Peti mjesec zaredom HZMO bilje\u017ei porast broja osiguranika pa ih je na kraju lipnja zabilje\u017eeno 1,596.000, \u0161to je oko 55.000 vi\u0161e nego prije godinu dana. No umirovljenika ima sve vi\u0161e, kao i iseljenika, djece se ra\u0111a sve manje. Svima je jasno da ovako ne\u0107e mo\u0107i jo\u0161 dugo. O tome i drugim aktualnim temama u emisiji “Studio 4” govorio je Andrej Grubi\u0161i\u0107, ekonomski analiti\u010dar i predsjednik Udruge \u010dlanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.<\/p>\n\n\n\n
– Broj osiguranika odnosno zaposlenih bilo bi dobro usporediti kako je bilo prije 12, 13 ili 14 godina pa kad uzmete malo dulju vremensku seriju zapravo vidite da se nismo znatnije popravili, dapa\u010de mi smo i dalje u EU na dnu, zajedno Bugarima, po stupnju radno aktivnog stanovni\u0161tva. Nas relativno malo radi, otprilike za gotovo desetak postotnih poena smo ispod prosjeka EU-a, \u0161to bi zna\u010dilo par stotina tisu\u0107a dodatno zaposlenih da bi bili na istom nivou, kazao je Grubi\u0161i\u0107. Grubi\u0161i\u0107 je poru\u010dio kako moramo po\u010deti raditi preduvjete da se odgovornost s dr\u017eave, imaginarne tvorevine, transferira na pojedinca odnosno obitelji koje \u0107e imati ve\u0107u kontrolu nad tim novcem. Novi model potpora<\/strong>
Drugi problem je mala produktivnost radnih mjesta, \u0161to govori BDP po stanovniku.
– Imamo relativno veliki javni sektor i brojevi ka\u017eu da radno mjesto ne zna\u010di nu\u017eno produktivan posao. Malo nas radi, a u ovom kontingentu koji radi imamo relativno veliki dio upitno produktivnih radnih mjesta ili poslova. To se reflektira na mirovinskom sustavu, dodao je.
Grubi\u0161i\u0107 je istaknuo kako je uvoz radne snage neminovnost. Ako ga ne bude, biznisi u Hrvatskoj \u0107e biti manje produktivni jer nemaju radne snage.
– Biti zatvoreni i uspore\u0111ivati se sam sa sobom je najlak\u0161e i onda si najbolji. Jedini na\u010din da napravi\u0161 ozbiljan iskorak i progresiju jest da se uspore\u0111uje\u0161 s onima u svijetu koji su bolji od tebe ili su najbolji u tome.
– Nije to\u010dno da ako nema uvoza radne snage da \u0107emo vi ili ja biti zaposleni, mo\u017eda \u0107emo biti prisiljena da, kao posljedica toga, tra\u017eimo posao vani jer nas ovdje ne\u0107e imati tko zaposliti jer nije konkurentan, pojasnio je.
Mirovinski sustav<\/strong>
Govore\u0107i o mirovinskom sustavu, Grubi\u0161i\u0107 je rekao kako od 100 kuna koje mjese\u010dno izdvajamo kroz pla\u0107u, \u010dak 90 kuna odlazi na neproduktivne stvari.
– Od 100 kuna koje mi prisilno kroz svoju pla\u0107u izdvajamo u mirovinski sustav, 75 kuna ide u I. stup. Tih 75 kuna nije kapitalizirano, ne investira se u ni\u0161ta nego se odmah tro\u0161i na mirovine postoje\u0107ih umirovljenika. Dapa\u010de, na\u0161e uplate pokrivaju tek 50 posto tih tro\u0161kova. Taj novac za nas kao uplatitelje ne ostvaruje nikakav prinos. 25 kuna od tih 100 kuna ide u II. mirovinski stup koji bi trebao biti tzv. privatna kapitalizirana \u0161tednja. Izazovi s tim stupom jesu \u0161to je lavovski dio tog novac plasiran u hrvatske dr\u017eavne obveznice, oko 60 posto. Dr\u017eava na to pla\u0107a kamatu, ali ja kao uplatitelj kroz poreze pla\u0107am dr\u017eavi naknade da dr\u017eava meni pla\u0107a kamate na pozajmicu koju sam joj indirektno dao ula\u017eu\u0107i u II. stup. I ovaj dio prinosa koji se ostvaruje u II. stupu je problemati\u010dan \u0161to je plasiran u neproduktivne stvari, odnosno dr\u017eavi koja se ne bavi produktivnim stvarima nego ima teku\u0107u potro\u0161nju, pojasnio je ekonomski analiti\u010dar.
– Mi se sada zapravo kladimo, imamo legalnu Ponzijevu shemu da \u0107e u budu\u0107nosti postojati netko tko \u0107e upla\u0107ivati za nas, ali nitko ne preuzima stvarnu materijalnu odgovornost ako tih ljudi ne bude i \u0161to ako \u0107e te uplate biti mizerne da nam ne\u0107e omogu\u0107iti razuman \u017eivotni standard, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
– Moramo forsirati u II. stupu ve\u0107i udio ulaganja koji ide u produktivne svrhe. Od 125 milijardi kuna oko 70 i ne\u0161to milijardi kuna su dr\u017eavne obveznice. Javno dostupni podaci pokazuju da je u zadnjih 20-ak godina od osnivanja mirovinskih fondova prinos bio oko 5,5 posto. Da je prinos bio 1 posto ve\u0107i, imovina bi bila 12-13 milijardi kuna ve\u0107a nego \u0161to je sada, \u0161to je oko 6000 kuna vi\u0161e po \u010dlanu tog dru\u0161tva odnosno umirovljeniku. Male razlike u godi\u0161njim prinosima su mo\u017eda nebitne na kratki rok, ali obzirom da smo mi tamo svi na dugi rok, to \u010dini veliku materijalnu razliku.
– II. mirovinski stup se treba po\u010deti otvarati svijetu, polako reducirati udio obveznica i vi\u0161e ulagati u propulzivne stvari, poru\u010dio je Grubi\u0161i\u0107 dodaju\u0107i kako postoji prostor za unapre\u0111enje odre\u0111enih praksi.
Grubi\u0161i\u0107 je predsjednik Udruge \u010dlanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
– Uglavnom imate politi\u010dare koji o tome razgovaraju, u manjoj mjeri predstavnike mirovinskih fondova, imate HANFA-u kao regulatora, ali najve\u0107i dionik su 2 milijuna ljudi \u010diji novci su tamo. Njih nitko ni\u0161ta ne pita, te\u0161ko je komunicirati s takvom masom. Na\u0161a ideja je na pro bono i apoliti\u010dnoj bazi, na trezven i argumentiran na\u010din davati svoje sugestije temeljem \u010dinjenica i analizira i poku\u0161ati utjecati na ono \u0161to se tamo doga\u0111a jer je to u na\u0161em interesu, rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Grubi\u0161i\u0107 smatra da Vladin plan uvjetovanja potpora za o\u010duvanje radnih mjesta cijepljenjem nije razborit potez.
– Mo\u017eda je to re\u010deno u nekom afektu. Mislim da je bolje rje\u0161enje liberalizirati sve poslovne aktivnosti uz pridr\u017eavanje razumnih mjera. Imamo dovoljno empirijskih podataka i iskustva koje govori, da stroge mjere ne daju ni\u0161ta bolje rezultate od razumnih mjera. Mislim da je stvarno fer dopustiti svima da po\u010dnu koliko-toliko normalno raditi, da se dr\u017eava ne upli\u0107e na na\u010din da daje direktne transfere. Smanjite nam poreze, nekome morate uzeti da bi drugome dali. Tre\u0107e, treba kresati nepotrebnu dr\u017eavnu potro\u0161nju. To su famozne reforme o kojima svi govore, a nitko ih ne provodi, rekao je.
Gospodarski gledano, smatra Grubi\u0161i\u0107, Hrvatska je u korona-krizi pro\u0161la bolje nego se o\u010dekivalo.
– Uvijek je pitanje referentne to\u010dke, BDP u 2020. je u mnogim zemljama ve\u0107i nego \u0161to je bio 2010. Mnogi su u 2020. \u017eivjeli bolje nego prije 10 godina, ali su se nau\u010dili na jo\u0161 bolje. Vjerujem da \u0107e se u periodu od 2-3 godine \u017eivjeti bolje, pod uvjetom da politika omogu\u0107i liberalizaciju gospodarstva, rekao je.<\/p>\n\n\n\n