Pro\u0161lo je 29 godina od referenduma za neovisnost BiH.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina gra\u0111ana i gra\u0111anki Bosne i Hercegovine tada su se na referendumu opredijelili za neovisnu dr\u017eavu ravnopravnih gra\u0111ana, naroda BiH \u2013 ?Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj \u017eive.<\/p>\n\n\n\n
Tada se 64 posto gra\u0111ana izjasnilo da \u017eeli \u017eivjeti u \u201csuverenoj i neovisnoj Bosni i Hercegovini, dr\u017eavi ravnopravnih gra\u0111ana, naroda Bosne i Hercegovine \u2013 Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj \u017eive\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasa\u010da \u0161to je predstavljalo izlaznost od 63,6 posto. Od ukupno iza\u0161lih na glasanje njih 99,7 posto je glasalo za neovisnost, a 0,3 posto protiv te odluke. Rezultati referenduma su prihva\u0107eni 6. o\u017eujka 1992. godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n
Zemlje \u010dlanice Europske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. travnja 1992. godine. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave priznale Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. travnja. Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. godine primljena u punopravno \u010dlanstvo Ujedinjenih naroda, javlja N1.<\/p>\n\n\n\n
Parlament je 28. velja\u010de 1995. godine donio odluku da se 1. o\u017eujka slavi kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine. Me\u0111unarodna zajednica obe\u0107ala je kako \u0107e priznati BiH, ukoliko se ve\u0107ina njezinih gra\u0111ana odlu\u010di za odcjepljenje od onog \u0161to je ostalo od Jugoslavije Bruxellesskom Deklaracijom o Jugoslaviji od 17. prosinca 1991., na temelju preporuka me\u0111unarodne Arbitra\u017ene komisije, kojom je predsjedavao Robert Badinter, konstatirana je disolucija SFRJ i tada\u0161nje republike su pozvane da se do 23. prosinca 1991. izjasne o neovisnosti. Republike su dobile obe\u0107anja da \u0107e do 15. sije\u010dnja biti i me\u0111unarodno priznate.<\/p>\n\n\n\n Tri dana prije isteka spomenutog roka, to\u010dnije 20. prosinca 1991., koalicija Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH podnijela je tra\u017eeni zahtjev, a ve\u0107 sutra je Skup\u0161tina srpskoga naroda donijela odluku o osnutku Srpske Republike Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n Referendumsko i Livansko pitanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Skup\u0161tina SRBiH je 25 sije\u010dnja 1992. donijela odlukuo raspisivanju referenduma o neovisnosti, koju su podr\u017eali SDA i HDZ BiH. SDS-a BiH u svemu tome nije bilo, jer su Srbi u me\u0111uvremenu donijeli proveli u djelu odluku o ustroju Srpske Republike Bosne i Hercegovine, koja je progla\u0161ena 9. sije\u0109nja 1992. Odr\u017eavanje referenduma je najavljeno za 29. velja\u010de i 1. o\u017eujka 1992. godine.<\/p>\n\n\n\n HDZ BiH je imao primjedbu na referendumsko pitanje i postavio je zahtjev za nacionalnim kantonima, iako to pitanje nije razmatrano u Skup\u0161tini SRBiH, bilo je prihva\u0107eno sa strane me\u0111unarodne zajednice i kasnije je ponu\u0111eno u raznim planovima i prijedlozima iste. Prijedlog HDZ-a BiH za referendumsko pitanje je bio sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n \u201cJeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr\u017eavnu zajednicu konstitutivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u njihovim nacionalnim podru\u0109jima (kantonima)?\u201d<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na odbijanje promjene referendumskog pitanja sa strane muslimanskog vrha, HDZ BiH je, kao i slu\u017ebeni Zagreb i dalje u potpunosti podr\u017eavao neovisnost BiH te pozivao Hrvate da iza\u0111u na referundum, te da glasuju za neovisnost. Srbi su, kao \u0161to je bilo i o\u010dekivano, bojkotirali referendum, tako da je na glasovanje iza\u0161lo 64 % bira\u010dkog tijela, od kojih se 99.7 % odlu\u010dilo za neovisnost.<\/p>\n\n\n\n Referendumsko pitanje je glasilo: \u201eJeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr\u017eavu ravnopravnih gra\u0111ana, naroda BiH \u2013 Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj \u017eive?<\/p>\n\n\n\n Priznanje EZ<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na temelju ishoda referenduma Europska zajednica je 6. travnja 1992. priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu i suverenu dr\u017eavu. Iz prilo\u017eenoga je zapravo vidljivo koliko je veliki doprinos bosanskohercegova\u010dkih Hrvata za put BiH prema neovisnosti jer da su oni bojkotirali referendum kao \u0161to su to u\u010dinili Srbi, referendum bi propao, te ne bi do\u0161lo do me\u0111unarodnog priznanja RBiH.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detak rata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prvi dan referenduma, 29. velja\u010de 1992. donio je ljudske \u017ertve. Na cesti izme\u0111u Turbeta i Komarna, nedaleko od Travnika ubijena su dvojica ljudi, a jedan je te\u0161ko ranjen, nakon \u0161to su se poku\u0161ali probiti automobilom kroz barikadu koju su postavili mje\u0161tani srpske nacionalnosti. Barikada je navodno postavljena kao odgovor na blokadu u Novom Travniku, gdje su mje\u0161tani Hrvati onemogu\u0107ili transport oru\u017eja iz tvornice Bratstvo. Apsurdno je da su oba poginula tako\u0111er bili Srbi.<\/p>\n\n\n\n U nedjeljno rano poslijepodne, 1. o\u017eujka 1992, drugog dana referenduma, u sredi\u0161tu Sarajeva dogodio se te\u017eak zlo\u010din. Nekoliko osoba muslimanske nacionalnosti pucali su u svatove pod srpskom zastavom. Jednog \u010dovjeka su ubili, a drugog te\u0161ko ranili. Pripadnik Zelenih beretki, Ramiz Delalai\u0107, ubio je pucnjem iz pi\u0161tolja mlado\u017eenjinog oca Nikolu Gardovi\u0107a i ranio sve\u0107enika Srpske pravoslavne crkve, Radenka Mikovi\u0107a, ispred Stare crkve na Ba\u0161\u010dar\u0161iji, \u0161to je prema srpskom shva\u0107anju po\u010detak rata.<\/p>\n\n\n\n Priop\u0107enjem se oglasila SDS, koja je ustvrdila da se ne radi samo o ugro\u017eavanju \u017eivota ljudi, nego je to napad na dostojanstvo i integritet cijelog srpskog naroda. Malo prije pono\u0107i, blokirano je Sarajevo. Na svim va\u017enijim raskri\u017ejima postavljene su barikade. Barikade su postavljene i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini: Bosanskom Brodu, Bosanskom \u0160amcu, Derventi i Od\u017eaku. SDS se oglasila priop\u0107enjem iz kojega je bilo jasno da je ona organizator. Prve no\u0107i na barikadama je ubijeno troje, a ranjeno \u010detvero.<\/p>\n\n\n\n Daytonska BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n To je bio uvod u krvavi rat, koji je okon\u010dan mirovnim sporazumom potpisanim u Daytonu, kojim je BiH definirana kao dvoentitetska dr\u017eava tri konstitutivna naroda i svih gra\u0111ana. Revizijom daytonskog mirovnog sporazuma koju je izvr\u0161io visoki predstavnik Me\u0111unarodne zajednice u BiH Wolfgan Petritsch, otvorena su vrata za majorizaciju Hrvata u BiH koja je provedena u dva navrata formiranjem vlasti u FBiH, bez izabranih predstavnika tog naroda i izborom hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH \u017eeljka Kom\u0161i\u0107a u tri navrata bo\u0161nja\u010dkim glasovima.<\/p>\n\n\n\n Hrvatima se u dana\u0161njoj BiH negira pravo na politi\u010dko predstavljanje, pravo na obrazovanje i javne medije na hrvatskom jeziku, politi\u010dki ih se poku\u0161ava marginalizirati i financijski ih se eksploatira kroz nepravednu raspodijelu poreznih prihoda, dok se njihove zahtijeve za jednakopravno\u0161\u0107u, kroz preure\u0111enje zemlje iz dvoentitetske u troentitetsku dr\u017eavu kriminalizira.<\/p>\n\n\n\n Ni neovisnosti ni ravnopravnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n U najkra\u0107em BiH nije dr\u017eava, za kakvu su se Hrvati izjasnili na referendumu 1992. Oni vole zemlju koja je stolje\u0107ima njihova domovina, ali ne i dr\u017eavu koja ih diskriminira, zato se i bore za njezino preure\u0111enje, u dr\u017eavu po mjeri svih, podsje\u0107a HMS.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina bh Hrvata danas ne slavi od Sarajeva progla\u0161eni \u201eDan neovisnosti\u201c, jer zakon o praznicima u BiH,ne postoji. Hrvati danas ne slave praznik, ve\u0107 se prisje\u0107aju referenduma iz 1992., na kojem su dali svoj glas za neovisnu BiH, ravnopravnih naroda, koja to danas nije, ve\u0107, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek protektorat me\u0111unarodne zajednice, iz kojeg se Hrvate poku\u0161ava istisnuti.<\/p>\n\n\n\n Iako su prevareni, jer BiH nije postala ni neovisna, ni dr\u017eava jednakopravnih naroda, izbora te 1992. zapravo nisu imali jer bi u suprotnom ostali u zlo\u010dina\u010dkoj velikoj Srbiji.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Vrisak.info<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pro\u0161lo je 29 godina od referenduma za neovisnost BiH. Ve\u0107ina gra\u0111ana i gra\u0111anki Bosne i Hercegovine tada su se na referendumu opredijelili za neovisnu dr\u017eavu ravnopravnih gra\u0111ana, naroda BiH \u2013 ?Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj \u017eive. Tada se 64 posto gra\u0111ana izjasnilo da \u017eeli \u017eivjeti u \u201csuverenoj i neovisnoj Bosni […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":410,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Kako je do\u0161lo do referenduma?<\/strong><\/p>\n\n\n\n