{"id":40368,"date":"2021-07-08T10:30:02","date_gmt":"2021-07-08T09:30:02","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=40368"},"modified":"2021-07-08T10:30:02","modified_gmt":"2021-07-08T09:30:02","slug":"dr-sc-lauc-pandemija-postaje-cista-politika-a-sve-manje-znanstveno-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/08\/dr-sc-lauc-pandemija-postaje-cista-politika-a-sve-manje-znanstveno-pitanje\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Lauc: Pandemija postaje \u010dista politika, a sve manje znanstveno pitanje"},"content":{"rendered":"\n

Gordan Lauc, profesor, ugledni znanstvenik i \u010dlan Vladinog Znanstvenog savjeta, kriti\u010dki je  komentirao situaciju da pandemija postaje sve vi\u0161e politika, a manje znanstveno pitanje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Njegovu komentar prenosimo u cijelosti:<\/p>\n\n\n\n

Pandemija je sve manje znanstveno pitanje (znanost je ve\u0107 odgovorila na ve\u0107inu bitnih pitanja), a sve vi\u0161e \u010dista politika,<\/strong> tako da je moje mi\u0161ljenje sve manje relevantno. Zbog toga puno manje javno nastupam, a ono \u0161to mislim, objavljujem ovdje kako bih malo \u201eolak\u0161ao du\u0161u\u201c. Ako vas zanima \u0161to mislim, pro\u010ditajte, ako vas ne zanima, nemojte.<\/p>\n\n\n\n

1) Cijepljenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako sam prebolio covid, ja sam se cijepio. Druga doza mi vjerojatno nije trebala iz medicinskih razloga, no uzeo sam ju da si pojednostavim \u017eivot. Mnoge stvari koje u \u017eivotu radimo nisu nu\u017ene, a napravimo ih iz raznih razloga. Kad su me birali za gostuju\u0107eg profesora na Harvardu, morao sam se cijepiti protiv svega i sva\u010dega. Cjepiva su jako mali rizik, pa neka cijepljenja mo\u017eemo napraviti i ako ba\u0161 nisu nu\u017ena.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane osobno se ne sla\u017eem s politikom \u0161irokog cijepljenja djece i mladih. Za djecu i mlade je covid jako malo rizi\u010dan i za time nema nikakve potrebe. Kad je malo virusa u populaciji, rizik nuspojava cjepljenja kod djece i mladih \u010dak nije puno manji od rizika \u017eivog virusa. Cjepiva protiv SARS-CoV-2 su vrlo u\u010dinkovita i kod starijih, tako da nema potrebe da stare i rizi\u010dne \u0161titimo cijepljenjem mladih. Kad bismo samo sve stare i rizi\u010dne cijepili, vi\u0161e ne bismo imali zna\u010dajan broj te\u0161kih oblika COVID-19. A to ima li osoba koja nije bolesna neki odre\u0111eni virus u nosu ne bi trebalo zanimati nikoga.<\/p>\n\n\n\n

2) Politika testiranja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

qPCR test je iznimno dobar i pouzdan test. Neosporno je da pouzdano mo\u017ee detektirati SARS-CoV-2 virus. U mom laboratoriju qPCR radimo ve\u0107 cca dvadeset godina i to je metoda koju iznimno dobro poznajem. No politika testiranja koju sada provodimo je potpuno pogre\u0161na. qPCR je iznimno osjetljiv i mo\u017ee detektirati i svega nekoliko kopija potpuno neaktivnog virusa. To \u0161to je netko pozitivan na PCR testu, ne zna\u010di da je bolestan ili zarazan za druge. Brzi antigenski testovi su tu neuporedivo bolje rje\u0161enje,<\/strong> prvo zato \u0161to su brzi, a drugo zato \u0161to ipak trebaju ne\u0161to ve\u0107u koli\u010dinu virusa da budu pozitivni. Za\u0161to onda svi inzistiraju na PCR testovima? To je politi\u010dka odluka, a politi\u010dke odluke su uvijek bila pod utjecajem krupnog kapitala.<\/strong> Industrija PCR testova je danas ako ne najve\u0107a, onda jedna od najve\u0107ih industrija na svijetu. Hrvatska testira skoro pa najmanje u Europi, no ipak svaki dan pla\u0107amo 2-3 milijuna kuna za PCR testove. Zamislite onda koji su to onda novci u recimo UK, koja testira 15 puta vi\u0161e od nas (po glavi stanovnika), ili Austriji koja testira 40 puta vi\u0161e od nas. Ve\u0107ina te cijene je profit, koji onda lako mo\u017ee izlobirati bilo kakvu politi\u010dku odluku.<\/p>\n\n\n\n

3) Koliko je opasan SARS-CoV-2<\/strong>?<\/p>\n\n\n\n

Neosporno je da je SARS-CoV-2 vrlo nezgodan virus. No postoje virusi koji su puno opasniji od njega.<\/strong> Istra\u017eivanja su pokazala da prosje\u010dan \u010dovjek opasnost SARS-CoV-2 precjenjuje s faktorom 10. Ako niste prosje\u010dan \u010dovjek, ve\u0107 se brinete vi\u0161e od prosje\u010dnog \u010dovjeka, onda opasnost vjerojatno precjenjujete i vi\u0161e od 10 puta. Kada budemo gledali unazad, 2020. i 2021. \u0107e po vi\u0161ku smrtnosti biti ne\u0161to malo gore od 2017. godine.<\/strong> U tom kontekstu bit \u0107e jako te\u0161ko razumjeti sva ograni\u010denja i zabrane koje su bile na snazi u ovoj pandemiji.<\/p>\n\n\n\n

4) Koliko su va\u017ene mjere?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Razne \u201emjere\u201c kojima su vlade poku\u0161avale ograni\u010diti kontakte me\u0111u ljudima su naravno u odre\u0111enoj mjeri utjecale na smanjivanje \u0161irenja virusa, no u duljem periodu taj u\u010dinak nije bio jako velik. To vrlo jasno vidimo po tome \u0161to je broj zara\u017eenih i umrlih u zemljama sa strogim mjerama jednak ili ve\u0107i broju umrlih u zemljama sa bla\u017eim mjerama.<\/strong> Hrvatska je imala najbla\u017ee mjere u Europi, a po vi\u0161ku smrtnosti smo negdje na polovini EU. Bogatstvo zemlje je imalo puno ja\u010di utjecaj na broj umrlih od strogosti mjera. Hrvatska je imala manje umrlih od bilo koje susjedne zemlje, ili zemlje s kojima smo dijelili biv\u0161e dr\u017eave. U\u010dinak mjera se precjenjuje u medijima i to poti\u010du politi\u010dari<\/strong> koji moraju pokazati da ne\u0161to rade, a to \u0161to rade je da name\u0107u mjere. Individualna odgovornost i oprez su puno u\u010dinkovitiji od mjera, a to je pokazalo i na\u0161e istra\u017eivanje u kojem smo uspore\u0111ivali proku\u017eenost u razli\u010ditim firmama u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

5) Ho\u0107e li se COVID-19 vratiti na jesen?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SARS-CoV-2 je jako sezonalan, \u0161to zna\u010di da se u kasnu jesen i zimu i puno u\u010dinkovitije \u0161iri i uzrokuje te\u017ee oblike bolesti. Nema sumnje da \u0107e na jesen biti vi\u0161e zara\u017eenih i bolesnih. No u Hrvatskoj je covid preboljelo preko 50% populacije (to je moja procjena, no da je i 40%, a manje sigurno nije, opet ne mijenja bitno situaciju), a cijepili smo i oko polovine odrasle populacije. Dakle negdje izme\u0111u 60% i 70% ljudi je za\u0161ti\u0107eno. I u najcrnjem scenariju, tj. da se zaraze svi neza\u0161ti\u0107eni, \u0161to je prakti\u010dno nemogu\u0107e, mo\u017eemo imati mo\u017eda polovinu broja oboljelih kao do sada. Puno vjerojatnije je da \u0107e bolesnih biti bitno manje, mo\u017eda do polovine drugog vala sljede\u0107e zime. Ako cijepljenjem za\u0161titimo rizi\u010dne, onda i jo\u0161 puno manje.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, gubitka kontrole na pandemijom prestali smo se bojati pred Bo\u017ei\u0107, kada smo vidjeli da je i bez strogih mjera koje su uvodile druge zemlje broj zara\u017eenih jako pao. Kroz tre\u0107i val smo pro\u0161li bez ikakvih dodatnih mjera, \u0161to je najbolji dokaz da nisu u pravu oni koje tvrde da su pandemiju zaustavile \u201emjere\u201c.<\/strong> Naprosto trebamo maknuti fokus s pandemije<\/strong> i razgovarati o tome kako je Rimac preuzeo Bugatti, ili pratiti zavr\u0161nicu nogometnog prvenstva. Kad vas mediji zasipaju katastrofi\u010dnim najavama, pogledaje https:\/\/pandemijskirealizam.net\/povijest-pandemije za objektivne informacije, zaklju\u010duje dr. sc. Lauc.<\/p>\n\n\n\n