{"id":42141,"date":"2021-07-13T18:02:57","date_gmt":"2021-07-13T17:02:57","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=42141"},"modified":"2021-07-13T18:03:01","modified_gmt":"2021-07-13T17:03:01","slug":"glavak-trazili-smo-od-cdc-a-uvazavanje-administrativne-podjele-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/13\/glavak-trazili-smo-od-cdc-a-uvazavanje-administrativne-podjele-hrvatske\/","title":{"rendered":"Glavak: Tra\u017eili smo od CDC-a uva\u017eavanje administrativne podjele Hrvatske"},"content":{"rendered":"\n

Kako se ovaj tjedan zavr\u0161ava proljetno i ljetno zasjedanje Hrvatskog sabora, tako je i svoje sjednice zaklju\u010dio i Europski parlament. Teme koje su odredile zadnje okupljanje EU parlamentaraca su Schengen, kretanje gra\u0111ana i nacionalni plan oporavka Europske Unije za koju i dalje ostaje problem pandemije, koja ozbiljno prijeti europskom turizmu i slobodi kretanja gra\u0111ana, te se postavlja pitanje je li problem u tome \u0161to dr\u017eave \u010dlanice nemaju zajedni\u010dke ujedna\u010dene mjere.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zastupnica EU parlamenta\u00a0Sun\u010dana Glavak\u00a0<\/strong>smatra kako je Hrvatska trebala imati druk\u010dije kriterije \u0161to se ti\u010de odre\u0111ivanja boja zona.

– Uputili smo pitanje CDC-u i pozvali na uva\u017eavanje administrativne podjele RH kako bismo na karti Europske Unije zapravo imali pravedniju raspodjelu, kazala je Glavak gostuju\u0107i u emisiji “Studio 4”.

Dodaje kako je dobar potez bio uvo\u0111enje digitalnih Covid putovnica.

– Hrvatska ih je uvela ve\u0107 od 21. lipnja i ono \u0161to smo primijetili, s obzirom da se cijelu pro\u0161lu i ovu godinu putovalo uz dosta pote\u0161ko\u0107a, da se stanje ipak popravlja. U svakom slu\u010daju ono \u0161to je EU razumjela po\u010detkom pandemije jest da moramo prije svega oja\u010dati svoje zdravstvene kapacitete i da oni moraju biti \u0161to ujedna\u010deniji, rekla je.

Primjer neujedna\u010denih mjera i grani\u010dnih re\u017eima dala je Francuska koja je na listu zemalja u koje njihovi gra\u0111ani ne bi trebali putovati stavila \u0160panjolsku i Portugal, dok se te dr\u017eave ne nalaze na listi drugih EU zemalja, primjerice Njema\u010dke i Austrije.

– Mislim da je Hrvatska napravila sve \u0161to je mogla s razine Vlade, \u0161to se vidi i na pro\u0161logodi\u0161njoj turisti\u010dkoj sezoni. Ono \u0161to nama predstoji u RH je da odr\u017eimo sezonu koliko god je mogu\u0107e du\u017ee i nadam se da \u0107e ograni\u010denja koja na\u0161i susjedi stavljaju pred svoje gra\u0111ane biti manja prepreka za one koji \u017eele do\u0107i na odmor u Hrvatsku, ka\u017ee Glavak koja obja\u0161njava kako je na razini EU parlamenta bilo dogovareno da se dozvoli proto\u010dnost, ne samo roba i usluga, ve\u0107 i kretanje ljudi.


– Mislim da ipak mo\u017eemo ra\u010dunati na dobru sezonu, no to sve ovisi o nama \u2013 mi smo dobro procijepljeni, na razini EU, ka\u017ee Glavak i poziva one koji nisu cijepljeni da to naprave.

Jedna od bitnih to\u010daka zasjedanja EU parlamenta je Schengen i ulazak Hrvatske u schengensku zonu, koje bi moglo biti realizirano tijekom slovenskog predsjedanja.

– Hrvatska je spremna za ulazak u Schengen, to je rezultat napora i Vlade RH i Ministarstva unutarnjih poslova. Pokazali smo da smo ispunili sve kriterije, i to je bilo jasno i u raspravi i usvajanjem na\u0161eg amandmana. Samu odluku jo\u0161 o\u010dekujemo na Vije\u0107u i svi ra\u010dunamo da \u0107e to najkasnije biti sljede\u0107e godine ka\u017ee Glavak i dodaje kako bi bilo sjajna poruka da se ulazak Hrvatske dogodi u vrijeme predsjedanja Slovenije koja Hrvatskoj pru\u017ea punu potporu u tom procesu.

Na pitanje za\u0161to se EU parlamentarci koji dolaze iz Hrvatske ne sastanu barem jednom tijekom godi\u0161njeg zasjedanja, Glavak ka\u017ee kako je bilo suradnje prilikom rasprave oko potresa u Hrvatskoj.

– Nije da ne razgovaramo, me\u0111utim, nisu uobi\u010dajene takve vrste sastanaka. Ono \u0161to mi radimo su sastanci na\u0161ih delegacija gdje razmatramo teme za sljede\u0107u sjednicu i donosimo odluke, a kada se razgovara o nekakvim amandmanima i podr\u0161ci, to ide i na individualnoj razini, nije da toga nema. Jasno se zna koji su prioriteti RH i koji su na\u0161i interesi, ka\u017ee i dodaje kako nije bilo glasne potpore oko nekih tema koje su jako va\u017ene za RH, kao \u0161to je primjerice Schengen.

Hrvatska je sjajno pro\u0161la \u0161to se ti\u010de rezerviranih sredstava iz programa nacionalnog oporavka za dr\u017eave Europske unije \u2013 jo\u0161 u sije\u010dnju ove godine dobivena su sredstva za obnovu Zagreba, i to malo vi\u0161e od 594 milijuna eura, te 111 milijuna eura sredstava za Banovinu iz Fonda solidarnosti EU-a.

– Taj mehanizam je sredi\u0161nje mjesto plana ‘Next generation EU’, instrumenta za privremeni oporavak kojim komisija omogu\u0107uje prikupljanje sredstava za pomo\u0107 u sanaciji neposredne ekonomske i socijalne \u0161tete, kao posljedice pandemije i korona virusa. U okviru njega dostupno je 672.5 milijarde eura zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama. Po zaprimljenom nacionalnom planu, komisija je napravila evaluaciju i odobreno je ono \u0161to je Republika Hrvatska i zatra\u017eila, obja\u0161njava Glavak i dodaje kako je Hrvatska za svoj plan osigurala gotovo 75 milijardi kuna, a u fokusu tog plana su mjere koje \u0107e oja\u010dati gospodarstvo.

Po pitanju neslaganja EU oko nekih pitanja vezanih za Ma\u0111arsku, gdje je vidljiva polarizacija po ideolo\u0161kim pitanjima, Glavak ka\u017ee kako je stav EU “konkurentnija i sna\u017enija Europska unija, \u010dija je \u010dlanica i Ma\u0111arska”.

– Mislim da smo jasno izrazili svoj stav \u0161to mislimo o tome. Puno puta se ne sla\u017eemo s ma\u0111arskim kolegama ili politikom koja se vodi u Ma\u0111arskoj, me\u0111utim moramo razlu\u010diti sto je unutar politi\u010dko pitanje i \u0161to je pitanje koje je na razini EU. Ideolo\u0161ke teme se \u010desto stavljaju u fokus \u2013 i kod nas i na razini EU, posebno kada su neki izborni ciklusi u pitanju. Dakle, u pomanjkanju sadr\u017eaja, ideologija uvijek nekima dobro do\u0111e kao dobar adut, tako da moramo to pogledati i s tog aspekta, smatra Glavak i isti\u010de kako se mora razumjeti da je EU tijekom pandemije shvatila koji su njezini nedostaci, te u kakvom se geopoliti\u010dkom okru\u017eenju nalazimo.

– Moramo razumjeti da smo imali jedno sna\u017eno i novo oru\u017eje, a to je bilo cjepivo, i da su tu razli\u010dite sile zapravo \u017eeljele preuzeti svoj primat. Kada pogledamo taj cijeli kontekst, moramo sna\u017eno zagovarati opstanak i ja\u010danje Europske unije, zaklju\u010duje Glavak.

Prije ljetne stanke, u Hrvatskoj \u0107e se sljede\u0107i tjedan odraditi jo\u0161 neke parlamentarne aktivnosti, a jedna od njih je i konferencija na Plitvi\u010dkim jezerima koja se bavi ulogom \u017eena u politi\u010dkim procesima i ja\u010danju i doprinosu EU u okviru konferencije o budu\u0107nosti Europe.<\/p>\n\n\n\n