Pad poljoprivredne proizvodnje posljednjih godina vidljiv je i na podru\u010dju gradova Ljubu\u0161kog i \u010capljina koje su slovili kao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di poljoprivrednih kultura u Hercegovini. Za to ima vi\u0161e razloga, od nekontroliranog uvoza do kupovne mo\u0107i potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Jedini proizvod kojeg ne mo\u017ee \u201epoklopiti\u201c ni mo\u0107ni uvozni lobi je prasa po kojoj su najpoznatiji Studenci i ona je na neki na\u010din vremenom postala i za\u0161titni znak Studenaca. Iako se danas mo\u017eda i ne \u201esadi\u201c te kulture kao nekad i dalje je jednom broju doma\u0107instava jedini siguran izvor zarade.<\/p>\n\n\n\n
Prasa se u Studencima sadi od davnina, osobito oko gornjeg izvora rijeke Studen\u010dice. Kako je temperatura vode na izvoru cijelu godinu oko 12 stupnjeva i u zimskim mjesecima \u201erazvedena\u201c po njivama \u0161titi prasu od velikih ledova i smrzavanja. Za prasu se nekad znalo re\u0107i da se sadi po najve\u0107oj vru\u0107ini (najvi\u0161e u srpnju i kolovozu), a da se \u201e\u010dupa\u201c po najve\u0107oj zimi. Zbog tog i takvog na\u010dina proizvodnje nastale su pjesme u drugim selima \u0161irom Hercegovine tipa: \u201eU Studence ne bi se udala, prvo jutro prasu bi \u010dupala\u201c. Ni Studen\u010dani ne bi ostajali du\u017eni u, prije svega svatovskim prepucavanjima, pjesmom \u201ene bi bome, dok ne do\u0111u po me\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Kako se prasa sadila u ve\u0107im koli\u010dinama ljudi su se \u201ezaimali\u201c, pa nije bilo neobi\u010dno na njivi vidjeti i po petnaestak radnika, pa i vi\u0161e, kako uredno sla\u017eu \u201erasod\u201c u izbrazgane redove. Danas je to prava rijetkost, ali se ipak \u201etu i tamo\u201c slo\u017ei brojnija ekipa, a jednu od njih smo i posjetili ovih dana. Treba kazati da se zbog vru\u0107ina sa sadnjom po\u010dinjalo \u201eu zoru\u201c, a ve\u0107 oko osam se \u201ebje\u017ealo u hlad\u201c.<\/p>\n\n\n\n
U tijeku sa\u0111enja bi se jednom ili dva puta odmaralo i osvje\u017eilo uz hladno pi\u0107e (loza i pivo) te ne\u0161to malo \u201ezamezilo\u201c (kakav kola\u010di\u0107 ili keks, te lubenicu smokve ili gro\u017e\u0111e ako su prispjeli). Prilikom sadnje vrlo su va\u017eni \u201ebrazga\u010di\u201c jer od \u201epru\u017eenih\u201c brazda ovisi ho\u0107e li se mo\u0107i uredno natapati, a kasnije plivati.<\/p>\n\n\n\n
Do prije tridesetak godina prasa bi se po\u010dela \u010dupati krajem studenog i po\u010detkom prosinca kad bi se meso malo prosu\u0161ilo, a danas se \u010dupa gotovo cijelu godinu jer se po\u010dinje saditi i oko svetog Ante. Kako prasa pliva na nogama su gumene \u010dizme da noge ne bi prozeble, a do \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a \u010dizama i nije bilo u izobilju, pa su ljudi bosim nogama gazili u hladnu vodu.<\/p>\n\n\n\n
Glavno tr\u017ei\u0161te za prasu do ovog zadnjeg rata bili su Mostar i Konjic, a s otkupa se gonila do Zagreba, Ljubljanje\u2026 Koncem osamdesetih godina prasa se po\u010dela voziti do Sarajeva, Zenice i dalje, osobito nakon medijskih objava kako je dobra za dijabeti\u010dare, a danas je najvi\u0161e \u201eode\u201c na veletr\u017enici u \u010capljini.<\/p>\n\n\n\n