{"id":42061,"date":"2021-07-13T10:43:41","date_gmt":"2021-07-13T09:43:41","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=42061"},"modified":"2021-07-13T10:43:41","modified_gmt":"2021-07-13T09:43:41","slug":"13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/","title":{"rendered":"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije"},"content":{"rendered":"\n

Na dana\u0161nji dan rodio se Mate Ujevi\u0107 (Krivodol kraj Imotskoga, 13. VII. 1901. \u2013 Zagreb, 7. I. 1967.), enciklopedist, leksikograf, bibliograf, pisac, knji\u017eevni kriti\u010dar, urednik, feljtonist, novinar, profesor, vjernik.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iz kr\u0161a Imotske krajine\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mate Ujevi\u0107 ro\u0111en je 1901. u selu Krivodol u obitelji klesara i zidara Jakova Ujevi\u0107a i njegove supruge Ane. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u rodnom selu, a ni\u017ee razrede gimnazije u Franjeva\u010dkoj gimnaziji u Sinju. Sedmi i osmi razred zavr\u0161io je u Klasi\u010dnoj gimnaziji u Splitu, maturira 1922. U Zagrebu i Ljubljani studira jugoslavenske knji\u017eevnosti, komparativnu knji\u017eevnost, povijest i povijest umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

Od 1926. predaje u Nadbiskupskoj klasi\u010dnoj gimnaziji u Zagrebu, najprije kao suplent, a poslije kao profesor hrvatskoga i francuskoga jezika. Godine 1929. o\u017eenio se profesoricom matematike, fizike i kemije Marijom Juras s kojom je imao sedmero djece (Ana, Ivana, Marija, Frane, Klara, Jakov, Hela).<\/p>\n\n\n\n

Godine 1935. doktorirao je s radom Mladi i stari: Uloga<\/em> Jovana Hranilovi\u0107a<\/em><\/a>, koju je obranio pred komisijom (F. Fancev, A. Barac, A. Bazala, S. Mati\u010devi\u0107). Od 1941. do 1945. bit \u0107e upravitelj Hrvatskoga izdavala\u010dkoga (bibliografskoga) zavoda. Od 1945. gospodarski tajnik i tehni\u010dki urednik Nakladnog zavoda Hrvatske, jedno vrijeme radi u Komisiji za razgrani\u010denje Predsjedni\u0161tva vlade Hrvatske u Zagrebu u odjelu Me\u0111imurje i Gradi\u0161\u0107e, te je za Ministarstvo vanjskih poslova Jugoslavije izradio monografiju Burgenland. Od 1946. do 1949. radi u bibliografskom odjelu Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, a od 1940. do 1950. na Jadranskom institutu JAZU-a gdje \u0107e raditi na Pomorskoj enciklopediji (me\u0111u sli\u010dnim izdanjima u svijetu ocijenjena je kao jedna od najboljih.) Od 1950. radi u Leksikografskom zavodu, kao redaktor i Krle\u017ein zamjenik, u stvarnosti je on bio kreator i organizator Leksikografskog zavoda do umirovljenja 1. 1. 1965. Predava\u010d u novoosnovanom Centru za studij bibliotekarstva, dokumentacije, arhivistike i informacijskih znanosti (prvi poslijediplomski studij bibliotekarstva koji je osnovao Bo\u017eo Te\u017eak) na kojem je vodio kolegij Bibliografije i referentni materijali.<\/p>\n\n\n\n

Protivnik fa\u0161izma i komunizma, neumoran intelektualac kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U pisani, kulturni \u017eivot Hrvatske uklju\u010duje se kao gimnazijalac u Studiumu<\/em> pod pseudonimom Edy Na\u0161insky, a zatim i u Renesansi<\/em>, koju je pokrenuo s Bogdanom Radicom. Svoje tekstove objavljuje u mnogim novinama (Jadran,<\/em> Mladost, Narodna politika, Hrvatska prosvjeta, Obitelj, Hrvatska stra\u017ea\u2026).<\/em> Urednik je Lu\u010di<\/em> (idejno i knji\u017eevno glasilo mlade katoli\u010dke inteligencije) od 1924. do 1926. Uredio je Almanah Lu\u010di,<\/em> 1924\/25., u kojem je na vi\u0161e od dvjesto stranica tekstovima biv\u0161ih i tada\u0161njih urednika i suradnika prikazao prvih dvadeset godi\u0161ta toga lista i Hrvatskoga katoli\u010dkog pokreta (kojem je i sam pripadao) u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu. Stalni je dopisnik ljubljanskog \u010dasopisa Slovenac. Godine 1944. ponovno pokre\u0107e i pi\u0161e proslov za \u010dasopis Vienac<\/em>, kojemu je odgovorni urednik Julije Bene\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U izdanju Hrvatskoga knji\u017eevnog dru\u0161tva sv. Jeronima 1931. izdaje Hrvatsku knji\u017eevnost \u2013 pregled hrvatskih pisaca i knjiga<\/em>, koja \u0107e, unato\u010d vrijednosti, ostati pre\u0161u\u0107ivana.<\/p>\n\n\n\n

Pisao je pjesme, novele, feljtone, putopise, kritike, komentare, prikaze djela doma\u0107ih i stranih autora, \u010ditanke za srednju \u0161kolu, priprema za tisak mnoga knji\u017eevna djela (od Cervantesa do Mato\u0161a), \u010dlanke s raznim temama (npr. hrvatska manjina u svijetu te osniva i biblioteku Hrvati izvan domovine).<\/p>\n\n\n\n

Pod pseudonimom Josip Su\u010devi\u0107 1935. godine objavio je bro\u0161uru Abesinija<\/em>, njegov protest protiv Mussolinijeve okupacije Etiopije. U vlastitoj je nakladi objavio Hrvatsku narodnu pjesmaricu s Ka\u010di\u0107evim i narodnim pjesmama<\/em> (1938.) koja je imala vi\u0161e izdanja.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1934. objavljuje studiju, monografiju, Gradi\u0161\u0107anski Hrvati. Bila je to prva u Hrvatskoj objavljena knjiga sintetskoga tipa o Hrvatima u Gradi\u0161\u0107u i zapadnoj Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n\n\n

Dana 26. travnja 1941. uhitit \u0107e ga Gestapo jer je prije rata pisao protiv fa\u0161izma<\/strong>. Njegova k\u0107i Marija o tom doga\u0111aju ka\u017ee: \u201eOti\u0161ao je u zatvor crnokos, a vratio se sijed. Ja sam jo\u0161 bila mala djevoj\u010dica pa ne znam sve datume, jer mama i tata, nama djeci, nisu govorili o tome \u0161to se sve doga\u0111alo\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n

U ovom prisje\u0107anju na 120. godi\u0161njicu ro\u0111enja Mate Ujevi\u0107a mogu\u0107e je povu\u0107i samo osnovne poteze u predo\u010davanju svega \u010dime se Ujevi\u0107 bavio. Ogromna radna energija, stru\u010dnjak za megaprojekte, organizator, pokreta\u010d, vizionar u vrlo opasnim vremenima kada je sve hrvatsko bilo tuma\u010deno kao protudr\u017eavno a sloboda mi\u0161ljenja nije bila po\u017eeljna kvaliteta.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111u hrvatskim intelektualcima i knji\u017eevnicima kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a koji su djelovali tijekom 20. st. istaknuto mjesto pripada dr. Mati Ujevi\u0107u\u201c \u201eDr. Mate Ujevi\u0107 jedan od najsvestranijih kulturnih djelatnika svoga vremena koji je zaorao duboku brazdu na njivi hrvatske kulture.\u201c (hkv.hr, D. Dijanovi\u0107)<\/p>\n\n\n\n

Od 1939. do 1950. tri je puta pokrenuo rad na enciklopedijama, u nekoliko sustava (Kraljevina Jugoslavija, NDH, FNRJ). Prvi put: Hrvatska enciklopedija<\/em> (1939. \u2013 1945.), drugi put: Pomorska enciklopedija<\/em>, u sklopu Jadranskog instituta, tre\u0107i put: koji se sastoji od: ponovnog poku\u0161aja nastavka Hrvatske enciklopedije<\/em>, u prolje\u0107e 1950., u koji je ulo\u017eio pet godina rada, a \u0161to mu zbog politi\u010dke situacije nije uspjelo, i od rada u Leksikografskom zavodu (1950.) u kojem razvija bogatu enciklopedijsku i bibliografsku djelatnost (Bibliografije rasprava, \u010dlanaka i knji\u017eevnih radova).<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eTko spasi samo jedan \u017eivot, spasio je svijet\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Memorijalnom muzeju \u017ertava holokausta, Yad Vashem, Mate Ujevi\u0107 ima spomen-plo\u010du, a njegova je obitelj (1994.) primila medalju s natpisom: \u201eTko spasi samo jedan \u017eivot, spasio je svijet\u201c. Dr\u017eava Izrael dodjeljuje odlikovanje Pravednik me\u0111u narodima<\/em> osobama, ne\u017eidovima, koji su sudjelovali u spa\u0161avanju \u017didova tijekom holokausta riskiraju\u0107i svoje \u017eivote. Jedan od Ujevi\u0107evih kolega bio je njegov susjed Manko Berman, gra\u0111evinski in\u017eenjer. Nakon \u0161to mu je oduzeta radna dozvola, Ujevi\u0107 ga je zaposlio kao administratora u Zavodu. No 1942. Bermar je uhi\u0107en i poslan u logor Jasenovac. Nakon \u0161est mjeseci pisanja zamolbi za Bermanovo oslobo\u0111enje u kojima je argumentirao da Zavod ne mo\u017ee funkcionirati bez Bermanovih administrativnih sposobnosti, Ujevi\u0107 je uspio osloboditi Bermana te je po njega oti\u0161ao u Jasenovac, riskiraju\u0107i \u017eivot i budu\u0107nost. Pretpostavljaju\u0107i da dokument koji je Bermana proglasio bitnim radnikom ne\u0107e dugo biti na snazi, Bermanovi bje\u017ee iz Zagreba. Ujevi\u0107 je nabavio potrebne papire i novac koji su obitelji Berman omogu\u0107ili put u Izrael.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska enciklopedija \u2013 prva sinteza hrvatskog doprinosa sveop\u0107em kulturnom stvaranju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u00bbProglas izdava\u010dkog odbora Konsorcija Hrvatska enciklopedija\u00ab, \u0161to su ga krajem prosinca 1939. objavile zagreba\u010dke dnevne novine (Obzor i Jutarnji list), bio je prvorazredan kulturni doga\u0111aj u tada\u0161njoj dr\u017eavi. Mate Ujevi\u0107, Dragutin Stjepan Schulhof (nakladnik i tiskar, Tipografija d.d.), Rudolf Herceg uz potporu bana Ivana \u0160uba\u0161i\u0107a i kardinala Stepinca 1939. zapo\u010dinju pripremne radove na Hrvatskoj en\u00adciklopediji<\/em><\/strong> u sklopu Konzorcija Hrvatska enciklopedija. Planirana je naknada od 5000-6000 primjeraka u 12 svezaka (2 sveska godi\u0161nje) za koju je nabavljen i visokokvalitetan papir iz Leipziga. Smi\u0161ljena je i reklamna kampanja za pridobivanje pretplatnika. Taj je velik projekt zapo\u010deo Ujevi\u0107evom mi\u0161lju: \u201erade\u0107i na na\u0161im srodnim pitanjima, opazio sam da nemamo ni najpotrebnijih podataka o sebi i da ne mo\u017eemo uspje\u0161no suzbijati neprijateljsku propagandu, dok ne skupimo u jedno djelo sve \u0161to je potrebno znati o na\u0161im ljudima, zemlji, sada\u0161njosti i pro\u0161losti.\u201c (Moramo pokrenuti na\u0161u narodnu enciklopediju<\/em>, rukopisna ostav\u0161tina). Misao se po\u010dela ostvarivati u njegovu stanu u Jurjevskoj ulici.<\/p>\n\n\n\n

Zakonskom odredbom (NDH), 1941., Konzorcij postaje Hrvatski izdavala\u010dki (bibliografski) zavod, (HIBZ), kao dr\u017eavno poduze\u0107e koje je imalo \u201eisklju\u010divo pravo izdavati i raspa\u010davati djela enciklopedi\u010dkoga, leksikografskog i bibliografskoga zna\u010daja na hrvatskom i drugim jezicima\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prvi svezak Hrvatske enciklopedije<\/em> (A-Automobil) izlazi 10. velja\u010de 1941<\/strong>. s Ujevi\u0107evim predgovorom u kojem je napisao da ba\u0161 \u010dinjenica da Enciklopedija<\/em> izlazi u vrlo te\u0161kim i tmurnim vremenima potvr\u0111uje njihovu moralnu i intelektualnu otpornost<\/strong>. Op\u0161irno se obja\u0161njava \u0161to je i \u0161to sadr\u017eava Hrvatska enciklopedija<\/em>, she\u00admatski prikaz i omjer zastupljenosti pojedinih struka i disciplina, popis urednika struka s njihovim slikama, primjeri tekstova (\u2026) te faksimili pisama vo\u0111e Hrvatske selja\u010dke stranke Vladka Ma\u010deka, zagreba\u010dkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca i bana Banovine Hrvatske Ivana \u0160uba\u0161i\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Ujevi\u0107 odre\u0111uje svrhu Hrvatske enciklopedije<\/em><\/strong>: \u201e\u017delimo, da na\u0161a enciklopedija bude u prvom redu hrvatska, to jest da se posebno i op\u0161irnije obazire na hrvatske prilike, a zatim na prilike bli\u017eih, srodnih naroda, dok \u0107e prilike i osobine dalekih naroda prikazivati zbitije i sa\u017eetije. \u017delimo, da Hrvatska enciklopedija prika\u017ee na\u0161 udio u sveop\u0107em kulturnom stvaranju i da na taj na\u010din do\u0111e do izra\u017eaja i narod kao cjelina i pojedini na\u0161i kulturni stvaraoci.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Drugi svezak (Autonoma\u0161i-Boito) izlazi 20. 12. 1941., tre\u0107i (Boja-Cleveland) 21. 10. 1942., \u010detvrti (Cliachit-Diktis) 1943., a peti (Dilatacija-Elektrika) 5. svibnja 1945. Od petog sveska sa\u010duvan je tek manji broj primjeraka jer su ga komunisti\u010dke vlasti uni\u0161tavale proglasiv\u0161i ga usta\u0161kim \u0161tivom.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u urednicima struka bili su tada vode\u0107i stru\u010dnjaci u svojim podru\u010djima stvaraju\u0107i visokokvalitetne \u010dlanke (Barac, Fancev, Skok, Iv\u0161i\u0107, Batu\u0161i\u0107, Tkal\u010di\u0107, Gavazzi, Kre\u0161evljakovi\u0107, \u0160tampar\u2026) Pretpostavlja se da je na Enciklopediji<\/em> radilo oko 1500 osoba.<\/p>\n\n\n\n

Ujevi\u0107 je uspio zaobi\u0107i re\u017eimske zabrane i upute, sa\u010duvati znanstvenost, stru\u010dnost, objektivnost u obradi natuknica.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz rad na Enciklopediji<\/em> Hrvatski izdavala\u010dki (bibliografski) zavod, koji je imao 33 uredni\u010dka odjela (!), od 1941. do 1945. objavio je velik broj djela (Cesari\u0107a, Tadijanovi\u0107a, Sudete, Galovi\u0107a, Bene\u0161i\u0107a, Krkleca, Wiesnera, \u0160opa, Begovi\u0107a\u2026), izdavao je \u010detiri \u010dasopisa (npr. Knji\u017eevni tjednik<\/em>, koji, \u0107e prestati izlaziti u kolovozu 1942. uz re\u017eimsko obja\u0161njenje \u201ezbog nedostatka papira\u201d).<\/p>\n\n\n\n

Nastankom komunisti\u010dke Jugoslavije 1945. HIBZ je ukinut, a Enciklopedija<\/em> zabranjena.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim nezavr\u0161ene Hrvatske enciklopedije<\/em><\/strong>, ostalo je u raznim fazama tiska, uveza, priprema ili \u010dak potpuno zavr\u0161eno 129 naslova knjiga koji nisu objavljeni. Postoji njihov popis u tekstu Hrvatski izdavala\u010dki bibliografski zavod<\/em> \u0161to ga je napisao i potpisao \u201eDr. Mate Ujevi\u0107 privremeni rukovodilac HIBZ-a\u201c, 18. 5. 1945.<\/p>\n\n\n\n

U vrijeme ukidanja HIBZ-a intenzivno se radilo na \u0161estome svesku Hrvatske enciklopedije<\/em>, \u010detvrtome svesku Znanja i radosti, Rje\u010dniku hrvatskog knji\u017eevnog jezika, velikom Leksikonu pomorstva te Bibliografiji knjiga i \u010dasopisa.<\/p>\n\n\n\n

U Viencu<\/em> je 1944. Ujevi\u0107 objavio \u010dlanak Jedini put<\/em>, jedan od njegovih posljednjih javno objavljenih potpisanih tekstova \u2013 uskoro je \u201eosu\u0111en\u201c na \u0161utnju i autorsku anonimnost. Daleko od o\u010diju javnosti nastavlja se baviti leksikografskim i bibliografskim radom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201ePitanje, dakle, kakvo ima biti na\u0161e kulturno stvaranje i kojim putem ima po\u0107i, za nas je rije\u0161eno: ni istok ni zapad, ni sjever ni jug; u ovoj na\u0161oj dragoj hrvatskoj zemlji i u ovim na\u0161im ljudima potra\u017eiti po\u010detak i izvor na\u0161eg nadahnu\u0107a i za nj stvarati. \u0160to je vi\u0161e od toga, nije na\u0161e. (\u2026) Narodni put je jedini put za kulturni rad.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Bibliografija rasprava, \u010dlanaka i knji\u017eevnih radova Leksikografskog zavoda<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ujevi\u0107 1951. pokre\u0107e izradu retrospektivne bibliografije rasprava, \u010dlanaka i knji\u017eevnih radova \u2013 to je njegov najve\u0107i bibliografski projekt kojim je dao veliki doprinos razvoju hrvatske bibliografije. U tom je projektu do izra\u017eaja do\u0161lo njegovo znanje, intelekt i vrhunske organizacijske sposobnosti jer je uspio organizirati vi\u0161e od 700 ljudi razli\u010ditih struka, politi\u010dkih, vjerskih, svjetonazorskih, nacionalnih i vjerskih opredjeljenja, razli\u010ditog predznanja u poslu koji tada nije imao \u010dvrstih strukovnih smjernica. Ve\u0107 se pi\u0161u\u0107i Enciklopediju<\/em> zalagao za izradu sustavne hrvatske retrospektive i teku\u0107e bibliografije knjiga \u0161to i navodi u Predgovoru Hrvatske enciklopedije<\/em> da se redakcija morala baviti i \u201esastavljanjem hrvatske biografije, osobite bibliografije prijevoda\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izraditi bibliografiju u Ujevi\u0107evo vrijeme zna\u010dilo je imati stvarala\u010dke i istra\u017eiva\u010dke sposobnosti te vje\u0161tinu izra\u0111ivanja brojnih pravila za bibliografsko popisivanje. Sastavio je popise periodike koju treba obratiti, organizirao popisiva\u010dke centre (sredi\u0161nji u Zagrebu u Leksikografskom zavodu, u Ljubljani, Beogradu, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Sarajevu, Subotici, Novom Sadu, Skopju), ustrojio popisiva\u010de, revizore I., revizore II., redaktore, lektore, organizirao edukacije za popisiva\u010de, napisao detaljne upute kako \u0161to popisivati.<\/p>\n\n\n\n

Ujevi\u0107 je Bibliografijom rasprava, \u010dlanaka i knji\u017eevnih radova Leksikografskog zavoda<\/em> htio obuhvatiti razdoblje od druge polovice 18. stolje\u0107a do 1945., prostorno: \u010ditav jugoslavenski prostor. \u201eKoliko je nama poznato, ovo je jedinstvena bibliografija te vrste na svijetu. Nema nigdje vi\u0161e djela, koje bi obuhvatilo retrospektivno svu gra\u0111u objavljenu u periodi\u010dkim izdanjima jedne zemlje. Iz same te \u010dinjenice mo\u017eemo zaklju\u010diti koliko je takav pothvat zna\u010dajan, ali i te\u0161ko izvediv.\u201c (Jelka Mi\u0161i\u0107)<\/p>\n\n\n\n

Popisivalo se u 775 sveu\u010dili\u0161nih i specijaliziranih knji\u017enica (gradske, \u0161kolske, fakultetske, kazali\u0161ne, muzejske, samostanske, klini\u010dke\u2026) Podaci su se pisali u \u0161kolske bilje\u017enice, u Zavodu poznate teke<\/em>, koje su danas tvrdo ukori\u010dene u 2388 debelih svezaka i \u010dine zbirku Kataloga. Teke su pregledavali revizori te su dalje prolazile proceduru sve dok ne bi do\u0161le do zavr\u0161ne faze: abecediranje i ulaganje.<\/p>\n\n\n\n

Iz Pregleda ulaga\u010da za Bibliografiju<\/em> vidi se da se ulagalo svaki dan od 7 do 20 sati i da je to bio zahtjevan i odgovoran posao jer jednom pogre\u0161no ulo\u017een listi\u0107 ostao bi zagubljen me\u0111u osam milijuna drugih. Proces stvaranja kataloga zavr\u0161io je 1953. a potom se pristupilo ure\u0111ivanju bibliografske gra\u0111e za oko 25-30 svezaka, ostvareno je 17 svezaka. Prvih sedam svezaka obra\u0111uje knji\u017eevnost, sv. 8 \u2013 11 povijest, sv. 12 likovne umjetnosti, 13 i 14 glazbu, 15 bibliografiju Miroslava Krle\u017ee, 16 i 17 kazali\u0161te. Velik dio gra\u0111e jo\u0161 se obra\u0111uje. Po\u010detkom 2007. dio je Kataloga digitaliziran (Autorski katalog i Katalog preudanima i \u0161ifara).<\/p>\n\n\n\n

Dr. Mate Ujevi\u0107 preminuo je u Zagrebu 7. sije\u010dnja 1967. Da je umro autor prve Hrvatske enciklopedije<\/em>, istaknuta li\u010dnost hrvatske i europske kulturne povijesti 20. stolje\u0107a \u010dije su ideje bitno programski i koncepcijski odredile razvoj hrvatske leksikografije i enciklopedistike do danas, oskudno je popra\u0107eno u javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Ime Mate Ujevi\u0107a nosi: ulica u zagreba\u010dkom kvartu Trnje, gimnazija u Imotskom, nagrada Leksikografskog zavoda (1996. za iznimna postignu\u0107a na podru\u010dju enciklopedike i leksikografije).<\/p>\n\n\n\n

Na stotu obljetnicu ro\u0111enja dr. Mate Ujevi\u0107a, Matica hrvatska je na njegovoj rodnoj ku\u0107i u Krivodolu podigla spomen-plo\u010du s natpisom: \u201eSlu\u017eio je predano plodovima svoga srca i uma hrvatskom narodu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

A postumno mu je dodijeljeno odlikovanje Pravednik me\u0111u narodima<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dana\u0161nji dan rodio se Mate Ujevi\u0107 (Krivodol kraj Imotskoga, 13. VII. 1901. \u2013 Zagreb, 7. I. 1967.), enciklopedist, leksikograf, bibliograf, pisac, knji\u017eevni kriti\u010dar, urednik, feljtonist, novinar, profesor, vjernik. Iz kr\u0161a Imotske krajine\u2026 Mate Ujevi\u0107 ro\u0111en je 1901. u selu Krivodol u obitelji klesara i zidara Jakova Ujevi\u0107a i njegove supruge Ane. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":42062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-42061","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Na dana\u0161nji dan rodio se Mate Ujevi\u0107 (Krivodol kraj Imotskoga, 13. VII. 1901. \u2013 Zagreb, 7. I. 1967.), enciklopedist, leksikograf, bibliograf, pisac, knji\u017eevni kriti\u010dar, urednik, feljtonist, novinar, profesor, vjernik. Iz kr\u0161a Imotske krajine\u2026 Mate Ujevi\u0107 ro\u0111en je 1901. u selu Krivodol u obitelji klesara i zidara Jakova Ujevi\u0107a i njegove supruge Ane. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-07-13T09:43:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"464\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije\",\"datePublished\":\"2021-07-13T09:43:41+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/\"},\"wordCount\":2343,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/\",\"name\":\"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-07-13T09:43:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg\",\"width\":696,\"height\":464},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/13\\\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Na dana\u0161nji dan rodio se Mate Ujevi\u0107 (Krivodol kraj Imotskoga, 13. VII. 1901. \u2013 Zagreb, 7. I. 1967.), enciklopedist, leksikograf, bibliograf, pisac, knji\u017eevni kriti\u010dar, urednik, feljtonist, novinar, profesor, vjernik. Iz kr\u0161a Imotske krajine\u2026 Mate Ujevi\u0107 ro\u0111en je 1901. u selu Krivodol u obitelji klesara i zidara Jakova Ujevi\u0107a i njegove supruge Ane. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-07-13T09:43:41+00:00","og_image":[{"width":696,"height":464,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije","datePublished":"2021-07-13T09:43:41+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/"},"wordCount":2343,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/","name":"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg","datePublished":"2021-07-13T09:43:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/mate-ujevic-enciklopedija-696x464-1.jpg","width":696,"height":464},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/13-srpnja-1901-roden-mate-ujevic-autor-prve-hrvatske-enciklopedije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"13. srpnja 1901. ro\u0111en Mate Ujevi\u0107 \u2013 autor prve hrvatske enciklopedije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42061"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42063,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42061\/revisions\/42063"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}