tu u Kielu. Dolaskom nacista na vlast, budu\u0107i da nije htio polo\u017eiti slu\u017ebenu prisegu re\u017eimu, 1933. napu\u0161ta Njema\u010dku i odlazi u skandinavske zemlje rade\u0107i na tamo\u0161njim sveu\u010dili\u0161tima (Kopenhagen, Stockholm, Lund). Godine 1939. o\u017eenit \u0107e se Dankinjom Clarom Nielsen, matemati\u010darkom. Emigriraju u SAD. U to \u0107e vrijeme 50-ak najva\u017enijih matemati\u010dara \u017eidovskih korijena (Fellerov djed je bio \u017didov) emigrirati u Ameriku koja dobiva najbriljantnije europske umove. <\/p>\n\n\n\n Feller postaje izvanredni profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Brown. Tu \u0107e zapo\u010deti rad na izdavanju \u010dasopisa Mathematical Reviews \u2013 <\/em>matemati\u010dki znanstveni \u010dasopis, danas vode\u0107i u svijetu.<\/p>\n\n\n\n Godine 1944. dobio je ameri\u010dko dr\u017eavljanstvo. <\/p>\n\n\n\n Od 1945. radio je kao profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Cornell, a 1950. dobio je mjesto profesora matematike na Sveu\u010dili\u0161tu Princeton, gdje je ostao do smrti 1970. <\/p>\n\n\n\n Teorija vjerojatnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po definiciji teorija vjerojatnosti je grana matematike koja prou\u010dava odnose me\u0111u slu\u010dajnim doga\u0111ajima. Objekti su teorije vjerojatnosti slu\u010dajne varijable<\/a> i stohasti\u010dki procesi<\/a>. Primjenjuje se matemati\u010dkoj statistici, raznim podru\u010djima fizike, tehnike, biologije, ekonomije, genetike itd.<\/p>\n\n\n\n \u2026U dana\u0161nje doba mali dje\u010daci se klade i igraju kockicama, novine objavljuju mi\u0161ljenja javnosti, a magija statistike se prote\u017ee kroz sve dijelove \u017eivota u tolikoj mjeri da mlade djevojke s i\u0161\u010dekivanjem gledaju statistiku svoje \u0161anse da se udaju.<\/em> [Feller, Uvod u teoriju vjerojatnosti i njene primjene, str. 2]<\/p>\n\n\n\n Svoj prvi rad iz teorije vjerojatnosti Feller je objavio 1935. u Mathematische Zeischrift<\/em> br. 40, (\u00dcber den Grenzwertsatz der Wahrscheinlichkeitsrechnung, I<\/em>), kada je imao 29 godina. Zatim je napisao recenziju djela ruskog matemati\u010dara A. N. Kolmogorova 1933. (njem. Grundbegriffe der Wahrscheinlichkeitsrechnung) <\/em>u kojoj su postavljeni teorijski temelji teorije vjerojatnosti. Dakle, teorija vjerojatnosti kao znanstvene discipline bila je u povojima.<\/p>\n\n\n\n Njegovo kapitalno djelo kojim se uvr\u0161tava u red od 14 osniva\u010da teorije vjerojatnosti jest Uvod u Teoriju vjerojatnosti i njene primjene<\/em><\/strong>, svesci 1 i 2. Prvo se izdanje pojavilo 1950., New York, kada je Feller imao 44 godina, a na njemu je radio od 1941. do 1948. Smatra se jednim od najboljih matemati\u010dkih ud\u017ebenika napisanih u 20. stolje\u0107u. Ima i matemati\u010dku i beletristi\u010dku vrijednost jer je napisana da se pribli\u017ei \u010ditatelju te je nalik njegovim predavanjima koja su bila \u017eiva i zanimljiva. Doista, autorov je cilj, izvrsno ostvaren, da bude zanimljiv raznolikoj publici, koja se\u017ee od laika do stru\u010dnjaka. Knjiga ima bogatu teksturu, izvedenu iz obilja problema koji su tretirani kao primjene i ilustracije teorije. Upadljiva osobitost knjige je lako\u0107a i elegancija s kojom su ovi problemi rije\u0161eni, \u010desto \u010dine\u0107i zastarjelim prvotni prikaz izlo\u017een u znanstvenoj literaturi \u2026 (iz recenzije <\/em>S. Orey) Njegovi ga i studenti i kolege pamte po njegovoj odu\u0161evljenosti matematikom i zanimljivo\u0161\u0107u, \u017eivotopisno\u0161\u0107u predavanja. Knjiga je prevedena na: ruski, japanski, kineski, poljski, \u0161panjolski i ma\u0111arski. O njezinoj revolucionarnosti govori i podatak da su je prvi preveli Rusi, 1950. (dakle prijevod s engleskog govornog podru\u010dja) imaju\u0107i na umu da je ruska znanost u to vrijeme osjetno ispred ameri\u010dke. Predgovor 2. izdanju 1. sveska napisao je veliki ruski matemati\u010dar Kolmogorov. Drugi svezak objavljen je \u0161esnaest godina poslije, tj. 1966. Oba sveska sadr\u017ee ukupno 1135 stranica. <\/p>\n\n\n\n Feller (1906-1970) je dao originalne i duboke doprinose teoriji vjerojatnosti tijekom perioda [od 1935. do njegove smrti] u kojem se transformirala od siroma\u0161ne znanosti do sredi\u0161nje grane matematike.<\/em> (Joseph Doob, ameri\u010dki matemati\u010dar)<\/p>\n\n\n\n Objavio je 104 znanstvena rada iz razli\u010ditih podru\u010dja matematike. Govorio je njema\u010dki, engleski, francuski, latinski, hebrejski, \u0161vedski jezik.<\/p>\n\n\n\n Veze s Hrvatskom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bio je u vezi s rodbinom u Zagrebu, kao i sa svojim kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Pomagao je i \u0161kolovanju hrvatskih znanstvenika u Americi. Nakon Drugog svjetskog rata posjetio je Zagreb \u010detiri puta (1953., 1956, 1957. i 1958). Godine 1953. odr\u017eao je predavanje u zgradi JAZU-a na hrvatskom jeziku, pod naslovom \u201eMatemati\u010dka teorija difuzije\u201d. Objavio je dva znanstvena rada na hrvatskom jeziku (Prilog teoriji mjere u apstraktnim prostorima<\/em>, Rad JAZU 249, 1934, 30-45; O Kolmogoroff \u2013 P. L\u00e9vyjevu predo\u010divanju beskona\u010dno djeljivih funkcija reparticije<\/em>, Rad JAZU, 263, 1939, 1-8.) Ponosno se deklarirao kao hrvatski znanstvenik.<\/p>\n\n\n\n Slu\u010dajni put<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cesto je sudjelovao na kongresima matemati\u010dara. Na Internacionalnom kongresu matemati\u010dara<\/a>, koji se odr\u017eava svake \u010detiri godine, odr\u017eanom u Edinburgu 1958., dr\u017eao je plenarno predavanje pod naslovom \u201eNeke nove veze izme\u0111u vjerojatnosti i klasi\u010dne analize\u201d. Imao je \u010dast uz 15-ak matemati\u010dara prikazati najzna\u010dajnija dostignu\u0107a u svom podru\u010dju u prethodne \u010detiri godine i tako postao i jedini hrvatski matemati\u010dar koji je u tome uspio.<\/p>\n\n\n\n Adresa Fellerovih bila je 139 Random road [Slu\u010dajni put], Princeton, New Yersey \u2013 ponekad \u017eivot stavi to\u010dku na i.<\/p>\n\n\n\n Godine 1969. bio je nagra\u0111en ameri\u010dkom Nacionalnom medaljom za znanost (National Medal of Science<\/em><\/a>)<\/em> (podru\u010dje: matemati\u010dke i ra\u010dunalne znanosti). Nacionalnu medalju za znanost utemeljio je ameri\u010dki Kongres kao predsjednikovu nagradu i u ameri\u010dkim znanstvenim krugovima smatra se va\u017enijom od Nobelove nagrade. Predsjednik Richard Nixon<\/a> nagradu je predao Fellerovoj supruzi Clari na slu\u017ebenoj sve\u010danosti u Bijeloj ku\u0107i 1970. jer je Feller preminuo 14. sije\u010dnja. Nagrada mu je dodijeljena \u201eza njegove va\u017ene doprinose \u010distoj i primijenjenoj<\/a> matematici, za njegov trud da u\u010dini teoriju vjerojatnosti dostupnom \u0161irokim krugovima, za njegov pionirski rad u izgradnji Mathematical Reviews<\/em><\/a>a<\/em>.\u201c Jedini je Hrvat koji je dobio tu nagradu.<\/p>\n\n\n\n Feller je bio \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/a> u Zagrebu (tada\u0161nji JAZU<\/a>) od 1937., tj. od svoje 31. godine. \u010clan Danske akademije znanosti,<\/em> Kraljevskog statisti\u010dkog dru\u0161tva u Londonu, Nacionalne akademije znanosti u Washingtonu, Ameri\u010dke akademije znanosti i umjetnosti u Bostonu. <\/em>Po\u010dasni \u010dlan Londonskog matemati\u010dkog dru\u0161tva. Predsjednik sekcije Mathematical Association of America<\/em><\/a> u New Jerseyu, <\/em>predsjednik Institute of Mathematical Statistics<\/em><\/a>. \u010clan American Philosophical Society.<\/em> Jedan od savjetnika IBM-ova Istra\u017eiva\u010dkog centra u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n Mnogi matemati\u010dki pojmovi, oko 150, nose njegovo ime: Feller process, Feller transition function, Feller semigroup, Feller\u2019s property, Feller Brownian motions, Feller\u2019s test for explosions, Lindberg-Feller condition, Feller operator, Feller potential, Feller measures, indefinite Krein-Feller differential operators, Kolmogorov-Feller equation\u2026<\/em><\/p>\n\n\n\n Asteroid koji je otkriven 1996. nazvan je 21276 Feller (1996 TF5).<\/p>\n\n\n\n U rodnom Zagrebu je 2015. dobio svoju ulicu u Slobo\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je po\u0161ta 19. travnja 2021. u seriji Znameniti Hrvati u optjecaj pustila po\u0161tansku marku s likom Vilima Fellera.<\/p>\n\n\n\n Koja je vjerojatnost da u rodnome gradu dobije i spomenik?<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na dana\u0161nji dan 1906. u Zagrebu kao Vilibald Sre\u0107ko Feller ro\u0111en je osniva\u010d teorije vjerojatnosti, matemati\u010dar svjetskoga glasa. Ime, koje je dobio po svecu koji se slavi taj dan, kao student promijenit \u0107e u Vilim Feller, a odlaskom u Ameriku postaje William Feller. Jo\u0161 \u0107e se potpisivati kao Willy, Willi, Will, a zagreba\u010dka ga je […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":39901,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-39900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n