![\"image\"\/](\"https:\/\/static.slobodnadalmacija.hr\/images\/slike\/2021\/07\/02\/18479210.jpg?1625922391\")
<\/figure>\n\n\n\nHrvatima je zna\u010dilo da \u2013 iako najmalobrojniji narod \u2013 imaju kolektivnu za\u0161titu u entitetu koji dijele s Bo\u0161njacima. Ve\u0107 se i zaboravilo da je ta Federacija BiH trebala kasnije u\u0107i u konfederaciju s Hrvatskom, po Washingtonskom sporazumu koji je dokinuo stra\u0161no krvoproli\u0107e izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata. Kasnije su Hrvati htjeli svoj entitet, tzv. Tre\u0107i. Ali kroz \u010dije dvori\u0161te provu\u0107i crtu?! Pla\u0161e\u0107i se dominacije Bo\u0161njaka, zazivali su barem virtualnu izbornu jedinicu koja \u0107e okupljati samo hrvatsko glasa\u010dko tijelo.<\/p>\n\n\n\n
A Bo\u0161njacima je Dayton bio dokaz vlastite dr\u017eavotvornosti i rodoljublja: da jedino oni od svih triju spomenutih naroda nemaju i ne pri\u017eeljkuju neku drugu domovinu ili otad\u017ebinu. Da je samo njima BiH jedna i jedina. Pa se neko vrijeme tako zvala i himna biv\u0161e Republike BiH. Dana\u0161nja, daytonska zemlja, mo\u017eda niste znali, slu\u017ebeno se zove samo Bosna i Hercegovina. “Republika” je ispala…<\/p>\n\n\n\n
\u010culi ste za bosanski lonac: varivo od razli\u010ditih vrsta povr\u0107a i mesa. Eto, sastojke imamo, sada \u0107emo kuhati i mije\u0161ati. Tko je u Bosni i Hercegovini \u017eivio u ve\u0107ini okru\u017een imenjacima na istom prostoru, taj se spasio. Ali ako te zapalo biti manjina me\u0111u nekim drugim imenjacima, nije ti se dobro spremalo. A ba\u0161 svatko je u nekom dijelu zemlje bio manjina.<\/p>\n\n\n\n
A \u0161to ako si Rom, \u017didov, anacionalan, ako su ti ne samo mati i otac razli\u010ditih nacionalnosti, nego jo\u0161 i did, dedo, \u0111ed, baka, maajka, nana? Ako ti je dosta da si samo gra\u0111anin? E, za vas je kategorija tzv. Ostali. \u017dao nam je, niste konstitutivni, a u loncu temperatura raste…<\/p>\n\n\n\n
Nekidan je Europski parlament izglasao rezoluciju o BiH i njezinu demokratskom napretku. Hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 <\/strong>ovako je rekao:<\/p>\n\n\n\n “\u0160to god pisalo u toj rezoluciji, bilo bi dobro da se spomenu konstitutivni narodi jer mislim da je to pozitivno. To ne\u0107e promijeniti \u010dinjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda. Ono \u0161to je va\u017eno jest da se postigne konsenzus oko izborne reforme koja \u0107e omogu\u0107iti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama i bolje funkcioniranje…”<\/p>\n\n\n\n Konstitutivnost ipak nije u\u0161la u usvojeni tekst rezolucije, a Plenkovi\u0107 je jo\u0161 bio dodao:<\/p>\n\n\n\n “Mo\u017eemo re\u0107i da su EPP i HDZ bili za, a ostale politi\u010dke skupine bile su protiv.”<\/p>\n\n\n\n EPP je Europska pu\u010dka stranka, kojoj pripada i HDZ. Dodu\u0161e, hrvatski premijer nije bio ba\u0161 precizan: rezultati glasanja ka\u017eu da su “pu\u010dani” sa 141 glasom podr\u017eali rezoluciju bez spominjanja konstitutivnosti u BiH. Protiv je bilo tek njih petero, uklju\u010duju\u0107i \u010detvero hrvatskih “pu\u010dkih” zastupnika. Protiv su bili i hrvatski “socijalisti”.<\/p>\n\n\n\n Ukratko, Plenkovi\u0107evi europski “pu\u010dani” nisu slijedili Plenkovi\u0107eve inicijative. Iako hrvatski premijer \u2013 ba\u0161 kao i Dragan \u010covi\u0107,<\/strong> \u010delnik sestrinskog HDZ-a BiH \u2013 uvijek govori da je Hrvatska najbolji prijatelj Bosni i Hercegovini na putu u Europu i jedini jamac europskih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n Da ne zagori lonac, malo \u0107emo promije\u0161ati…<\/p>\n\n\n\n Bo\u0161nja\u010dki politi\u010dki lideri \u2013 prije svega oni iz SDA, pu\u010dke stranke Bakira Izetbegovi\u0107a<\/strong> \u2013 u najnovije vrijeme odbacuju princip konstitutivnosti triju naroda i sve \u017ee\u0161\u0107e uklizavaju na teren gra\u0111anskog principa koji ka\u017ee da je glasa\u010dko pravo gra\u0111ansko pravo. Odnosno, ljudsko pravo. I da nacionalnost tu nije bitna, da \u010dovjeku pravo glasa i kandidiranja ne pripada zato \u0161to je Hrvat, Srbin, Bo\u0161njak…, nego zato \u0161to je gra\u0111anin, dr\u017eavljanin svoje zemlje.<\/p>\n\n\n\n Oponenti \u0107e re\u0107i, naravno kad su Bo\u0161njaci najbrojniji! Gra\u0111ani jesu, ali ni\u0161ta manje i Bo\u0161njaci. Hrvatski politi\u010dki lideri u Bosni i Hercegovini, prije svega HDZ BiH, godinama vi\u010du da su majorizirani, preglasani, da ne mogu sami birati svoje politi\u010dke predstavnike, nego da to umjesto njih rade Bo\u0161njaci. Najpoznatiji je primjer vi\u0161ekratni izbor\u00a0\u017deljka Kom\u0161i\u0107a<\/strong>\u00a0u Predsjedni\u0161tvo BiH.<\/p>\n\n\n\n Jasno, ni tu se svi ne sla\u017eu, budu\u0107i da Ustav ka\u017ee kako bira\u010di \u2013 a ne Hrvati ili Bo\u0161njaci \u2013 na podru\u010dju Federacije BiH biraju jednog Hrvata i jednog Bo\u0161njaka u Predsjedni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010di, ako ste Srbin iz Mostara ili Sarajeva, a ti su gradovi u Federaciji, na birali\u0161tu mo\u017eete zaokru\u017eiti samo Hrvata ili Bo\u0161njaka za Predsjedni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n I pritom vas nitko ne pita, niti bi imao \u010dime provjeriti na birali\u0161tu koje ste nacionalnosti. Bili Stojan, Ivan, Alija, Levi ili Dervo, birati mo\u017eete samo Antu, odnosno Avdu.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, na podru\u010dju Republike Srpske bira\u010di biraju samo jednog Srbina koji \u0107e i\u0107i u Predsjedni\u0161tvo BiH. Tako Anto ili Avdija, Jakob ili Rustem mogu zaokru\u017eiti tek nekog Jovana ili Jovanku.<\/p>\n\n\n\n Tako pi\u0161e u Daytonskom sporazumu i Ustavu. Iako mnogi u BiH tvrde da je stvarni smisao ustavotvorca, nazovimo ga Bill, bio potpuno druga\u010diji: da svatko treba birati svoje \u2013 Hrvat Hrvata, Srbin Srbina, Bo\u0161njak Bo\u0161njaka. Ostali ionako nisu konstitutivni…<\/p>\n\n\n\n Milorad Dodik<\/strong>, srpski politi\u010dki prvak u BiH, i Dragan \u010covi\u0107, \u0161ef HDZ-a BiH, u naravi naj\u010de\u0161\u0107e politi\u010dki partneri i suradnici, zazivaju izvorni Dayton, povratak na po\u010detne polo\u017eaje, na tvorni\u010dke postavke konstitutivnosti triju naroda. Blokiraju\u0107i pritom na svaki mogu\u0107i na\u010din formiranje vlasti na raznim razinama, politi\u010dki i dru\u0161tveni \u017eivot, kao svojevrsnu osvetu za tzv. bo\u0161nja\u010dki unitarizam zaogrnut gra\u0111anskim modelom.<\/p>\n\n\n\n Za potpun okus bosanskog lonca valja dodati malo za\u010dina. Evo ih:<\/p>\n\n\n\n Ba\u0161 je Bakirov rahmetli babo Alija Izetbegovi\u0107 <\/strong>prije 20 godina \u2013 upravo suprotno od sinovljevih aktualnih pogleda \u2013 inzistirao na konstitutivnosti triju naroda na cijelom podru\u010dju BiH. Obratio se i Ustavnom sudu, a to je pravosudno tijelo 2000. godine prihvatilo prijedlog u odluci poznatijoj kao U-5\/98. Ukratko, svaki Bo\u0161njak, Hrvat i Srbin jednako je konstitutivan u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu. I u najzaba\u010denijem bosanskom ili hercegova\u010dkom selu. Konstitutivnost je uvedena kao “natkrovljuju\u0107e na\u010delo”. Prije toga, u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a u FBiH samo Bo\u0161njaci i Hrvati. A oni ostali \u2013 nigdje…<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 prstohvat mirodija:<\/p>\n\n\n\n Odluka je pro\u0161la jer su za nju glasali bo\u0161nja\u010dki, ali i strani suci. Zajedno ih je vi\u0161e. Da, ima Bosna i strance u Ustavnom sudu. A protiv odluke o konstitutivnosti na cijelom podru\u010dju BiH \u2013 eto preokreta namirnica drvenom \u017elicom u bosanskom loncu \u2013 bila su po dva hrvatska i srpska suca. Drugim rije\u010dima, hrvatski i srpski suci glasali su protiv konstitutivnosti svojih sunarodnjaka koji su se na\u0161li u pogre\u0161nom dijelu dr\u017eave, me\u0111u “tu\u0111im” imenjacima. U federalnom Parlamentu, zastupnici HDZ-a BiH tada su i glasali protiv pripadaju\u0107ih amandmana na Ustav FBiH.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo, \u017eupanije su godinama kasnije \u2013 a \u017eupanija ili kantona je deset u Federaciji, dok Republika Srpska ne poznaje takvu teritorijalnu podjelu \u2013 zadr\u017eavale Srbe izvan kategorije konstitutivnosti. Odnosno, nisu mijenjale svoje lokalne ustave (istina je, zaista postoje i \u017eupanijski ustavi, vlade, ministri, parlamenti…). Jo\u0161 su ostale takve dvije s relativnom hrvatskom ve\u0107inom \u2013 Posavska te Hercegova\u010dko-neretvanska \u017eupanija, \u010dije je sredi\u0161te u Mostaru, gdje stoluje i Dragan \u010covi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Iako su \u2013 \u010duda nikada dosta \u2013 hercegova\u010dki Srbi i Bo\u0161njaci dugo poku\u0161avali uvesti Srbe u Ustav HN\u017d-a, nije im polazilo za rukom jer se HDZ BiH opirao. Ali kako se namirnice u loncu mije\u0161aju, tako je ba\u0161 proljetos navedena hrvatska sto\u017eerna stranka popustila i u proceduru pustila srpsku ustavnu konstitutivnost. Ne zna se je li to i u kakvoj vezi s nedavnim glasom jedinog mostarskog srpskog vije\u0107nika \u010dija je ruka omogu\u0107ila da hrvatski kandidat postane novi gradona\u010delnik Mostara. Ne bo\u0161nja\u010dki. A izbora u Mostaru nije bilo od 2008. godine. Prakti\u010dki ih je nametnuo Europski sud za ljudska prava jer mu se Mostarka Irma Baralija <\/strong>obratila zdvajaju\u0107i da joj je uskra\u0107eno bira\u010dko gra\u0111ansko pravo.<\/p>\n\n\n\n A o konstitutivnosti ono nekolicine Hrvata, od predratnih 200.000, u Republici Srpskoj, ne bismo tro\u0161ili rije\u010di. U Narodnoj Skup\u0161tini RS (Vije\u0107e naroda), prva u Kluba Hrvata je \u010dlanica Dodikova SNSD-a, a druga je Hrvatica iz Karad\u017ei\u0107eva SDS-a.<\/p>\n\n\n\n A tko izdaje potvrde da je \u010dovjek etni\u010dki Hrvat, Srbin, Bo\u0161njak…? Nitko, pa to svatko za se deklarira. Izjasni se \u010dovjek. Neki bi htjeli biti i Bosanci. Jer su iz Bosne. Mo\u017ee li Bosanac biti \u010dlan Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine? Jok! Nije konstitutivan…<\/p>\n\n\n\n Ali se, kao i svatko drugi, mo\u017ee izjasniti kao Hrvat, Bo\u0161njak ili Srbin. \u010cak i kao “Ostali”, pa ako delegata, vije\u0107nika ili zastupnika tog krvnog soja nedostaje \u2013 a izborna pravila predvi\u0111aju minimalan broj “etni\u010dkih” mjesta \u2013 eto veselja. Pa neki Edim iz Gora\u017eda ka\u017ee da on jest Edim, ali se nacionalno osje\u0107a kao Hrvat. A takvih je do jugoslavenskog Ustava iz ranih sedamdesetih, kad je Tito <\/strong>omogu\u0107io dana\u0161njim Bo\u0161njacima da se etni\u010dki izjasne kao Muslimani, bilo koliko volite \u0161irom BiH. Bez ikakve zamjerke. Neki su se tada izja\u0161njavali i kao Srbi. Drugi kao Jugoslaveni…<\/p>\n\n\n\n Jednako tako, ima etni\u010dkih Hrvata, nekih \u010dak i u Mostaru, koji su se jednog jutra probudili kao Srbi \u2013 jer Srba fali za popunu rezerviranih etni\u010dkih fotelja \u2013 i eno ih, odo\u0161e na zastupni\u010dku pla\u0107u. Nije nepoznat primjer da u Klubu Srba Doma naroda FBiH sjedi \u010dlanica HDZ-a. A u Klubu Bo\u0161njaka je opet neki Zvonko. Ima i Anel u Klubu Hrvata. Ili, novi \u010dlan srpskog kluba federalnog Doma naroda je jedan Elvis, kojeg Srbi ba\u0161 i ne \u017eele, pa je SNSD istaknuo da se isti taj Elvis na izborima 2012. izja\u0161njavao kao Hrvat. A kad su pitali njega, \u010dovjek je rekao da je nacionalnost osobno pitanje.<\/p>\n\n\n\n Da ne duljimo, princip ste shvatili, a isticanje punih identiteta ljudi izbjegavamo jer nam i nije cilj razabirati krvne plo\u010dice ili ih pretpostavljati na temelju imena. Javne su osobe, dodu\u0161e, pa ih mo\u017eete prona\u0107i s dva klika na stranicama tijela javnih vlasti. Imenujemo samo politi\u010dke kapitalce.<\/p>\n\n\n\n Bitno je samo, kako nala\u017eu pravila, da u jednom izbornom ciklusu ne mijenjate nacionalnu pripadnost. A ako su popunjene kvote za Bo\u0161njake, Srbe i Hrvate, uvijek se \u010dovjek \u017eeljan politi\u010dke funkcije mo\u017ee ma\u0161iti za joker “Ostali”. Ne\u0107e biti konstitutivan, ali \u0107e sjediti u dobro pla\u0107enoj fotelji.<\/p>\n\n\n\n I, bosanski lonac spreman je za poslu\u017eivanje, konstitutivan koliko samo u toj magi\u010dnoj zemlji nestvarnih ljepota mo\u017ee biti.<\/p>\n\n\n\n Termin konstitutivan razvio se iz latinske rije\u010di “constituo”, \u0161to zna\u010di osnovni ili temeljni. Iako, nisu ni oko toga svi slo\u017eni! Primjerice, krug oko \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, kojeg su “Hrvatima opet izabrali Bo\u0161njaci” jer ih je mnogo vi\u0161e u Federaciji, toliko da mogu izabrati “i sebi i drugima”, zala\u017eu se za gra\u0111anski izborni princip, odnosno da pravo naroda nije iznad prava gra\u0111ana, tuma\u010de\u0107i da je za sve kriv lo\u0161 prijevod.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017eu da slu\u017ebena varijanta Ustava BiH na engleskom jeziku ne navodi rije\u010d “konstitutivni”, nego “konstituentni”, \u0161to su dva razli\u010dita pravna termina.<\/p>\n\n\n\n Prema tim razmi\u0161ljanjima, konstitutivnost je arhai\u010dan model iz totalitarne sovjetske ere i goleme zemlje mnogobrojnih naroda, kada su prava pojedinca bila ograni\u010dena pravima “konstitutivnih” naroda. “Konstituentan” bi zna\u010dio “dio cjeline” koju \u010dine Bo\u0161njaci, Srbi, Hrvati, ostali i gra\u0111ani; svi spomenuti u istoj re\u010denici Ustava.<\/p>\n\n\n\n Kao argument tim tezama navodi se cijeli niz presuda Europskog suda za ljudska prava \u2013 prije svih “Sejdi\u0107\u2013Finci”, ali i “Zorni\u0107”, “Pilav”, “\u0160laku”… U najkra\u0107em, \u017eele re\u0107i da je gra\u0111anski, a ne etni\u010dki princip dio europske pravne ste\u010devine i da BiH mo\u017ee u Europu samo ako se uskladi s navedenim.<\/p>\n\n\n\n Dakle, ne glasa se samo u svojem etni\u010dkom korpusu ili na etni\u010dkom teritoriju, to bi bilo priznanje i nastavak politike etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, koja se po zlu pamti iz rata. Da bi se eliminirali takvi elementi, kod registracije glasa\u010da ide se za popisom stanovni\u0161tva iz 1991. godine, u vrijeme kada je svatko bio kod svoje ku\u0107e, pa glasa\u0161 tamo gdje si \u017eivio prije rata.<\/p>\n\n\n\n \u0160to dovodi do te\u0161kih osporavanja i zamjerki u smislu da se ignorira 25 godina realnosti na terenu i da najbrojniji narod \u2013 a to su Bo\u0161njaci \u2013 time manipulira u svoju korist. Pa se tra\u017ei, kao relevantan, popis iz 2013. godine. Vidjet \u0107ete kasnije, broj pripadnika nekog naroda na nekom podru\u010dju jako je bitan kod odre\u0111ivanja broja delegata u va\u017enom Domu naroda.<\/p>\n\n\n\n \u010celnici HDZ-a BiH tvrde da jedan narod ne smije drugomu birati predstavnike, da Hrvati moraju imati pravo na legitimno predstavljanje, da je tako odredio i Ustavni sud u “Ljubi\u0107evoj apelaciji”, da je to minimum koji konstitutivnim narodima osigurava izvorni Dayton, a da gra\u0111anski princip ve\u0107 postoji i funkcionira u predstavni\u010dkim (zastupni\u010dkim) domovima parlamenata Federacije, Republike Srpske i BiH. Zala\u017eu se za konsocijacijsku demokraciju, \u010dije principe potra\u017eite na internetu.<\/p>\n\n\n\n Skup\u0161tine su dvodomne: jedan dom je kao i u svakoj drugoj dr\u017eavi \u2013 svatko glasa za koga \u017eeli, stranaka je mno\u0161tvo, pa kako tko pro\u0111e. Iako \u2013 budu\u0107i da je Bo\u0161njaka najvi\u0161e, \u010dak 70 posto u op\u0107oj populaciji Federacije \u2013 logi\u010dno je da \u0107e ih biti najvi\u0161e i u predstavni\u010dkom domu.<\/p>\n\n\n\n Drugi dom je gornji, a naziva se Dom naroda. Ili Vije\u0107e (u Republici Srpskoj). To je poseban par rukava i tra\u017ei posebna obja\u0161njenja, prili\u010dno slo\u017eena, a izazivaju te\u0161ke frustracije, osobito me\u0111u Hrvatima, koji popunjavanje i djelokrug Doma naroda FBiH smatraju zadnjom preostalom branom za\u0161tite konstitutivnosti, ravnopravnosti i jednakopravnosti. Ako se ta brana sru\u0161i, Hrvati \u0107e postati nacionalna manjina u svojoj domovini Bosni i Hercegovini, kako to tuma\u010de u Hrvatskom narodnom saboru, na \u010dijem je \u010delu HDZ BiH.<\/p>\n\n\n\n Zato ultimativno tra\u017ee izmjene Izbornog zakona i Ustava kako bi se osiguralo “legitimno politi\u010dko predstavljanje” i osujetilo ponavljanje izbora raznih “kom\u0161i\u0107a” i delegata u federalni Dom naroda koji nisu ve\u0107inska izborna volja hrvatskih glasa\u010da.<\/p>\n\n\n\n Toliko su \u017eestoki da su blokirali \u2013 sada \u0107e ve\u0107 gotovo tri godine \u2013 formiranje nove federalne vlade, predsjednika Federacije, popunjavanja Ustavnog suda… A pravila su takva da do ustoli\u010denja novih politi\u010dkih du\u017enosnika posao, uz obilatu pla\u0107u, nastavljaju obavljati oni stari. Pa su tako jo\u0161 od 2015. godine na du\u017enosti Marinko \u010cavara, predsjednik Federacije, i Fadil Novali\u0107, \u0161ef federalne Vlade. Ukratko, izborni rezultati iz 2018. jo\u0161 nisu do\u0161li na red!<\/p>\n\n\n\n Veselja ima i u diplomaciji: kod imenovanja veleposlanika i konzula vodi se briga o nacionalnom klju\u010du, ali vode\u0107e stranke, u pravilu nacionalnog karaktera, ne \u017eele da \u2013 primjerice \u2013 ambasador bude bilo koji Srbin ili Bo\u0161njak, nego Srbin ili Bo\u0161njak iz stranke za koju su Srbi ili Bo\u0161njaci u najve\u0107em broju glasali. Na isti na\u010din: ne\u0107emo u svijet slati Ivu, neka je stoput Hrvat, nego Matu koji je iz HDZ-a BiH.<\/p>\n\n\n\n A doga\u0111alo se da je isti \u010dovjek odradio ambasadorski mandat u Turskoj u bo\u0161nja\u010dkoj kvoti, pa se onda prebacio u Hrvate i dobio vjerodajnice za mjesto veleposlanika u Rimu u hrvatskoj kvoti.Ogor\u010dena bitka vodi se za federalni Dom naroda, zami\u0161ljen u svrhu za\u0161tite kolektivnih, odnosno etni\u010dkih, prava. Sastoji se od klubova hrvatskog, srpskog i bo\u0161nja\u010dkog naroda, te od malobrojnijeg kluba “Ostalih”. Bez blagoslova tog tzv. gornjeg doma ne mo\u017ee se usvojiti ni jedan zakon, bez obzira na to \u0161to je prethodno izglasan u klasi\u010dnom predstavni\u010dkom (zastupni\u010dkom) domu. \u0160tovi\u0161e, bez blagoslova Doma naroda ne mo\u017ee se izabrati ni predsjednika FBiH, ni federalnu Vladu.<\/p>\n\n\n\n E, sada jo\u0161 malo deserta poslije obilnih porcija bosanskog lonca:<\/p>\n\n\n\n Za\u0161tita vitalnog nacionalnog interesa. Poseban i mo\u0107an institut kojim se mogu zaustaviti zakonski prijedlozi koji ugro\u017eavaju kolektivna prava. Ali pod nacionalnu ugrozu mogu\u0107e je podvaliti sva\u0161ta, pa je svojevremeno Bo\u0161njacima u dr\u017eavnom parlamentu to bio poku\u0161aj osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku, a Hrvate je jednom u federalnom parlamentu ugro\u017eavao poku\u0161aj oporezivanja kladionica. Kombinacija ima koliko ho\u0107ete…<\/p>\n\n\n\n Naj\u010de\u0161\u0107a i naj\u017ee\u0161\u0107a reakcija Hrvata iz BiH, preciznije \u010covi\u0107eva HDZ-a, jest ona o preglasavanju i majorizaciji. Tvorni\u010dke daytonske postavke predvi\u0111ale su da izaslanike (delegate) u nacionalne klubove federalnog Doma naroda biraju \u017eupanijski vije\u0107nici iste nacionalnosti. Princip je bio da svatko bira svoje, nitko tu\u0111e. Onda su ranih dvijetisu\u0107itih me\u0111unarodni predstavnici nametnuli brojne amandmane na federalne ustavne i izborne propise, \u0161to je \u2013 vi\u010du kriti\u010dari s hrvatske strane bliske HDZ-u \u2013 Bo\u0161njacima omogu\u0107ilo lako ovladavanje Domom naroda kroz nelegitiman utjecaj u nacionalnim klubovima Srba i Hrvata.<\/p>\n\n\n\n Pa se neki Alija \u2013 ako ve\u0107 nema “halal” Hrvoja \u2013 vije\u0107nik iz Podrinjskog kantona, u kojem \u017eivi 17 Hrvata, proglasi za njihova sunarodnjaka, bo\u0161nja\u010dki \u017eupanijski vije\u0107nici ga podr\u017ee i on ode u federalni Dom naroda kao izaslanik u Klubu Hrvata. Neki su mostarski sveu\u010dili\u0161ni stru\u010dnjaci izra\u010dunali da na opisani na\u010din Bo\u0161njaci teoretski mogu izabrati \u0161est od 17 delegata u Klubu Hrvata federalnog parlamenta. Jer, postoji vi\u0161e \u017eupanija u kojima \u017eivi premalo Hrvata u odnosu na Bo\u0161njake, ali iz kojih u Dom naroda ipak idu po jedan ili dva hrvatska izaslanika.<\/p>\n\n\n\n A \u0161est od 17 je tre\u0107ina, \u0161to je dovoljno da se potvrdi federalna Vlada i bilo koji zakonski propis. Ukratko, konstitutivni Hrvati su preglasani. O federalnim Srbima da i ne govorimo. Kriti\u010dari ka\u017eu da nije fer situacija u kojoj po jednog hrvatskog izaslanika u Dom naroda daju spominjana Podrinjska \u017eupanija sa \u0161akom Hrvata i Posavska, u kojoj \u017eivi njih 40.000.<\/p>\n\n\n\n Smisao uvedenih amandmana trebao je biti da iz svakog kantona u federalni Dom naroda ide barem po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda ako je prethodno izabran u \u017eupanijskoj skup\u0161tini. Jer, ka\u017eu europski propisi i konvencije, svatko ima pravo birati i biti biran, a svaki glas trebao bi biti jednako vrijedan. I tu su problemi s putovanjem ovakve BiH u EU.<\/p>\n\n\n\n Problem s amandmanima \u2013 poru\u010duju godinama iz HNS-a \u2013 jest i taj \u0161to su me\u0111unarodni predstavnici odlu\u010dili da je sve manji broj ruku u klubovima naroda potreban da se blagoslovi ili zaustavi neka odluka. Za neka pitanja dovoljna je tek tre\u0107ina glasova. No, u Vije\u0107u naroda Republike Srpske nije tako: tamo je potrebna dvotre\u0107inska ve\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n Da bismo bosanski lonac odr\u017eavali toplim, treba re\u0107i i da Sredi\u0161nje izborno povjerenstvo BiH izra\u010dunava koliko delegata iz koje \u017eupanije ili kantona ide u Dom naroda. Formula i ra\u010dunica je vi\u0161e, svaka sa svojom argumentacijom, ali politi\u010dari su brzo shvatili \u0161to im je \u010diniti i kadroviraju u SIP-u, pa tko bude ja\u010di…<\/p>\n\n\n\n Prisjeo vam lonac?! Ne \u010dudimo se… Obi\u010dan svakida\u0161nji \u010dovjek koji pla\u0107a porez nema mnogo koristi od svega, bio konstitutivan ili ne, bio gra\u0111anin, nacionalna manjina ili “Ostali”. Pa tko onda ima koristi i skuplja kalorije iz tog dubokog tanjura? Obi\u010dno oni koji nad njim naj\u010de\u0161\u0107e vise, koji ga mije\u0161aju i koji tro\u0161e isti onaj porez. Oni koji stalno trube o konstitutivnosti ili gra\u0111anstvu, a na kraju opet zajedno vladaju poharanom zemljom brojnih \u010dud i jedne, jedinstvene, svugdje iste gostoljubivosti, zemljom koje nema bez njezinih naroda. Pardon, bez njezina naroda.<\/p>\n\n\n\n PI\u0160E <\/strong>DAMIR TOLJ\/slobodnadalmacija.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Konstitutivnost… Magi\u010dan termin u misti\u010dnoj Bosni i Hercegovini. Oko njega se vrte svjetovi ba\u0161 poput planeta oko Sunca u heliocentri\u010dnom sustavu. Ili Kopernikovom, kako vi\u0161e volite. Konstitutivnost naroda. Zvu\u010di \u010dvrsto, va\u017eno, stabilno, zadano, nepromjenjivo i presudno. Hm, samo zvu\u010di… Jo\u0161 na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a, dalekog 25. studenog 1943. godine, udareni su temelji: zapisano je da […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":41204,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-41203","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nGRA\u0110ANSKO GLASA\u010cKO PRAVO<\/h2>\n\n\n\n
![\"image\"\/](\"https:\/\/static.slobodnadalmacija.hr\/images\/slike\/2021\/07\/02\/18412476.jpg?1625922391\")
<\/figure>\n\n\n\nHRVATICA IZ SDS-A<\/h2>\n\n\n\n
PITANJE POPISA STANOVNI\u0160TVA<\/h2>\n\n\n\n
PREGLASANI HRVATI<\/h2>\n\n\n\n